BREAKING NEWS

๐—œ๐—ป๐˜๐—ฒ๐—ฟ๐˜ƒ๐—ฒ๐—ป๐˜€๐—ฎ๐˜‚๐—ป ๐—ฃ๐—ผ๐—น๐—ถ๐˜€๐—ถ๐—ฎ ๐—”๐—บ๐—ฒ๐—ฎ๐˜€๐—ฎ ๐—Ÿ๐—ถ๐—ฏ๐—ฒ๐—ฟ๐—ฑ๐—ฎ๐—ฑ๐—ฒ ๐—œ๐—บ๐—ฝ๐—ฟ๐—ฒ๐—ป๐˜€๐—ฎ ! ๐—ฃ๐—ฅ ๐—ฅ๐—ฎ๐—บ๐—ผ๐˜€ : “๐—›๐˜‚๐˜€๐—ถ๐—ธ ๐—๐—ผ๐—ฟ๐—ป๐—ฎ๐—น๐—ถ๐˜€๐˜๐—ฎ ๐—Ÿ๐—ถ๐˜ƒ๐—ฟ๐—ฒ ๐—›๐—ฎ๐—น๐—ผ ๐—ž๐—ผ๐—ฏ๐—ฒ๐—ฟ๐˜๐˜‚๐—ฟ๐—ฎ”.

Imajem : Presidente Repรบblika Josรฉ Ramos Horta iha Sidade Balibo, 16/10/2025.

SAP News, Dรญli : Iha selebrasaun tinan 50 trajedia Balibo Five, Presidente Republika (PR) Josรฉ Ramos Horta deklara, husik jornalista servisu livre, tanba intervensaun Polisia hasoru jornalista no bolu ba interogatoriu durante governu implementa eviksaun, impaktu ba Renking Indeks Liberdade Imprensa Timor-Leste nian monu.

๐†๐ฎ๐ข๐ฅ๐ก๐ž๐ซ๐ฆ๐ข๐ง๐จ ๐‘๐š๐ฆ๐จ๐ฌ ๐๐š ๐‚๐ซ๐ฎ๐ณ – ๐’๐€๐๐๐ž๐ฐ๐ฌ๐“๐‹

Tuir Xefi Estadu Ramos-Horta hateten, Timor-Leste nia Ranking RSF (Reportagem Sein Fronteiras) iha mundu liberdade imprensa hatudu sentidu bo’ot tanba Timor nia ranking sa’e maka’as kompara ho nasaun seluk, maibรฉ infelismente Ranking TL nian monu tanba governu uza forsa hanehan ema ki’ak no kaptura jornalista bolu ba interogatรณriu.

“Ita-nia diak ranking sa’e maibรฉ mรณs monu iha rajaun saida?, imi tenki haree tanbasa mak monu fila fali, tanba eventu ne’ebe akontese eviksaun, ema sira kuitadu kiak be fa’an sasan iha luron, autoridade uza forsa konjunta hodi hanehan ema kiak, depois kaer fali jornalista ne’ebe halo kobertura lori ba interogatรณriu” Dehan PR Ramos Iha Balibo, Quinta-feira, (16/10/2025).

Premiadu Novel da Paz ne’e fundamenta, Loron sanulu 16 fulan outubru nu’udar loron determinadu no markante ba povu Timor-Leste, hodi selebra luta ba lia los ne’ebe jornalista internasionรกl sira halo ona ba povu Timor nia soberania.

“Ohin kalan ita iha ne’e atu selebra no fo onra ba sira ne’ebe fรณ sira-nia vida rasik, sira-nia fiar no profisaun nu’udar jornalista, sira mate iha 1975 fulan outubru hodi defende lialos, entaun ohin kalan ita hotu, selebra sira ne’ebe mate iha Balibo”.

Ramos Horta salienta, husik jornalista hala’o nia servisu ho livremente hodi defende lia los, no hatutan informasaun ba pรบbliku, ho produtu ne’ebe jornalista elabora ona maske jornalista hasoru difikuldade iha area kobertura.

