Site icon SAP News TL

PM Xanana Konsidera Pás Sai Konseitu Abstratu Ba Nasaun Barak Iha Mundu

Imajem : Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão iha Nova Yorke, 22/09/2024. Foto : Media PM

SAPNewsTL, Nova Yorke : Durante partisipa iha Simeira Internasionál ne’ebe organiza husi Organizasaun Nosoens Unidas (ONU), Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão konsidera pás sai konseitu abstratu ba nasaun barak iha mundu.

Primeiru Ministru hateten Timor-Leste selebra iha fulan kotuk, aniversáriu Konsulta Populár ba dala 25, ne’ebé hala’o iha Nasoens Unidas nia okos, iha-ne’ebé povu Timor-Leste ho aten-barani vota a favor ba autodeterminasaun no liberdade.

“Timor-Leste nia independénsia nu’udar realizasaun ida husi povu Timor, maibé mós nu’udar triunfu ida husi sistema internasionál”. Tenik Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão iha Nova Yorke, 22/09/2024.

Xanana Gusmão salienta katak ho kompromisu, kooperasaun internasionál bele alkansa objetivu sira ne’ebé konkorda ona no hasoru dezafiu no oportunidade sira tempu nian.

Lider Mundial ne’e sublinha Timor-Leste sai nasaun ne’ebé demokrátiku tanba mai hosi apoia komunidade internasionál, esforsu nasionál ba rekonsiliasaun no diálogu.

“Ohin loron Timor-Leste nu’udar demokrasia ne’ebé estável, pasífika no iha tranzisaun ba dezenvolvimentu, la’ós de’it apoiu beibeik hosi Komunidade Internasionál, maibé tanba esforsu nasionál sira ba rekonsiliasaun no diálogu ba pás, hodi garante futuru ida ne’ebé hakmatek”. Sublinha Kayrala Xanana Gusmão

“Ita hatene katak laiha paz laiha kondisaun ba dezenvolvimentu. Tanba ne’e mak investe iha edukasaun ita-nia joven sira nian mak investimentu di’ak liu ba dezenvolvimentu sustentável no pás”. Nia dehan

Lider Guirilheiru ne’e konsidera dame sai konseitu abstradu ba nasaun barak iha mundu, Nia mós preokupa Sahara Osidentál ne’ebé to’o ohin loron seidauk hetan referendum.

“Dame hanesan konseitu abstratu ida ba nasaun barak iha mundu. Sahara Osidentál hein hela nia referendum dezde 1992. Hein tinan 32 ona! Direitu internasionál seidauk to’o iha kolónia ikus ida-ne’e iha Áfrika, ignora no haluha tiha”. Xanana Gusmão preokupa

Komunidade Internasionál seidauk hetan solusaun multilaterál ba futuru dame nian ba nasaun barak iha mundu hosi Palestina to’o Ukránia, hosi Iémen to’o Sudaun, hosi Repúblika Sentru-Afrikana to’o Repúblika Demokrátika Kongo, hosi Afganistaun to’o Myanmar, no hosi Haiti ba nasaun barak ne’ebé frajil no iha konflitu.

“Nasoins Unidas hari’i hafoin Funu Mundiál Daruak atu prezerva pás mundiál, direitus umanus no dezenvolvimentu internasionál. Maibé, ita moris iha dezorden, inserteza, instabilidade no konflitu nia laran. Ita hasoru dezafiu sira ne’ebé kompleksu ba beibeik, inklui krize klimátika, dezigualdade estremu no tensaun jeopolítika sira ne’ebé aumenta”. Xanana deklara

Simeira Internasionál Iha Nova Yorke

Países Menos Desenvolvidos (PMD) no Pequenos Estados Insulares em Dezenvolvimento (PEID) hein ho pasiénsia ba solusaun sira ne’ebé fleksivel liu, inkluzivu liu no responsivu liu.

Meius no finansiamentu atu atinji Objetivu Desenvolvimentu Sustentável (ODS) sira susar. Sira susar atu kombate pobreza extrema, inseguransa alimentár, krize umanitária no mudansa klimátika, lakon biodiversidade no degradasaun ambientál ne’ebé ameasa ezisténsia estadu illa balun, liuliu iha Pasífiku.

