TL Lakon Fígura Ne’ebé Altruísta & Nasionalista ! “Desizaun Partidu Labele Prejudika Servisu Governu”

Imajem : Espesial

SAPNewsTL, Dili : Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) José Honório da Costa Pereira Jeronimo hakotu iis iha servisu fatin, Maktoban husik hela memória valiozu ba jovens no povu Timor-Leste, lider estadista ida ne’ebe estadista, brani no sempre tau aas interese estadu boot liu interese hothotu (altruísta).

Jornalista : Sapnews Pro

Moris iha mundu hanesan bainaka no ema la’o rai oan ida, ema ida-idak hala’o ninia moris ho dalan ne’ebe la hanesan tuir vontade no beran mak iha liu husi esforsu an no grasa na’i Maromak nian. Ema ne’ebe la’o rai, la’o lemorai sempre hasoru buat oioin iha dalan klaran, nu’udar ita hakat iha paragem terminal ida ba paragem terminal ida seluk ne’ebe presiza lailais hetan billete viajem nian (ezemplu viajem husi Sidade Dili ba Oe-Cusse), ikus mai ita ba para iha terminal ne’ebe lori ita ba viajem eterna hodi hasoru malu ho maromak.

Durante ita moris, ita la’o, ita haree, ita sente no ita koko, ita moris halo istória midar no moruk, ita marka memória furak no trizte, wainhira ita mate, ita husik hela memória hirak ne’e hotu iha via gloriozu no dolorozu.

Ema hotu sei frekuenta realidade ne’e ho maneira no tempu ne’ebe la hanesan. Moris ne’ebe hahú dala ida iha tempu ne’ebe temporária hodi la’o ba dalan mate nian nu’udar mistériu ida iha dalan eternidade ida sein espasu no sein tempu, dalan ida ne’e ema moris hotu sei hakat liu, tan dalan ne’e la presiza uza guia de marsa no la uza vistu iha passaporte. Dalan ne’ebe simples tebes maibe ema ida-idak sei hasoru iha kualker momentu iha kada segundu iha moris ida ne’e, maske la hatene bainhira tempu ne’e mai.

Bainhira mistériu mate to’o mai, mate ne’e to’o ba kada ema hanesan ahu-na’in ne’ebe tama hodi asalta no na’ok sasan sira iha uma laran iha momentu ne’ebe uma na’in dukur, wainhira hakfodak iha dadersan nakukun rai hun mutin manu kokorek, ahu-na’in hodi liu tiha ona. Nune’e halo uma na’in sente trizte, kanek, laran susar, laran taridu no tanis hodi sente lakon boot ba hahalok husi ahu-na’in ne’ebe lalin soin uma laran nian.

Hateke ba mistériu mate nian ne’ebe liga ba maktoban Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) José Honório da Costa Pereira Jeronimo ne’ebe remata nia jornada moris iha mundu iha loron 21 Abril 2026, timoroan lakon fígura importante no futuru lider ne’ebe forte iha prinsípiu estadista, visionáriu, loyalidade, responsive, simplesidade liliu tau aas interese estadu boot liu buat hotu.

Wainhira anunsia rezultadu asesu estudante ba UNTL no IPB, José Honório dehan, “Ita hakarak mai prepara joven ne’ebe kualifikadu no diak, aban bainrua bele sai lider ba futuru ba Timor-Leste, ita-nia sosiedade ema mesak oioin, balun kontente ho rezultadu, balun se nia oan la tama ba UNTL ne’e MESCC no KAES mak sala tanba tau deit família, maibe na verdade buat sira ne’e la akontese iha prosesu, ita hakarak tau interese estadu boot liu buat hotu, ita haruka estudante ne’ebe kualifikadu tama iha instituisaun públiku ne’ebe governu nian hodi sai matenek, nune’e bele servi estadu”.

José Honório la husik ain fatin no liman fatin baibain, maibe nia husik hela memória valiozu, vizaun estadu sustentavel, transmite hanoin krusial ba desenvolvimentu universidade no institute superior sira hodi kumpri padraun nasional, defende, no asegura kualidade ensinu ba jovens timoroan sira, promove kampus seguru (kontra asédiu sexual) no aposta ba produsaun rekursu humanu kualifikadu no dezenvolvidu iha kapasidade no kunhesimentu.

Vise Primeiru Ministru, Presidente Partidu Demokrátiku Mariano Assanami Sabino sente triste no lakon nia kompaneiru da luta José Honório da Costa Pereira Jerônimo, lakon ema ne’ebe visionáriu no iha totalidade ba estadu.

“Ho laran triste teb-tebes, ha’u hato’o kondolénsia kle’an ba matebian José Honório da Costa Pereira Jerônimo. Ita-nia dedikasaun ba dezenvolvimentu Ensinu Superiór iha Timor-Leste sei hela nafatin hanesan legadu ida ho valor boot ba ita-nia nasaun”.

“Iha tempu lutu ida-ne’e, ha’u hato’o solidariedade ba família, kolega no ema hotu ne’ebé sente lakon ida-ne’e, hakmatek ho damen”. Hakerek Presidente PD Mariano Assanami Sabino iha Malásia, 21/04/2026.

Sekretariu Estadu Floresta Fernandino Vieira konsidera Ministru José Honório Jerônimo, lider ne’ebe simples, kalma, loyal no responsabilidade ba ninia knar ho ninia enerjia, kapasidade no tempu tomak.