“Ita-nia ranking tun, ha’u espera ita aprende ho vizaun husik jornalista servisu ba la signifika buat hotu-hotu ne’ebe jornalista sira hakerek ne’e Biblia. Lae buat barak mรณs sala la’os jornalista iha Timor maibรฉ jornalista iha mundu, ha’u koinese diak jornalista sira hasoru problema oioin”.

PR Ramos hatutan, nia parte avalia katak prosesu tomak ne’ebe la’o, atu sai diak liu tan presiza imprensa ida ne’ebe livre husi intervensaun polisia hasoru jornalista sira.

“Ha’u sente diak liu ita iha imprensa ida livre maske iha failansu hanesan ita iha governu ida, diak liu livre maske iha faillansu do que laiha demokrasia, diak liu ita iha Parlamentu ida rungu ranga do que iha Parlamentu ida konkorda malu basa liman ba lideransa sira” Tenik Ramos Horta.

Lolos polisia tur iha ne’eba, jornalista ne’ebe sira kaer ne’e mak intervista Polisia, katak ita-boโ€™ot sira halo saida iha ne’e, ida neโ€™e mak lolos sรฉ momentu ne’eba ita-nia polisia la kaer jornalista, ida neโ€™e mak los tanba jornalista halo arquivu ba atividade eviksaun, ne’ebe governu implementa.

“Jornalista halo servisu iha ne’eba entaun ita boโ€™ot sira hakarak jornalista eventu hanesan ne’e jornalista marka prezensa, ka ita boโ€™ot sira hakarak jornalista marka prezensa iha serimรณnia ofisiรกl ou jogu futebol sira deit, entaun ita hotu tenki valoriza servisu jornalista sira-nian, tanba sira mak promove lialos ne’ebe justu, kredivel no balansu”.

Prezidente Repรบblika mรณs fo apresiasaun ba servisu jornalista sira-nian no orgullu ho mรฉdia nasionรกl sira tanba sira hatudu servisu ne’ebe diak ba hametin demokrasia no defende ukun an iha tempu resistรชnsia.

“Ha’u orgullu ba ita-nia mรฉdia, orgullu ba demokrasia, orgullu ba ita nia estadu ida ne’e, tanba husi servisu mรฉdia nian fรณ hanoin mai ita lembra kona-ba ita-nia timoroan sira ne’ebe durante tinan hirak nia laran 24 anos halo sakrifรญsiu boot lakon sira nia vida liu-liu iha 1999” Dehan Nia.

Ramos-Horta konta, iha tempu okupasaun Indonรฉzia jornalista lubuk ida husi nasaun

Indonesia partisipa iha luta ba demokrasia iha Indonesia, barak los, sira partisipa luta ba Timor-Leste nia independensia.

“Iha Outubru 1975, jornalista lubuk ida husi Indonesia partisipa ita-nia luta, sira luta oinsa luta liu-husi informasaun neโ€™ebe faktual, fahe ba mundu tomak, ne’e mak ita aprende no ita onra sira. Ba povu Balibo iha 1975, ha’u iha ne’e hamutuk ho jornalista sira, momentu ne’eba Balibo mamuk los, laiha ema ida iha vila laran, sira hotu halai ba foho no balun halai ba sorin balun”.

Nia aprofunda, Balibo sai hanesan primeiru palku konflitu ho sira ne’ebe monu tama iha Batugade iha Levos no tama to’o iha Atabae, povu hahu terus iha guerra sivil hahu iha 1975 laos deit iha 7 de dezembru 1975 maibรฉ ema hatene katak, konflitu saida dala ruma konflitu ne’ebe kria husi Timoroan sira iha altura ne’eba.

“Ita rasik mak halo tanba konflitu hahu iha Agustu 1975, ita hatene presu de konflitu ne’e, vida rihun ba rihun mak ita lakon, nuneโ€™e estadu Timor-Leste liu husi entidade relevante sira sai testamuiรฑa hanesan orgaun de estadu ida hodi hatudu komitmentu ba liberdade imprensa iha rai laran”.

Entretantu, Presidente Republika husu ba autoridade seguransa atu labele impede servisu jornalista nian, bainhira jornalista hala’o kna’ar iha terrenu.

TAGS
Share This

COMMENTS