“Sira ne’ebé maka kontribui uitoan liu ba krize globál sira maka sira ne’ebé maka sofre uluk, sira ne’ebé maka sofre liu, no sira ne’ebé maka dala barak sofre iha izolamentu”. Nia dehan

“Sira sai vítima husi atór no polítika internasionál sira ne’ebé laiha responsabilidade ne’ebé valoriza liu lukru no podér duké dignidade umana, Nu’udar krize sira sai maka’as liután, ema barak liután maka sofre hamlaha. Dadus husi Índise Hamlaha Globál maka alarmante. Ida ne’e bainhira, hela de’it tinan 6 atu alkansa ODS!

Saida maka mundu ida-ne’e ne’ebé ema hotu moris ba, iha ne’ebé ema bele fó han funu sira, maibé ema labele fó han ba labarik sira?

“Ita haree ona ema mate rihun ba rihun iha Mediteráneu ne’ebé abandona sira-nia rai hodi halai sees husi konflitu no kiak. Ita hein katak ho “Paktu ba Futuru” ida ne’e, Komunidade Internasional, nomeadamente lider mundial sira, bele haree ba problema ida ne’e ho sensibilidade boot liu duke fo komentariu deit ba asuntu imigrasaun nian”.

Xanana Gusmão deklara nia parte defende reforma estrutura konsellu seguransa ONU tanba estrutura sai obsoletu, la efetivu no la representa realidade ne’ebé mosu iha sosiedade internasionál.

“Ha’u defende reforma estruturál iha Konsellu Seguransa, ne’ebé sai obsoletu, la efetivu no la reprezenta realidade, Organizasaun internasionál ida kredivel de’it bainhira nia hatán ba nesesidade atuál sira no la trava nia-an iha mekanizmu ida ne’ebé kria atu hasoru problema sira hosi kuaze tinan 80 liubá”. Nia deklara

“Ha’u defende espansaun ba membru permanente sira Konsellu Seguransa nian, ba reprezentatividade boot liu no lejitimidade jeográfika, kulturál no ekonómika”.

Primeiru Ministru Timor-Leste ne’e konsidera susar tebes atu implementa prinsípiu transparénsia, responsabilidade no konfiansa.

“Susar atu implementa prinsípiu transparénsia, responsabilidade no konfiansa, enkuantu nasaun riku no dezenvolvidu sira kontinua deside ba nasaun kiak no nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela. Iha ema balun maka deside kona-ba ami, lahó ami “.

“Ha’u defende investimentu boot liu iha diplomasia preventiva ne’ebé identifika kauza sira problema nian no reforsa prosesu nasionál sira, no esforsu diplomátiku boot liu atu rona no komprende, envezde impoin solusaun teórika sira ne’ebé deskontestualizadu”. Xanana defende investimentu

Xanana Gusmão defende Sesar-fogu ida ne’ebé tuir ho negosiasaun sira, maski ba períodu naruk ida, sempre di’ak liu duké fornese kilat sira hodi halakon inimigu tanba, pelumenus, sei iha labarik no feto sira ne’ebé sai vítima konflitu nian uitoan liu.

Lider eminiente G7+ ne’e mós defende hodi luta kontra estrutura ekonómika oportunista no dezigual iha mundu.

“Ha’u mós defende luta hasoru estrutura ekonómika oportunista no deziguál, no mós apoiu finanseiru boot liu no hamenus dívida ba nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela. Komunidade internasionál tenke finansia esforsu dezenvolvimentu globál”.

Xanana Gusmão aprofunda “presiza tebes paktu ida ba futuru, paktu reforma ida ne’ebé haree ba futuru bazeia ba dezafiu globál prezente nian, no ne’ebé hafoun konfiansa ema hotu nian, liuliu, jerasaun foun ne’ebé sei implementa.

“Afinal, ita hotu moris iha planeta ida, ita hotu sidadaun mundu nian, ita interdependente no ita sei fahe futuru ne’ebé ohin loron ita hili”. Xanana Gusmão hateten.

Entretantu, iha simeira internasionál ne’e partisipa husi xefe estadu, xefe governu no lider diplomátiku sira husi estadu membru Organizasaun da Nações Unidas (ONU).

Jornalista : Marciana Da Conceição

Exit mobile version