C12N Agradese Max Nia Kobertura Ba Masakre Santa Kruz

Imajem : Saudozu Max Stahl. Foto : Espesial

SAPNewsTL, Díli : Prezidente em exercício do comite 12 de Novembru Filipe Rodriges Perreira, hato’o agradesimentu ba jornalista internasionál Max Stahl ne’ebe halo video ba akontesimentu 12 de Novembru 1991.

Marcela Mery da Costa — SAPNewsTL

“Iha oportunidade ida ne’e lori sobrevivente 12 de Novembru no lori família tomak nia naran hakarak hato’o obrigadu ba jornalista internasionál sira ne’ebe uluk hamutuk ho ami iha fatin ida ne’e hodi halo kobertura. Ikus mai video bele hatudu ba mundu hodi ema hotu bele hatene Timor-Leste nia luta durante izolamentu nia laran”.

“Tinan-tinan, Timor sempre komemora akontesimentu 12 novembru 1991, ema konsidera nu’udar masakre, maibé presija konsidera ba oin katak tinan 34 liu ba, loron ne’e manifestasaun boot vitoria ba prosessu luta ba libertasaun ba patria”.Dehan Prezidente em exercício do Comitê 12 de Novembru Filipe Rodriges Perreira, Quarte-feira, (12/11/2025).

Filmajem ne’ebe Saudozu Max Stahl halo ho títulu : “In Cold Blood, The Massacre of East Timor”, inklui entrevista Saudozu David Alex Daitula, Saudozu Nino Conis Santana no seluk tan, filmajem ne’e loke mundu nia matan tanba komunidade internasional konsege deteta hahalok brutalidade no dezumanu hosi Militar Indonesia nia okupasaun iha Timor-Leste.

Filmajem akontesimentu 12 Novembru halo hosi Saudozu Max Stahl, no lori sai ba rai liur liu hosi ativista Olandeza, Saskia Kouwenberg iha tinan 1991.

Filipe deklara, tema Jeral ba tinan ida ne’e mak “Ha’u Ema Timor, Orgullu Ha’u Nia Nasaun”. Orgullu ho nasaun husu ba malu liu-liu ba joven sira atu hamutuk ba oin.

“Ita hamutuk hodi hatene ba istoria luta nian iha pasadu hodi dezenvolve iha aspetu sosial, politika, no ekonomika ne’ebe diak hodi bele fó bem-estar ba povu”.

Aleinde ne’e, dirijente komite 12 Novembru Filipe mós husu orgaun lezislatitura Parlamentu Nasionál (PN) atu harmoniza lei nú 33/2034 ne’ebe ko’alia kona-ba estatutu kombatente Libertasaun Nasional.

“Lori komite 12 de Novembru nian naran hakarak husu ba estadu liu-liu Parlamentu Nasionál atu haree fila-fila lei No 33/2024 kona-ba estatutu kombatente Libertasaun Nasional liu-liu iha artigu 32 kona-ba orden estadu nian ne’ebe atribui ba veteranu sira, ami husu atu harmoniza lei ne’e ho dekretu Presidente Republika No 53/2006 ne’ebe sita katak iha orden ida ho naran Loriku Aswa’in”. Nia husu

Iha fatin hanesan, Vise Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino husu juventude sira hodi banati tuir juventude loriku aswa’in sira hodi hametin paz no estabilidade, estuda makaas no aprende hamutuk hodi lori nasaun ne’e ba oin.

“Liberdade, paz no estabilidade ne’ebe ita hetan la mai gratuita maibe sosa ema 300.000 pessoas mate tanba ne’e konstrusaun damen sai isin ba kada ema ida iha konstrusaun estadu no nasaun”.

“Ita transforma ba karakter hodi badinas, esforsu, estuda ho matenek, ne’e mak ita tenki fo kontinuidade, oan sira tenki estuda no aprende makaas ho unidade no onestidade, Timor ida iha futuru sei sai diak liu ba joven sira”.

Nia hatutan, “Juventude loriku aswa’in tenki sai nafatin lilin ne’ebe lakan iha situasaun difisil, lilin ne’ebe fo naroman no esperansa ba jerasaun foun sira hodi banati tuir katak Timor ba oin sei diak liu”. Hateten Assanami.

TAGS
Share This