Hafoin Eviksaun ! Komunidade Rekunhese Dezenvolvimentu Sidade Dili Hatudu Mudansa

Imajem : Akadémiku Adão Moreira “Sure”

SAPNewsTL, Dili : Dili mak kapital estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) nian, iha ne’ebé sentraliza sidadaun nasionál no internasional sira hodi hala’o atividade liu hosi dezenvolvimentu sosial, ekonomia, polítika no kultura tuir preferensia ema ida-idak nian. Nune’e governu hatur politika hodi ordena no organiza komunidade ne’ebe hela iha espasu publiku liu hosi halo eviksaun, alargamentu estrada no hadia estrada iha sidade Dili.

Marciana da  Conceição – SAPNews

Liu tiha tinan 21 Timor-Leste ukun an, iha tinan 2023, Governu konstituisional dasia liu hosi Sekretaria Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbanu (SEATOU) hamutuk ho ekipa konjunta deside halo despezu administrativu, halo eviksaun no alargamentu estrada iha kapitál ho objetivu hodi hadia sidade no ordenamentu teritóriu. Nune’e, kapitál Dili bele sai sidade ne’ebe moos, organizadu, ordenadu no dezenvolvidu tuir espetativa timoroan hotu nian.

Ekipa konjunta ne’ebe lidera hosi SEATOU ezekuta serbisu bazeia ba Dekretu-Lei númeru 3/2024, 17 janeiru, alterasaun dahuluk Dekretu-Lei númeru 33/2008, 27 agusto, kona-bá ijiene no órden públiku. Nune’e mós, iha Dekretu-Lei númeru 51/2016, 28 dezembru kona-ba lisensiamentu publisitária, no Dekretu-Lei númeru 2/2017, 22 marsu kona-bá sistema jestaun rezidu sólidu urbanu, inklui Dekretu-Lei númeru 3/2017, 22 marsu kona-bá rejime zona estasionamentu durasaun limitadu.

Komunidade Aitarak-Laran hamutuk uma kain 21 sofre evikasaun, hafoin eviksaun, governu konsege fo indemnizasaun no alarga estrada husi Tasi-Ibun Kampu Alor ba Palásiu Prezidente Aitarak-Laran.

Pedro de Albuquerque Xavier Soares

Pedro de Albuquerque Xavier sente kontente no fo agradese ba governu tanba bele halo despezu administrativa no hadia estrada iha aitarak-laran, nia parte husu ba komunidade sira  koopera ho estadu hodi lori dezenvolvimentu ba nasaun.

“Ha’u sente orgullu, agradese ba governu tanba bele lori mudansa dezenvolvimentu liliu hadia estrada iha aitarak-laran, ita kompara ba tinan hirak ba kotuk ladun maibé tinan ne’e la hanesan, tan ne’e ha’u husu ba komunidade sira hodi koopera ho estadu hodi halo dezenvolvimentu ba nasaun”. Hateten  komunidade Pedro de Albuquerque Xavier iha Aitarak-Laran, 15 Maiu 2025.

Iha sorin seluk, Adão Moreira rekunhese eviksaun ne’ebe governu halo hamamuk fatin barak iha Dili liliu iha Fomentu 1 no Fomentu 2 ne’ebe hasai komunidade hamutuk uma kain 361 husi fatin risku no halo moru protesaun ba estrada fomentu.

“Eviksaun ne’e lori mudansa barak liliu haluan estrada no hamenus engrafamentu, kapital Dili ne’e ita tenki halo mudansa, mudansa ne’ebe transparente, justu no refleta ba interese povu oprimidu sira la’os ba interese osan na’in sira-nian”.

Adão hatutan, “Komunidade labele halo uma iha estrada ninin, valeta leten, mota ninin, espasu públiku sira tanba ne’e bele lori risku ba seguransa de vida, ita hakarak ba futuru, Dili tenki moos, sidade ne’ebe organizadu, no dezenvolve setor edukasaun, saúde, turismu, ekonomia no dezenvolvimentu infraestrutura sira”.

Maske nune’e, maibe nia mós husu ba governu hodi trata povu ho dignu, aposta ba justisa sosial no lori dezenvolvimentu ne’ebe ekitativu no balansu ba povu ho dignidade no respeitu direitus humanus.

Ekipa SEATOU halo alargamentu estrada iha area Kuluhun-Bekora

Husi tinan 2023 to’o 2025, Governu liu hosi SEATOU no Ministériu Obras Públikas (MOP) konsege halo eviksaun no alargamentu estrada iha area Metiaut, Bidau Sengol, Kuluhun, Bekora, Aitarak-Laran, Tasi-Tolu, Bebonuk, Fomentu I, Fomentu II, Fatuhada, Comoro, Rai-Kotu, no seluk tan.

Enkuantu, komunidade ne’ebe afeta ba despezu administrativa no alargamentu estrada durante ne’e, entre sira balun simu ona direitu indemnizasaun no balun seidauk tanba sei prosesa no kompleta dokumentu.

Tuir dadus eviksaun ne’ebé SEATOU halo ba komunidade Fomentu I hamutuk uma kain-73 no fomentu II hamutuk uma 288, xefe familia hamutuk 257 no membru familia hamutuk rihun ida, atus tolu, tolu nulu (1330), no Aitarak-Laran hamutuk uma ka’in 21.

Komunidade Fomentu II ne’ebé afetadu eviksaun mai husi munisipiu Baukau uma-kain 3, Vikeke uma-kain 6, Bobonaro uma kain 5, Likisa uma-kain 2, Ermera uma-kain 19, Aileu uma-kain 4, Ainaro uma-kain 4, Manufahi uma-kain rua, Lautem uma-kain 2, Oekusse uma-kain 2 no Díli hamutuk uma kain 207.

Tuir observasaun SAPNews iha terenu nota katak hafoin eviksaun governu liu hosi MOP hadia ona estrada iha husi Rotunda Nicolau Lobato ba Tasi-Tolu, Estrada Tasi-Ibun Kampu-Alor ba Aitarak-Laran, oras ne’e halo hela konstrusaun estrada Bidau Sengol, Kuluhun ba Fatuahi, Fatuhada ba Hudi-Laran no moru protesaun estrada iha Fomentu II.

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )