Site icon SAP News TL

UNPAZ Fo Ultimatu Loron 5 Maibe MESSK Deklara La Husu Deskulpa ! Posibilidade Halo Manisfestasaun

Imajem : UNPAZ realiza konferénsia imprensa hasoru MESSK iha Kampus UNPAZ Manleuana, 03/05/2025

SAPNewsTL, Díli : Linguagem MESSK José Honório kona-ba governu lá presiza UNPAZ, Estrutura Fakuldade Economia no Direitu UNPAZ realiza konferénsia imprensa hodi fo ultimatu ba MESSK hodi husu deskulpa maibe parte MESSK José Honório deklara sei la deskulpa ba UNPAZ.

Komunikadu Imprensa

Porta voz Caetano Carceres Coreia hateten Universidade da Paz (UNPAZ) Timor-Leste halo deklarasaun ofisiál no klarifikasaun nakloke kona-ba desizaun governu nian ne’ebe halo suspensaun abertura ba programa estudu foun no mós deklarasaun husi Ministru Ensinu Superiór Jose Honorio da Costa Geronimo ne’ebé hateten katak “Governu La Presiza UNPAZ.”

UNPAZ nu’udar instituisaun ensinu superiór ne’ebé hari’i dezde 2004 no fó ona kontribuisaun loloos ba dezenvolvimentu rekursus umanus iha Timor Leste sente nesesidade atu hatán ba polítika no deklarasaun sira-ne’e, nune’e bele mantein naran di’ak instituisaun no importante liu maka fornese informasaun neʼebé ekilibradu ba públiku.

Deklarasaun Ofisiál UNPAZ:

Ho Fakuldade sira ne’ebe hari’i ona hahu 2004 to’o ohin loron, UNPAZ fo ona Nia Kontribuisaun maka’as iha institusaun publiku no Privadu sira iha Timor Leste.

  1. UNPAZ fó ona graduasaun ba estudante rihun ba rihun husi background oioin, barak mak agora hala’o knaar importante iha setór públiku, privadu no mós sosiedade sivil e Militar iha rai laran no mos rai liur.
  2. UNPAZ nia ezistensia mos atu hatán ba nesesidade edukasionál hosi sosiedade ho klase média inferiór sira ne’ebé dala barak la hetan atendimentu hosi sistema edukasaun públika.

3.Abertura programa estudu foun atu responde ba nesesidade ba povu aileba nia oan sira iha Timor-Leste. UNPAZ tuir ona prosedimentu liu husi kumpri rekejitus ne’ebe fo sai husi MESSK, programa barak ne’ebe UNPAZ hato’o to’o ohin loron seidauk hetan resposta husi Ministeriu Ensinu Superior no oras ne’e budu hela iha direitor Geral ensino superior nia gaveta.

  1. Planu hotu-hotu atu loke programa estudu foun iha UNPAZ bazeia ba análiza nesesidade lokál, dezenvolvimentu iha mundu serbisu, no ezijénsia globál, no sempre tuir prosedimentu no padraun akreditasaun ne’ebé estadu estabelese.

Ho hanoin sira iha leten, UNPAZ preokupa ho politika Ministeriu Ensino Superior ho deklarasaun balu ne’ebé la konstrutivu hosi Ministeriu Ensinu Superior katak “GOVERNU LA PRESIZA UNPAZ”.

“Ami afirma katak deklarasaun ne’e kontraprodutivu ba espíritu kolaborasaun entre setór públiku no privadu iha mundu edukasaun, no estraga moral komunidade akadémika en jeral no liliu UNPAZ ne’ebé durante ne’e servisu maka’as ba dezenvolve sosiedade, nasaun no estadu ho profisionál. Tanba ne’e, ami ejiji katak:

