Site icon SAP News TL

AJTL : Ranking Index Liberdade Imprensa TL Tun Tanba Intervensaun Polítika 

Imagem : Presidente AJTL Zevonia Vieira

SAPNewsTL, Díli : Iha âmbitu komemorasaun loron mundial Liberdade Imprensa, Prezidente Assosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) Zevonia Vieira deklara, kauza husi intervensaun politika implika ba ranking-index liberdade imprensa Timor-Leste (TL) nian monu husi 20 ba 39.

Tuir Prezidente AJTL Zevonia Viera hateten, ranking-index liberdade imprensa Timor-Leste nian monu iha 2025, hanesan akontese iha 2024 tanba impedimentu, detensaun hasoru jornalista timoroan sira bainhira hala’o kobertura iha terrenu.

“Politizasaun ba midia estatal sira no intervensaun politika iha sala redasaun midia estatal nian husi aparellu Estadu, la’os ona segredu publiku iha tinan sira nia laran, aktu hirak ne’e mak nu’udar kauza prinsipal ba Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa dala ida tan monu iha tinan ne’e”.Dehan Prezidente AJTL Zevonia Vieira liu husi Komferensia Imprensa iha salaun HAK Farol, Sabadu (03/05/2025).

Nia esplika, aktu intervensaun husi politika na’in sira tama iha kritériu ka indikador sira ne’ebé RSF (Reporter Sem Fronteira) hatu’ur iha ninia sistema avaliasaun ranking-index liberdade imprensa nian ne’ebé hala’o tinan-tinan.

Faktu konkretu husi aktu sira ne’e mak, politizasaun ba estrutura midia estatal, hanesan RTTL EP no Ajénsia Notisioza Tatoli nu’udar indikadór ba ranking-index liberdade imprensa monu dala ida tan husi pozisaun 20 ba pozisaun 39 iha 2025. Intervensaun politika husi SECOMS, Expedito Dias Ximenes iha sala Redasaun RTTL E.P nian iha 23 Abril 2024 mós indikador seluk hodi halo Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa monu iha tinan ida ne’e.

Prezidente AJTL hatutan, detensaun hasoru Jornalista Diligente Online, Antonia Kartono Martins no apaga vidio Jornalista Media One Timor, Suzana Cardoso durante prosesu eviksaun iha Setembru 2024 husi ekipa SEATOU nu’udar mós kauza prinsipal seluk hodi halo país ne’e nia ranking-index liberdade imprensa monu.

Aleinde aktu inkonstitusional, sirkular diretór-jeral Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) iha 2024 hodi bandu jornalista ka midia halo kobertura ba atividade tratamentu saúde no asuntu falta aimoruk nu’udar mos indikador seluk hodi halo Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa monu tanba aktu ne’e konsidera nu’udar impedimentu ba jornalista ka midia nia liberdade hodi halo kobertura ba asuntu servisu publiku nian hanesan problema tratamentu saúde no problema falta aimoruk.

Dependénsia kanal midia sira nian ba subsidiu ne’ebé Governu fó liuhusi SECOMS sai mós kauza ba ranking-index liberdade imprensa monu tanba ho subsidiu refere kanal midia balu halo auto-sensura ka self-cenchorship hodi la halo kobertura no publikasaun ba asuntu sosial sira hanesan eviksaun, saúde, edukasaun no asuntu sosial sira seluk iha Timor-Leste

Zevonia dehan, tuir loloos, aparellu estadu sira mak sai defensor no protetor ba liberdade imprensa no liberdade espresaun iha país ne’e tanba Konstituisaun RDTL, Artigu 40° no 41° garante ida-ne’e, maibé sira mak sai fali ameasa ba liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste. Ho faktu kona-ba Timor-Leste ninia index liberdade imprensa monu ba da-ruak tanba kauza justifikadu sira.

Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) nu’udar organizasaun mahon ba jornalista timoroan hotu-hotu hakarak hato’o nia pozisaun hanesan temi-tuir mai:

Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa monu ba da-ruak ne’e nu’udar detoriorasaun ida ba país ne’e nia demokrasia ne’ebé dala barak lider no politiku sira gava dehan Timor-Leste nia demokrasia no liberdade imprensa di’ak liu.

Enkuantu ho pozisaun ne’e, AJTL reafirma nia pozisaun hodi husu ba makaer ukun sira atu labele interven atividade kobertura jornalista nian :

1.Husu ba Governu no aparellu Estadu sira seluk hanesan polisia atu respeita jornalista ka midia sira bainhira hala’o knaar iha terrenu no fo espasu ba sira hodi halo kobertura ba asuntu sira ne’ebé liga servisu publiku nian.

2. Husu ba Governu atu para ona halo politizasaun ba estrutura midia estatal sira, hanesan RTTL EP no Ajénsia Notisioza Tatoli tanba midia la’os instituisaun politika, nune’e kada tinan lima tenke politiza, selae mak index liberdade imprensa sei monu tinan sira tuir mai.

3. Husu ba Governante sira, liuliu SECOMS atu para ona halo intervensaun politika ba iha sala redasaun midia Estatal sira no para ona halo impedimentu ba jornalista sira iha terrenu no husik sira livre no independentemente hala’o sira nia knaar tuir Konstituisaun RDTL no Lei Komunikasaun Sosial.

4. Husu ba Conselho Imprensa (CI) atu pro-ativu hodi halo advokasia no ativamente responde ba situasaun hotu-hotu ne’ebé liga independénsia jornalizmu no liberdade imprensa, liuliu aktu impedimentu ba jornalista iha kampu no intervensaun politika ba iha sala redasaun midia sira nian.

5. Husu ba jornalista no redasaun kanal midia hotu-hotu atu obedese nafatin ba Kodigu Etika jornalizmu nian bainhira halo kobertura no halo publikasaun notisia no programa sira ne’ebé iha ligasaun ho servisu públiku nian.

Entretantu, kauza husi intervensaun politika, numeru top ranking-index liberdade imprensa Timor-Leste nian, iha tinan 2024 tun husi top 10 ba top 20 no iha tinan 2025 ranking-index kontinua tun husi top 20 ba 39,

Jornalista : Guilhermino Ramos & Marcela Mery da Costa

Exit mobile version