
Imajem : Mate Isin Santu Padre Papa Francisco iha Basílika São Pedro
SAP News TL : Ohin Parada Vatikanu lori sai ona Mate-Isin Maktoban Papa Francisco husi Capela Santa Marta ba Basílika São Pedro hodi halo venerasaun no hein ba serimónia fúnebre.
Iha serimónia ne’e marka presença hosi Kardinal, Bispu, Padres, Madres, konvidadu espesial sira no kristaun sira iha Vatikanu.
Oras ne’e, kristaun sira kontinua halo venerasaun no presta omenajem ba Santu Padre Papa Francisco, Enkuantu serimónia fúnebre sei realiza iha loron sábadu, 26 Abril 2025.
Breve Biografia Jorge Mario Bergoglio ! Mundu Sente Kanek & Lakon Papa Francisc
Santu Padre Papa Francisco ho naran los, Jorge Mario Bergoglio moris iha nasaun Argentina, Buenos Aires, 17 Dezembru 1936 hosi Aman Mario Jose Bergoglio husi Italia (1908-1959) no Inan Regina Maria Sivori husi Italia (1911-1981).
Jorge Mario Bergoglio hala’o nia estudu iha Colegio Maximo De San Jose (Argentina), Estudu Filozofia no Teologia San Minguel (Argentina), Institutu Teologia no Filozofia Milltown (Irlandia), no hala’o estudu ba mestradu Filozofia no Teologia Sankt Georgen (Alemanha).
Jorge Mario Bergoglio hatan ba Maromak nia bolu (Ordenasaun Saserdotal) iha loron 17 Dezembru 1969, simu Ordenasaun Episkopál (fiar metin iha na’i ka bispu) iha 27 Junhu 1992, Liu tiha tinan neen, Nia sai bibi atan kreda nian (Arsebispu) iha tinan 1998, tuir mai simu kna’ar Cardeal iha loron, 21 Fevereiru 2001 husi Papa João Paulo II iha Argentina.
Hala’o misaun Cardeal durante tinan 12, Jorge Mario Bergoglio hetan konfiansa sai Susesor São Pedro (Papa) ba dala atus rua neennulu resin-neen (266) iha loron, 13 Marsu 2013. Agora servisu nu’udar Amu-Papa, soberanu hosi Sidade Vatikanu, Nia nu’udar Bispu dahuluk husi Roma sai membru ida husi Sosiedade Jezús nian (Jezuita sira), Papa dahuluk husi Amérika, Hemisfériu Súl, no dahuluk ne’ebé moris ka bo’ot iha li’ur Europa nian dezde Papa Gregório III iha sékulu VIII.
Iha nia moris, Papa Fransisco hatudu ba públiku ninia simplesidade, haraik-an, fiar an, énfaze ba Maromak nia mizerikórdia, vizibilidade internasionál nu’udar papa, preokupa tebes ema kiak sira, no kompromisu ba diálogu interrelijiozu. Francisco mak pessoa dahuluk ne’ebe internasionaliza dokumentu fraternidade humana, komprimisiu ba hari’i paz, estabilidade internasional, justisa sosial no unidade entre humanidade.
Nia hetan kréditu ho aprosimasaun ida ne’ebé ladún formál ba papadu duké nia antesesór sira, wainhira hili atu hela iha uma bainaka nian Domus Sanctae Marthae duké iha apartamentu papal sira iha Palásiu Apostóliku nian ne’ebé uza hosi papa sira uluk. Nia mantein katak Igreja tenke nakloke liután no akollidu. Nia la apoia kapitalizmu ne’ebé la iha frenu, Marxizmu ka versaun marxista sira hosi teolojia libertasaun nian.
Francisco mantein Igreja nia hanoin tradisionál sira kona-ba abortu, kazamentu, ordenasaun feto nian, no selibatu kleru nian. Nia kontra konsumerizmu no apoia asaun kona-ba mudansa klimátika, foku hosi nia papadu ho promulgasaun hosi Laudato si (ekolojia).
Iha diplomasia internasionál, Papa Francisco ajuda restaura temporariamente relasaun diplomátika kompletu entre Estadus Unidus no Kuba, apoia kauza refujiadu sira nian durante krize migrasaun sira iha Europa no Amérika Sentrál. Desde 2018, nia sai hanesan oponente vokál ida ba neo-nasionalizmu. Ninia papadu tau énfaze ida iha kombate abuzu seksuál hosi membru sira kleru nian hodi halo relatóriu sai obrigatóriu no responsabiliza sira ne’ebé la konsege halo.
To’o ohin loron, Lider Supremu Igreza Katólika Mundiál hala’o ona viajem apostólika ba dala 46o, hafoin vizita país sira iha Asean hanesan Indonésia, PNG, Timor-Leste no Singapura, antes Luxemburgo no Bélgica iha fulan Setembru tinan 2024.
Papa Francisco ne’ebé halo ona tinan ualunulu resin-hitu (88), kondisaun saúde ne’ebé labele la’o no hamrik kleur, uza de’it kadeira roda maibe la lakon ispíritu vontade no responsabilidade hodi servi, vizita, advokasia, haklaken lialos no fó sasin kona-ba Maromak, aliende ne’e Sua Pontífise ne’e mós defende paz, estabilidade, fraternidade, diálogu, toleránsia no respeitu mutual iha nivel nasionál, rejionál no internasionál.
Santidade Papa Francisco hakotu ona nia peregrinasaun moris iha mundu hodi fila hilas ba Aman Maromak nia kadunan santu iha 7:35 dader oras Vatikanu, 21 Abril 2025 tanba sofre moras demensia kakutak, pneudemia bilateral, no hapara kardiorespirasaun fuan fuan.
Hafoin rona novidade tristeza ne’e, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva sente triste tanba lakon ona Amu Papa Francisco ne’ebe hadomi no fo ninia disponibilidade tomak ba servi humanidade hotu iha mundu ne’e fila ona ba aman Maromak.
“Ho laran triste, ha’u konfirma ba povu Timor tomak liu-liu sarani doben sira hotu konaba Sua Santidade Papa Francisco ne’ebe hakotu iis, simu direitamente telfone hosi Vatikano mai hosi Monsenhor Marco Sprizzi fó hatene mai katak Amo Papa nia iis kotu, tuir oras Roma Italia ninian tuku 7:35”.
“Ita hotu sente triste tanba fulan hirak liu ba ita sente ninia prezensa iha ita nia leet. Bainhira nia fila hosi Timor repete nafatin liafuan dehan katak “ha’u nia fuan ne’e iha hela Timor, ha’u nia domin iha hela Timor”, liafuan ne’e nia la koalia iha fatin barak, maibe iha Timor nia espresa ninia liafuan ida ne’e mai ita sarani”. Dehan Virgílio Cardeal do Carmo da Silva iha Lecidere, 21/04/2025
Kardeal Virgílio hatutan, Santu Padre nia vizita halo povu Timor-Leste sente tebtebes ninia domin.
“Loos duni katak nia vizita ita foti hela nia fuan maibe ita mos sente tebtebes oinsa Papa Francisco ninia domin mai timoroan sira iha momentu nia prezensa durante loron tolu iha ita nia leet”.
Jornalista : Conzita Mota