  1. Ministériu Ensinu Superior tenki loke espasu dialogu ho universidade sira hodi hala’o avaliasaun ne’ebé nakloke, justu, no bazeia ba dadus kona ba suspende abertura ba programa estudu foun;
  2. Antes foti desijaun, Ministru Ensinu Superiór tenke konsideira no rona mos hanoin sira mai husi konsellu Reitor Universidade Privadu sira, nune’e labele monopoli ba politika akademiku ho rezulusaun suspende programa estudu foun;
  3. Ministru Ensinu Superior tenke fó esklaresimentu nakloke kona-ba deklarasaun sira ne’ebé sirkula barak iha midia katak GOVERNU LA PRESIZA UNPAZ;
  4. Ba estetmentu Ministru Ensinu Superior Siensia no Kultura katak Governu La presiza Unpaz, Ami ezije atu Ministru tenki husu deskulpa ba UNPAZ espesifikamente no ba públiku en jeral, dentru loron 5 hahú hosi loron konferensia imprensa ne’e. Karik iha periodu ida ne’e nia laran la iha resposta, maka UNPAZ sei halo manifestasaun pasifiku hodi defende dignidade sosiedade akademiku.

Universidade ne’ebé moris hosi espiritu dame no liberdade, UNPAZ iha nafatin kompromisu atu fomese edukasaun ne’ebé baratu, maibe ho kualidade as hodi hatan ba nesesidade ohin-loron nian. Ami fiar katak nasaun ida ne’e sei progresu se ministeriu ensinu superior no universidade sira hamutuk no apresia ida-idak nia papel.

Antes ne’e, Magnífiku Reitor UNPAZ Adolmando Amaral konsidera deklarasaun MESSK ne’e deklarasaun infantil no prematur tebes tanba la refleta ba kontextu Timor-Leste, tanba ne’e UNPAZ sei halo manifestasaun pasivu hasoru MESSK.

“Deklarasaun MESSK ne’e deklarasaun ida ke infantil no prematur tebes, ami sei halo reunião no halo manifestasaun hasoru MESSK, ami sei halo karta ba Primeiru Ministru no Parlamentu Nasional”.Tenik Reitor UNPAZ Adolmando Amaral ba SAP News TL iha nia gabinete, Díli, 02/05/2025

Iha sorin seluk, MESSK José Honório Jerónimo hatan ba Média Likisa Post katak nia parte sei la husu deskulpa ba UNPAZ tanba nia hatan deit ba Reitor UNPAZ Adolmando Amaral nia deklarasaun no la ko’alia aat UNPAZ.

“Ha’u sei la husu deskulpa tanba ha’u la ko’alia aat UNPAZ, ha’u hatan deit ba Reitor UNPAZ nia deklarasaun kona-ba rezolusaun governu katak governu la presiza UNPAZ, ba oin UNPAZ mak presiza governu, UNPAZ bele lori ba tribunal”. Afirma José Honório liu hosi Likisa Post, Likisa, 04/05/2025

Rekorda fali katak, José Honório hateten Ensinu Superior sira atu kumpri dekretu lei 2/2018 segundu alterasaaun kona-ba rezime kareira dosente, klasifikaaun haat iha ne’ebe importante tebes loloos sira tenke haree, ida maka professor asistente, leitor, assosiadu no professor katedrátiku.

“Agora ita nia instituisaun sira iha universidade hakarak loke doutoramentu, perguntas simples mak ne’e, sira iha professor katedrátiku, asosiadu, leitor no professor asistente hira ? Na verdade so UNTL deit maka iha ida ne’e, maibe sira foin to’o iha adjuntu assosiadu, assosiadu deit mos sira seidauk to’o, tanba ne’e presiza implementa lei ho didiak, atu hateten katak seidauk to’o tempu atu universidade ka Instituisasun sira loke kursu doutoramentu”.

“Ema ne’ebe remata doutoramentu nia la sai kedas professor assosiadu ka katedratiku ne’e lae, nia tenke peskiza no tenke aprezenta ninia teoria balun ne’ebe fundamental ema bele uza, seidauk to’o tempu maibe provizoriamente governu suspende kursu doutoramentu”.

“Governu sei haree mekanizmu seluk ba futuru bele diak liu, ami mos iha komisaun koordenador universidade no ami diskute hela kona-ba eskola doutoramentu, maibe ami presiza diskusaun klean liu tan depois sei lori ba iha Konsellu Ministru karik sira aprova ne’e bele sai obsesaun ida ba Ensinu Superior sira iha Timor-Leste”.

Governu sempre konvida perítus internasional sira husi Malazia, Indonezia, Filipina no Portugal mai halo avaliasaun ba kursu ne’ebe iha Timor-Leste.

