𝗙𝗕𝗢 𝗞𝗿𝗶𝘁𝗶𝗸𝗮 𝗨𝗡𝗗𝗜𝗟, 𝗔𝘀𝗲𝗱𝗶𝘂 𝗛𝗮𝗳𝗿𝗮𝗸𝘂 𝗘𝘀𝘁𝗮𝗱𝘂 𝗛𝗮𝗿𝗶’𝗶 𝗦𝗼𝘀𝗶𝗲𝗱𝗮𝗱𝗲 𝗜𝗴𝘂𝗮𝗹 & 𝗜𝗻𝗸𝗹𝘂𝘇𝗶𝘃𝘂

Imajem : FBO realiza konferensia imprensa kontra asédiu seksual iha UNDIL, Jardim 5 Maio, 23/10/2025

SAP News TL, Dili : Frente Buibere Oan (FBO) realiza konferénsia imprensa kontra hahalok asédiu seksual ne’ebe prátika husi predator s*ksual balun hasoru feto ne’ebé akontese no buras iha Universidade Dili (UNDIL) no Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).

Frente Buibere Oan nu’udar organizasaun politika hodi halibur no hakuak movimentu feto sira atu sai forsa hodi revelde ideia patriarkal, pratika violasaun hasoru feto no hanehan feto ho poder atu labele ko’alia sai lialoos.

Portavoz FBO Deonizia da Silva afirma, kazu asédiu s*ksuál buras iha instituisaun akadémiku ne’ebe komete husi dosente, nia konsidera hafraku estadu nia luta hari’i sosiedade ida igual, inkluzivu no ekidade.

“Kazu asédiu seksual ne’ebe akontese no buras iha espasu akademiku neʼebé halo husi oknum dosente sira balun, hanesan iha UNDIL inklui UNTL kontribui ba hafraku estadu nia luta ba hari’i sosiedade ida igual, inkluzivu no ekidade”. Nia subliña.

“Frente Buibere Oan hakarak bolu ita hotu nia atensaun hodi hamrik hamutuk no luta kontra hahalok ne’e no fő ita nia-solidaredade umanitaria ba vítima sira atu kontinua hamri’ik firme hodi deklara lia-los ba públiku”. Hateten Portavoz FBO Deonizia da Silva iha Jardim 5 Maio Kolmera, 23/10/2025

Porta voz ne’e hatutan, “Ita-nia vítima sira hetan presaun makaas husi autór no defensor predator sexual, neʼebé tenta ataka vitima sira ho maneira irasional sira-hanesan dadaun, halo husi estrutura Universidade Dili hasoru vitima asediu s*xual, maski autor rasik rekoñese aktu neʼebé nia halo”.

RBO halo kritika nakloke ba Universidade hotu-hotu liu-liu UNDIL hodi labele proteje predator sexual sira no labele tolera maibe tenke foti medida hodi ezonera autor refere husi universidade.

“Ami halo kritika nakloke ba Universidade hotu liu-liu UNDIL ba desizaun estrutura universidade neʼebé proteje autór asedu sexual ne’e lalos no krime tanba autor ne’e hetan ona xamada atensaun bebeik-inklui mós hetan suspensaun hosi parte kompetente sira hanesan: Dekanu fakuldade siénsia politika no estrutura UNDIL, maibé predator kontinua prátika nafatin hasoru estudante feto sira, lolos universidade labele tolera no ezonera ema ne’e”.

FBO husu atu universidade tenke ezonera predator s*xual sira, bainhira la halo maka públiku labele nonok, hamutuk sai lian ida hodi kria espasu seguru ba vitima, feto no labarik feto hodi livre iha kualker violénsia.

“Bainhira universidade la halo ida ne’e, mak públiku labele nonok, ita hotu iha responsabilidade no dever moral atu hamutuk sai lian ida hodi kria espasu seguru ba vitima, feto no labarik sira no sosiedade Timor hotu atu livre husi forma kualker violénsia sira hotu”.

Frente Buibere Oan (FBO) hamutuk ho vítima hotu, inan aman, eroína no feto timoroan hotu ho lian makas no forte hakarak ejije ba:

  1. Estrutura UNDIL atu foti medida ida adekuada ida ne’ebé mak suporta ba vítima no ezonera ema sei mak pratika hahalok abuzu s*xual sira inklui predatór s*xuál ho inisial LR.
  2. Parlamentu Nasionál no mós Governu atu avalia fila fali lei sira kontra violasaun sexual, abuzu sexual no violensia domestika, neʼebé seidauk proteje didiak vitima sira, liu-liu feto no labarik.
  3. Husu ba Ministeriu Ensino Superior Siencia no Kultura hodi foti papel ne’ebé liga ho politika Zero toleransia ba asédiu seksual iha espasu akadémiku.
  4. Husu ba Sekretariu estadu igualdade no inkluzasaun atu labele nonok deit ba problema ne’ebe feto hasoru inklui asediu s*xual-tanbá Governu aloka OJE ho montante kada tinan bá sensivel jéneru atu garante seguransa ba ema hotu liu-liu feto iha fatin públiku sira.
  5. Husu ba funsaun públika atu foti medida adekuada hasoru funsionáriu neʼebé uza nia poder hodi viola no abuza feto
  6. Husu bá ANAAA atu tetu kona-ba akreditasaun ba universidade ida ne’e no fó atensaun ba estrutura universidade sira ho seriedade hodi garante univeridade ida seguru no kualidade.
  7. Husu ba tribunal atu foti desizaun ida justu no imparsial atu ema hotu senti justisa iha Estadu Direitu Demokrátiku ida ne’e laos ho perguntas intimidasaun ba Vitima.
  8. Husu ba entidade hotu, hanesan movimentu juventude sira, akademista, lider relijioju no povu tomak atu labele nonok ba pratika asediu s*xual neʼebé kontinua buras iha sosiedade nia let-la merese ona atu ita nafatin fo biban ba t*rorista seksual-kontinua abuza feto nia isin tuir sira-nia hakarak.

FBOB dejeju Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN bele kontinua fó modelu ba povu no lider hotu sira iha Associação Sudeste Aziatiku (ASEAN) kona-ba prinsípiu demokrasia, liberdade no direitu umanu.

TAGS
Share This