Site icon SAP News TL

Alkatiri Preokupa Governu Hakiak Broker & Tolera Nepotizmu Buras

Imajem : Eis Primeiru Ministru Marí Bin Amude Alkatiri iha Aeroportu Nicolau Lobato Dili,21/03/2025. Foto ; Jufer Guterres

SAPNews TL, Díli : Hafoin mosu polèmika kona-ba broker ne’ebe akontese iha Governasaun ne’ebe lideradu husi Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, Eis Primeiru-Ministru Marí Bin Amude Alkatiri deklara IX Governu hakiak broker hodi tolera nepotizmu no koluzaun akontese iha Timor-Leste.

Tuir deklarasaun Eis Primeiriu Ministru no Aktuál Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN Marí Bin Amude Alkatiri hateten, nia parte hato’o lamentasaun hirak ne’e tanba foin lalais ne’e viral iha média kona-ba broker ne’ebe iha instituisaun públiku balun.

“Ha’u lamenta tebes ba problema dezenvolvimentu broker iha nasaun Timor-Leste, tanba desizaun ida ne’e lalos, soberania ne’e sai so ba nia no so ba sira, povu buras ho nepotizmu no koluzaun, iha governu ida ne’e nia ukun” Dehan Eis Primeiru-Ministru Marí Bin Amude Alkatiri ba, Jornalista sira, iha nia rezidensia Farol, Quinta (20/03/2025)

Antigu Prezidente Autoridade Regiaun Administrativu Espesial Oé-Cusse Ambenu ne’e relata, sistema iha situasaun ne’ebe klaru labele iha desobedensia ba desizaun tribunal ida ne’ebé konstitusional tebes.

“Tempu liurai sira la hanesan ne’e, ita ba iha suku ida iha nia na’in, agora nasaun atu sobu fali sistema, ne’e mak ha’u dehan sé broker ne’e akontese nafatin, ita nia oan mos sai broker, subrinhu mos bele sai broker, broker ne’e iha oioin iha Ministeriu, iha kompañia emprezariu sira ida ne’e klase seluk fali,” Alkatiri subliña.

Tuir nia, atu hadia jestaun administrativa iha institusaun públiku no emprezariu sira, governasaun da sia presija intensifika serbisu administrasaun tuir sistema ne’ebe estabelese estruturadu ona iha instituisaun sira no reforsa setor justisa hodi kontribui ba kombate broker.

“Parte husi governu presija atu reforsa tan sistema justisa, se iha parte Governu la kombate broker signifika katak politiku hakarak iha broker, no ha’u laiha broker, ate emprezariu balu dehan la hatan atu uza sistema hanesan ne’e, no tenki tuir hala’o sistematika, setor justisa presija atu reforsa labele nafatin tribunal ida de’it mak sai tribunal representativu, tribunal de konta sai mos supremu tribunal, signifika hametin atu kria sistema efetivu”.

Imajem : Presidente Repúblika José Manuel Ramos Horta iha kantina Palásiu Preso sensual Díli, 25/03/2025. Foto:Média PR

Iha sikun seluk, Presidente Repúblika José Ramos Horta deklara sei taka matan promulga dekretu Lei hodi taka Empreza Públila (E.P) no Institutu Públika ( I.P) tanba lahatama reseitas ba estadu.

“Ha’u konkorda Governu atu taka E.P no I.P iha rai ida ne’e, iha rai doben ida ne’e barak demais, governu sira anterior polítika sira maka inventa tun sa’e Institutu Públiku”. Dehan Presidente Repúblika Jose Ramos Horta iha kantina Palasio Presidensial Nicolau Lobato Bairo-Pite, 25/03/2025

Ramos Horta hatutan maske I.P ho E.P simu osan boot liu Presidente Repúblika maibe laiha reseitas ba estadu.

“Ha’u hatene direktur empreza públiku balun iha rai-liur ne’ebá, iha Portugal no Fransa, ema sira ne’e manan osan boot tanba ema hatama osan milhoes dolares, ita nian lae, nein doit metan ida”.Katak PR Horta

Imajem : Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palasiu Presitente Nivolau Lobato, Dili,20/03/2025. Foto : Media PR

Antes ne’e, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak I.P no E.P barak gasta osan estadu maibe laiha resultadu.

“Ha’u kontente tebtebes tanba ami aprova ona dekretu lei ida hodi bok daudaun ona EP no IP sira, oriseik iha reuniaun konsellu ministru ami hasai ona dekretu lei ida, ha’u informa ona ba Prezidente Repúblika hodi Promulga”. Tenik Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru-Pité, kinta (20/03/2025).

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão sita katak, maski Institutu Públiku ho Empreza Públika sira ne’e tutela bá Ministériu ida, maibé labele intervein tanba sira iha autonomia administrativa finanseira no ida-ne’e mak sira gasta osan millaun bá millaun arbiru de’it no rezultadu laiha.

Problema bo’ot ne’ebé hamosu gasta osan povu nian ne’e mak mentalidade, tanba ne’e foin lalais iha reuniaun ida iha Ministériu Finansas Primeiru-Ministru husu bá responsável sira ne’ebé sei halo auditoria interna kada instituisaun Estadu, lalika tauk halo auditoria interna hodi bolu atensaun, la kumpri maka informa bá Xefe Governu atu hasai tiha.

Xefe Governu nota katak Instituisaun Públiku no Empreza Públika ne’ebé gasta osan barak-liu mak Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA), Eletricidade de Timor-Leste (EDTL), no Bee Timor-Leste (BTL).

Iha reuniaun Konsellu Ministru kuarta (19/03/2025) aprova projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, kona-bá Rejime tutela administrativa bá pesoas koletiva públika ne’ebé integra iha Administrasaun Indireta Estadu.

Diploma ida-ne’e atu responde bá nesesidade hodi uniformiza ezersísiu podér tutela no superintendénsia ba institutu públiku sira, nune’e bele garante jestaun ida ne’ebé efisiente no koordenada-liu.

Sein prejuizu bá espesifisidade entidade ida-idak nian, rejime ida-ne’e estabelese kuadru komún ida bá supervizaun governamentál, hodi asegura koerénsia ne’ebé boot-liu iha atuasaun institutu públiku sira.

Entre dispozisaun prinsipál sira, diploma ne’e define kompeténsia hosi membru Governu ne’ebé tutela, nune’e mós autorizasaun konjunta lubuk ida ne’ebé, tanba ninia impaktu iha despeza públika, tenke hetan aprovasaun iha koordenasaun ho Ministériu Finansas.

Aktu sira ne’ebé relasiona ho organizasaun Administrasaun Públika no partisipasaun iha entidades privadas, oras-ne’e presiza aprovasaun hosi Konsellu Ministru, no aktu sira ne’ebé laiha autorizasaun ne’e konsidera nulu.

Prevee mós tutela substitutiva, hodi permite membru Governu atu halo intervensaun iha kazu inérsia grave, hodi garante kumprimentu ba obrigasaun legál sira.

Violasaun bá normas bele hamosu responsabilidade sivíl, kriminál, dixiplinár no finanseira. Atu adapta bá regras foun, institutu públiku sira sei iha períodu tranzisaun ida hodi halo revizaun bá sira-nia estatutu no lejizlasaun interna.

Jornalista : Guilhermino Ramos & Anina Martins

Exit mobile version