Maske Halo Ona Despedida Ba Forsa Tarefa, Maibe Kansela Tanba Filipina Deklara Iha Kapasidade

Imajem : Ekipa Forma Tarefa halo despedida iha Kuartel Jeral F-FDTL Fatuhada,11/11/2025
SAP News TL, Dili : Ligadu ho anin Tufaun ne’ebé halo destruisaun no halakon ema barak nia vida, Governu Timor-Leste hamutuk ho Komandu FALINTIL Forsa Defesa de Timor-Leste (F-FDTL) despede Forsa Tarefas Kontinjente Nasionál ba Misaun Apoiu umanitária iha Repúblika Filipina hamutuk na’in 150, maibe iha minitu ikus halo kanselamentu tanba governu Filipina deklara iha ema hodi halo limpeza, enkuantu Timor-Leste bele apoia deit liu hosi finanseira.
Ermelinda Soares – Mídia Sapnews
Governu liu-husi Ministru Defeza Kontra Almirante Donaciano do Rosário Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” no Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” halo despedida bá forsa tarefas kontijente na’in 150 halo misaun asisténsia umanitária bá povu Filipina ba dezastre ne’ebé akontese iha Filipina.
Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek konsidera forsa tarefa ne’e representa Timor-Leste hala’o misaun apoiu humanitáriu iha Filipina nu’udar orgullu nasional no marka momentu istóriku.
“Sentidu orgullu nasionál ne’ebé kle’an no ksolok boot tebes mak ha’u dirije ba ita boot sira hotu ne’ebé prezente iha serimónia solene formatura despedida sei reprezenta Timor-Leste iha misaun apoiu umanitáriu iha Filipina. Momentu ida-ne’e ultrapasa protokolu militár, konstitui marku istóriku ida iha afirmasaun ba ita-nia nasaun joven iha konsertu nasaun aziátiku nian no iha palku internasionál”. Hateten Tenente Jeneral Falur Rate Laek iha Kuartel Jeral Fatuhada,11/11/2025
Falur konsidera “Ita hetan malu iha momentu ida ne’ebé úniku no istóriku tebes. Ba dala uluk, Timor-Leste mobiliza kontinjente ida ho magnitude ida-ne’e -boot liu ne’ebé halibur la’ós de’it ita-nia Forsa Defeza, maibé mós profisionál sira husi Bombeiru, Servisu Saúde, no Institutu Jestaun Ekipamentu husi Ministériu Obras Públikas”.
Kompozisaun multi-setoriál ne’e sei hatudu estadu nia maturidade institusionál no kapasidade ba resposta integrada ba emerjénsia umanitaria globál sira.
“Kontinjente ida-ne’e sai iha momentu ida ne’ebé partikularmente signifikativu: iha momentu neʼebé Timor-Leste alkansa adezaun tomak iha ASEAN. Realizasaun diplomátika ida-ne’e ho magnitude inestimável tau ita-nia país iha episentru kooperasaun rejionál nian, no ita-boot sira sei sai embaixadór dahuluk iha era foun ida-ne’e nian. Iha ita-boot nia kabas la’ós de’it mochila no ekipamentu sira, maibé bandeira sagradu ita-nia rai-doben nian no esperansa husi povu ida ne’ebé ultrapasa adversidade inimajinável hodi alkansa sira-nia dignidade”.
Nia dehan, “Membru kontinjente ida-idak hili ona ho kuidadu ba misaun ida-ne’e. Selesaun ida-ne’e la’ós arbitráriu no la’ós kasuál; ida-ne’e rezulta husi avaliasaun rigorozu ba ita-boot sira nia abilidade teknika, integridade morál, no abilidade atu reprezenta valór fundamentál sira ne’ebé orienta ita-nia nasaun, mak: solidariedade, reziliénsia, haraik-an, no kompromisu ba dame”.