“Atu hateten nafatin katak Universidade no Instituisaun sira diak liu kumpri dekretu lei nú. 2/2018, 24 Janeiru kona-ba segundu alterasaaun regime kareira dosente para ita bele hatene katak sira nia forsa no kbiit iha Instituisasun to’o ona iha ne’ebe, governu mos laos tur-tur halo desizaun, Ministeriu aprezenta proposta ba Konsellu Ministru haree ba situasaun real ne’ebe ita iha”.

“Agora ita nia reitor balun mak la komprende sasan hanoin katak kursu ne’ebe eziste iha universidade ne’e taka hotu, kursu ne’ebe eziste ona kontinua la’o maibe atu loke kursu foun ne’ebe hanesan labele ona”.

“Iha universidade balun kursu la’o hela maibe sira seidauk hetan lisensa, entaun ha’u hateten ba sira tenke lori estudu viabilidade mai para ita bele diskute, se kursu la’o ona maibe seidauk ida lisensa bele lori mai ita diskute. Maibe atu loke kursu foun labele ona ezemplu UNTL iha ona Ekonomia Jestaun, UNITAL hakarak loke tan Ekonomia Jestaun ne’e labele”.

Ligadu ba preokupasaun Reitor Universidade da Paz (UNPAZ) Adolmando Amaral, governante ne’e dehan kuandu lakohi kumpri MESSK sei la legaliza diploma hosi UNPAZ.

“Governu laos haree deit UNPAZ maibe haree mós instituisaun sira iha Timor laran tomak, UNPAZ parte kiikoan ida, se lakoi kumpri regra Ministeriu mos sei hateten ba nia katak diploma ne’ebe sira halo mai sei la legaliza tanba la hetan lisensiamentu”.

“Kursu hotu-hotu tenke hetan lisensiamentu, Ministériu foin halo legalizasaun, karik la hetan lisensiamentu, ami labele legaliza, sira nia kursu balun ne’ebe remata ona masteradu maibe lisensiamentu laiha to’o agora ami labele halo legalizasaun, presiza fali ezame sertifikasaun ba ida ne’e”.

José Honório hatutan, “Governu la presiza UNPAZ, UNPAZ mak presiza governu, maibe governu halo regra para ema hotu-hotu bele kumpri”.

“Ha’u nia pozisaun defende nafatin rezolusaun governu tanba ida ne’e Primeiru Ministru rasik mak asina, nia atu hakruk ka la hakruk ne’e ninia problema maibe governu labele tuir fali nia hakarak, ita labele trata instituisasun sira tuir idak-idak nia hakarak, tenke tau regra komum ida para hotu-hotu bele kumpri”.

MESSK ne’e husu ba ensinu superior sira hodi kumpri dekretu lei nú. 2/2018, 24 Janeiru kona-ba segundu alterasaaun regime kareira dosente.

“Ha’u husu ba Ensinu Superior hotu-hotu atu kumpri rezolusaun ne’e, tanba rezolusaun ne’e halo diak laos halo aat, avaliasaun ANAAA nian hatudu katak 72%, ita nia kursu sira iha nivel C (sufisiente) no sira hatene hela”.

“Iha INCT (Instituto Nacional Ciénsia e Tecnologia) nia peskiza ida kona-ba mapa siensia iha Timor hatudu katak ita nia kursu barak liu iha siensia sosiais, tanba ne’e maka sira ko’alia kona-ba peskiza maibe sira la lee, ha’u pelu menus hanesan Ministru ha’u komprende no hatene uituan hodi lee, ha’u la matenek liu sira no sira matenek liu, ha’u hanoin reitor UNPAZ ne’e ema matenek boot ida, ha’u la to’o nia maibe atu hateten governu ne’e la trata deit UNPAZ mesak maibe trata instituisasun iha Timor laran tomak”.

Tuir dadus universidade no institutu sira ne’ebé rejistu iha Timor-Leste hamutuk sanulu resin sia (19) hanesan Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) Universidade da Paz (UNPAZ), IPB UNITAL, DIT, IOB, UNDIL, ICS, ISC, João Saldanha University, no seluk tan.

Jornalista : Marciana da Conceição & Marcela Mery

 

Exit mobile version