“Nia ema ne’ebé kalma no sempre responsabilidade ba nia servisu, besik tinan tolu nia laran ami hamutuk iha IX governu konstitusional, nia nafatin hatudu prestasaun servisu no hatudu loyalidade ba nia superiór”. Dehan Sekretariu Estadu Floresta Fernandino Vieira ba SAPNews iha HNGV, 21/04/2026.

Fernandino hatutan, “Nia ema ida ne’ebé kalma, disiplina no intelektual, durante ami hamutuk nia ema ne’ebé sempre hatudu nia loyalidade ba nia superiór, tantu iha governu no partidu laran”.

Mensajen ne’ebé matebian José Honório sempre koalia hanesan belun no kuadru superiór iha Partidu Demokrátiku laran, “fo ita-nia dedikasaun tomak no kontribuisaun ba estadu no nasaun hodi servi povu ida ne’e”.

Tebes distinu mate to’o mai, la fihir no la hili, la haree ba idade, pozisaun, riku ka kiak, beik ka matenek. Distinu mate to’o mai, laiha ema ida mak iha forsa naton hosi satan netik, matan dook rende, matenek na’in ba aimoruk mos sei rende, sira teni “Ami labele ona, ami hiit liman”, wainhira sira hiit liman ona, halo ita fila ba Maromak hodi sadere no husu tulun tanba nia mak dalan, lialos no moris, Nia mak uluk no ikus, hun no rohan, husi nia buat hotu mosu.

Molok, translada Kadáver José Honório, iha loro kraik murak, udan monu neineik to’o udan makaas, anin hú bosok, abu-abu taka foho lolon sira iha sidade Dili, mosu mós arkuiris iha kalohan, fo sinal naroman ho kor diferente.

Sinal ne’e fo esperansa ba povu no nasaun katak Maromak no natureza akompanha iha despedida ikus ne’e.

José Honório ne’ebe idéntiku ho motto “Maubere Oan Prontu Servi”, nia mós hakerek katak “Desizaun partidu labele prejudika servisu governu nian, labele kahur sasan partidu ho estadu nian”. Liafuan ne’e la’os deit nu’udar afirmasaun ida maibe sai kultura no ábitu ida iha nia misaun. Na’i Maromak lori ona José Honório ba deskansa fatin ikus, “Ha’u la’o to’o ona rohan, ha’u mai saran an ba ita ho buat hotu ne’ebe ha’u halo iha moris ne’e”.

Tempu moris fo oportunidade ba ita hodi hatene mundu, tempu mos iha ninia tempu fo mai ita hodi husik hela mundu no despede ema moris sira iha mundu. Wainhira tempu to’o ita husik mundu, tempu sei lakon, espasu mos sei lakon, ita moris halo istória no mate husik hela istóriu sira, ita sei tama ba mundu hakmatek sein barullu, mundu eternidade ka rohan laek.

Ne’e mak murak mistériu mate nian ne’ebe ita sei la ses an nein subar an, ita hot-hotu la’o hela iha dalan ba ne’e. José Honório Jerónimo la’o uluk ona, ba hamutuk ho maromak, la’o ho maromak no horik ho maromak iha nia roman nabilan rohan laek nian, adeus no adeus, obrigadu barak ba dedikasaun tomak, boa viajem, até um dia.

Maktoban Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) José Honório da Costa Pereira Jeronimo, moris iha Bazartete, munisípiu Liquiçá iha 15 fulan-fevereiru 1973.

Iha ‎Tinan 2001, gradua iha Estudu Dezenvolvimentu hosi Institutu Teknolojia no Siénsia Mandala Indonézia. ‎Hetan títulu Mestradu kona-bá Estudu Dezenvolvimentu iha Universidade Kristen Satya Wacana, Salatiga, Indonézia, iha 2010.

Tinan 2001 nu’udár dosente iha Fakuldade Ekonomia, Departamentu Estudu Ekonomia no Dezenvolvimentu, iha Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL).

José Honório Assume kargu xefia oin-oin iha UNTL mak hanesan Xefe Departamentu Ekonomia no Estudu Dezenvolvimentu (2004-2006), Dekanu Fakuldade Ekonomia (2006-2008), Vise-Dekanu Asuntu Estudante iha Fakuldade Ekonomia no Jestaun (2011-2013), Reitór Administrasaun no Finansas (2016-2020) no Pro-Reitór Inspesaun, Auditoria no Kontrolu Kualidade (2021-2023).
José Honório ‎mos nu’udar membru Konsellu Jerál UNTL hosi 2015 to’o 2016. Hala’o kna’ar nu’udár Adidu Komérsiu iha Embaixada Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha Jakarta, Indonézia (2013-2015).

‎Iha tinan 1994, sai hanesan membru organizasaun estudante Rezisténsia Nasionál Estudante Timor-Leste (RENETIL) ne’ebé harii iha tinan 1988 hosi estudante timoroan sira iha Indonézia ho objetivu atu luta bá independénsia Timor-Leste nian.

‎Iha loron 1 fulan-jullu tinan 2023, simu pose nu’udár Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura iha IX Governu Konstitusionál, hodi sai responsável bá konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika nian iha área sira ensinu superiór no kualifikasaun nian, no mós área siénsia no teknolojia. Universidade Nasionál Timor-Leste, Institutu Politékniku Betano, Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia, no Ajénsia Nasionál bá Avaliasaun no Akreditasaun Akadémika, I.P.

Iha minutus ikus, José Honório hakotu iis ho idade limanulu resin-tolu (53), iha ni knaar fatin Ministériu Ensinu Superior Ciência no Cultura, iha loron 21 fulan Abril tinan 2026.

Share This

COMMENTS