“Wainhira ita boot sira sama ain iha rai Filipina, hanoin katak ita boot sira la ba deit nudar individual, maibé nudar Timor-Leste. Ita-boot sira nia jestu ida-idak, liafuan no asaun ida-idak sei observa no interpreta nu’udar espresaun ida ba karakter ita-nia nasaun nian. Mundu sei observa la’ós saida maka ita hatete, maibé saida maka ita hatudu ho efetivu liu husi ita-nia hahalok, dedikasaun, no profisionalizmu”.
Timor-Leste, maski iha limitasaun materiál no dezafiu ekonómiku sira ne’ebé hasoru nafatin, iha buat folin-boot ida atu oferese ba mundu esperiénsia sofrimentu nian ne’ebé transforma ba empatia, memória solidariedade internasional ne’ebé tulun ita transforma ba kompromisu atu retribui, no komprensaun kle’an kona-ba valór moris no dignidade ema nian. “Ita sei kontribui ho buat uitoan ne’ebé ita iha, maibé ita sei oferese buat ne’ebé dïak liu ne’ebé ita iha”.
“Solidariedade la’ós konseitu abstratu ba ita timoroan. Ita hatene didi’ak signifikadu husi ajuda umanitária tanba ita hetan benefisiu husi ida-nee iha momentu nakukun liu iha ita-nia istória. Bainhira komunidade internasional lolo liman hodi tulun ita atu harii filafali, ita aprende katak grandeza loloos nasaun ida nian la’ós sukat husi nia territóriu nia ekonomia nia robustu, maibé husi nia vontade atu fahe no serbi umanidade”.
Misaun umanitária ida-ne’e iha Filipina reprezenta materializasaun husi kompromisu ida-ne’e. Forsa Tarefa sei sai instrumentu ne’ebé Timor-Leste fó onra ba ninia dívida morál gratidaun nian no afirma ninia fatin nu’udar nasaun solidariedade, responsabilidade, no kompromisu ba prinsipiu universál sira fraternidade nian entre povu sira.
Falur Rate Laek dirije orientasaun lima ba forsa tarefa hodi kumpri durante hala’o misaun apoia humanitária Iha Filipina :
- Hahalok ezemplár la’ós opsionál; ida-ne’e obrigatóriu. Ita-boot sira sujeita ba eskrutiniu konstante, no ita-boot nia hahalok labele halo sala iha sirkunstánsia hotu-hotu. Dixiplina militár, respeitu ba kultura lokál, kortezia iha interasaun sira hotu-hotu, no integridade morál tenke sai ita-boot sira nia marka distintiva.
- Unidade ekipa nian maka imperativu ba susesu misaun nian. Ita-boot sira mai husi instituisaun no formasaun profisionál oioin, maibé iha teatru umanitáriu operasaun nian ita-boot sei konstitui órgaun ida de’it, forsa ida de’it. Diferensa institusionál sira tenke disolve iha unidade objetivu nian. Suporta malu, respeita abilidade espesífiku husi setór ida-idak, no serbisu iha sinerjia.
- Submisaun rigorozu ba ierarkia no Komandu Forsa Tarefa nian maka fundamentál tebes. Kadeia komandu nian eziste atu asegura koordenasaun, seguransa, no efikásia operasionál. Desizaun ruma, asaun ruma, komunikasaun esterna ruma tenke tuir kanál sira ne’ebé apropriadu. Inisiativa individuál ne’ebé la kontroladu bele kompromete misaun tomak.
- Ha’u bolu atensaun liuliu ba komunikasaun no deklarasaun públika sira. Iha kontestu kontemporáneu husi midia sosial no komunikasaun instantánea, komentáriu sira ne’ebé la prudente. fotografia sira ne’ebé la apropriadu, ka deklarasaun ne’ebé la konsideradu bele iha reperkusaun sira ne’ebé la proporsionál. Hadook an husi halo komentáriu aleatóriu ka deklarasaun públiku ne’ebé la autorizadu. Komunikasaun esterna hotu-hotu tenke kanaliza liu husi órgaun sira ne’ebé apropriadu. Hanoin katak Ita boot sira reprezenta Estadu Timor-Leste, la’ós opiniaun pesoál.
