Site icon SAP News TL

United Nations & APFTL Kuda Ai-Parapa Hamutuk 300 Iha Metinaru

Imajem : UN Timor-Leste hamutuk APFTL, Governu no parseiru sira iha Metinaru, 24/10/2024.

SAPNewsTL, Dili – Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) servisu hamutuk ho United Nations (UN) Timor-Leste ho parseria sira selebra UN Day liu hosi Reflorestasaun ho Ai-Parapa hamutuk 300 iha Postu Administrativu Metinaru.

Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste hanesan organizasaun jovenil ida ne’ebé hamrik ho nia vizaun atinji joven siviku, saudavél, krítiku, kompetativu, produtivu no orgullu nu’udar Timoroan.

Reprezentante Prezidente APFTL Remigia Aleixo Ximenes Belo hateten APFTL hamutuk ho parseria realiza aktividade lubuk ida hanesan diskusaun forum ho juventude, diálogu, expozisaun, aktividade akampamentu ho dialogu ambiental inklui reflorestasaun iha Timor-Leste.

“APFTL mos realiza ona aktividade lubuk hamutuk ho joven no parseria sira seluk liu hosi diskusaun forum ho joven sira, dialogu no espozisaun, APFTL mos realiza aktividade akampamentu ho dialogu ambiental inklui reflorestasaun. Ita halo hodi responde ba sustentabilidade dezenvolvimentu ambiental”. Dehan Reprezentante Prezidente APFTL Remigia Aleixo Ximenes Belo liu husi nia diskursu iha Metinaru, 24/10/2024.

Imajem : Representante Prezidente APFTL Remigia Aleixo Ximenes Belo

Remigia Aleixo Ximenes Belo konsidera mudansa klimátika akontese tanba hahalok hosi ema ne’ebe halo gas estufa aas hodi rezulta bailoron komesa naruk halo udan mai la tuir nia tempu.

“Mudansa klimatika ne’e mosu tamba ita humanu ninia hahalok, nune’e halo gas estufa ka temperatura komesa aas halo bailoron komesa naruk no dalaruma udan mai la tuir nia periodu”. Remigia hateten.

“Ita hotu ohin mai iha ne’e atu halo asaun mitigasaun hodi impede númeru temperatura manas ne’ebe aas atu labele to’o 1.5.”. Nia hatutan.

Remigia Aleixo Ximenes akresenta, APFTL ko’alia kona-ba partisipasaun joven iha dezenvolvimentu, nune’e papel joven importante tebes nu’udar jerasaun kontinuador hodi garante ezisténsia nasaun nia independénsia

“Joven nu’udar jerasaun kontinuador, katak atu garante ezistensia nasaun ida nia independente, maka papel joven sai hanesan jerasaun kontinuador ne’ebe importante katak joven mak agente mudansa dezenvolvimentu”.

“Atu bele garante agente ba mudansa, joven tenke iha koñesimentu ne’ebe aas liuliu iha area espesialidade sira, ita iha obrigasaun no responsabilidade bo’ot hodi kontinua eleva kapasidade no kompeténsia intelektual hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional”. Remigia sublinha

Remigia akresenta, joven mós sai hanesan agente modernizasaun, iha mundu globalizasaun obriga joven hodi adapta aan no iha papel fundamentu atu moderniza povu ho responsabilidade.

“Joven nu’udar agente modernizasaun, mundu globalizasaun obriga duni atu gerasaun foun sira hodi adapta aan, joven iha papel ne’ebe fundamentu tebes hodi moderniza povu ho responsabilidade ne’ebe aas”.

Remigia mos enkoraja joven sira hodi promove nafatin pensamentu kritiku no partisipasaun iha dezenvolvimentu nasional liliu hamutuk iha luta ba mitigasaun no adaptasaun mudansa klimátika iha Timor-Leste.

“Ha’u enkoraja maluk joven, atu ita hotu promove nafatin pensamentu kritiku no partisipasaun iha dezenvolvimentu nasional, tanba dalabarak ita rona lider sira tutela mai ita katak joven maka sai hanesan futuru nasaun nian ne’ebé sei hadia nasaun dezenvolvimentu”.

Imajem : Kuda Ai-Parapa

Koordenador Rezidente ONU iha Timor-Leste, Alvin Mathur agradese ba governu tanba bele apoia joven sira iha programa kuda ai-oan, tempu mak ohin, hamutuk kria futuru ne’ebé sustentavel ba jerasaun sira tuir mai.

“Ba foin-sa’e sira, ha’u hakarak hato’o ha’u nia agradesimentu ne’ebé maka’as no laran-manas tanba imi tau hamutuk esforsu inkrível ida-ne’e, imi fó hanesan esperansa ba aban-bainrua ne’ebé nabilan liu no ha’u iha serteza katak imi sei halo munisípiu sai nabilan liután no iha mundu tomak”.

“Ha’u mós hakarak agradese ba governu tanba kolaborativamente mai no apoia joven sira, enkoraja joven sira la’ós de’it iha Metinaru maibé mós iha parte area rural sira, hamutuk ita unidu hodi hasoru mudansa klimátik, tempu maka agora no tempu maka ohin, hamutuk ita bele kria futuru sustentável ida ne’ebé fó benefísiu ba jerasaun sira tuir mai,”. Hateten Koordenador Rezidente ONU iha Timor-Leste, Alvin Mathur

Iha fatin hanesan, estudante Universidade da Paz (UNPAZ) Laura de Rosa go agradese no sente gratidaun tanba bele hola parte iha programa kuda ai-parapa ho United Nations, APFTL, Grupu Joven sira no estudante universitáriu iha Metinaru.

“Ha’u agradese ba UN no APFTL ne’ebé bele organiza programa ne’e, ami sente kontente tebes tanba bele mai kuda ai parapa iha fatin ida ne’e, espera katak ba oin ita bele kuda barak liután, proteze ita nia ambiente liu hosi la doe foer arbiru no la tesi ai arbiru”. Laura dehan

Estudante UNPAZ ne’e husu ema hotu hodi bele goti responsabilidade no iha sensibilidade ba ambiente iha Timor-Leste tanba nasaun ne’e mós sofre hahú mudansa klimátika.

“Ita hotu tenki iha respinsabilidade no sensibilidade ba ita nia ekolojia nasaun nian, nune’e ita nia nasaun labele sofre beibeik ba ludansa klimátika iha futuru”. Nia husu

Enkuantu, ai-parapa ne’ebé kuda iha Postu Administrativu Metinaru hamutuk atus tolu (300), ai-oan hirak ne’e hetan apoia husi Sekretaria Estadu Floresta (SEF). Partisipa iha programa ne’e mai husi Governu, UN Timor-Leste, grupu juventude sira no estudante UNTL, UNPAZ no UCT.

Jornalista : Marciana da Conceição

Exit mobile version