- Halo buat hotu ne’ebé presiza atu hasa’e orgullu nasionál. Knaar hotu-hotu, maski parese modestu, tenke hala’o ho exelénsia. Kompetensia téknika, dedikasaun neʼebé la kolen, no espíritu servisu nian tenke karakteriza ita-boot sira nia asaun hotu-hotu. Bainhira ita boot sira fila mai, atu povu Timor tomal bele dehan ho orgullu ne’ebé justifikadu, katak: “Ita boot sira fó onra ba timoroan tomak!”.
Tenente Jeneral apela ba família ekipa forsa konjunta katak “Ami rekoñese sakrifisiu boot ne’ebé ita-boot sira halo hodi permite ita-boot sira nia doben sira atu sai ba halo misaun ida-ne’e. Separasaun ne’e todan, preokupasaun ne’e naturál, no sira nia auzénsia nia todan sei sente loroloron. Maibé, ami husu Ita-boot sira nia apoiu ne’ebé metin, orasaun konstante, no enkorajamentu morál”.
“Ita-boot sira maka apoiu indispensavel ba misaun ida-ne’e. Hakmatek ne’ebé ita-boot sira nia família sira sei lori, hatene katak sira iha ita-boot sira nia apoiu no komprensaun, sei sai fundamentál ba dezempeñu sira nia knaar sira. Mantein fiar, haburas esperansa, no sai fonte forsa ba sira ne’ebé serbi nasaun”.
“Ami kompromete ami-nia an, nu’udar instituisaun, atu informa nafatin ita-boot sira no fornese apoiu nesesáriu durante periodu destakamentu nian. Ita-boot sira la mesak iha jornada ida-ne’e, nasaun tomak akompaña imi no agradese”.
Orgulhu no rekoñesimentu nasionál ba sira hotu ne’ebé selesionadu atu halo parte iha kontinjente istoriku ida-ne’e, afirma ho konviksaun: povu Timor orgullu ho imi! Ita-boot sira hili husi ema barak nia leet, la’ós tanba favoritizmu, maibé tanba méritu, kompeténsia, no karákter.
“Bainhira istória Timor-Leste nian hakerek, sei hanoin kapitulu ida-ne’e nu’udar momentu iha-ne’ebé ita-nia nasaun joven, ho de’it dékada rua restaurasaun independénsia nian, hatudu ba mundu katak nia preparadu atu asume responsabilidade internasionál sira, hodi fó fali solidariedade neʼebé simu, no hodi afirma nia-an nu’udar membru ativu no konstrutivu husi komunidade aziátika no globál”.
“Pesoál militár sira, bombeiru sira, profisionál saúde sira, no tékniku sira jestaun ekipamentu nian,Ita-boot sira sei sai iha tempu badak ba misaun nobre ida. Dezafiu sira sei oioin-adapta ba kontestu ida ne’ebé diferente, ezijénsia operasionál sira ne’ebé maka’as, saudades ba ita-boot nia rai-doben no ema ne’ebé imi hadomi. Maibé ami iha konfiansa katak ita-boot sira sei ultrapasa adversidade hotu-hotu ho reziliénsia hanesan ne’ebé karakteriza povu timoroan tomak. Serbi ho onra, serbisu ho dedikasaun. Komporta ho dignidade”. Nia konklui
Kontijente forsa tarrefa konjunta hamutuk na’in 150 ne’e kompostu husi Militár F-FDTL nain 120, Autoridade Protesaun Sivil Diresaun Bombeiros na’in 20, servisu saúde na’in ne’en (6) no Institutu Jestaun Ekipamentu Dezenvolvimentu Infrastrutura Institutu Públiku (IGEDI,IP) reprezenta husi ema na’in haat (4) no MNEC na’in 4.
Kontijente ne’ebé reprezenta Timor-Leste bá Nasaun asisténsia umanitária iha Filipina halo kanselamentu tanba governu Filipina deklara iha ema hodi halo limpeza, enkuantu Timor-Leste bele apoia deit liu hosi finanseira.
Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, 𝐁𝐞𝐧𝐝𝐢𝐭𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 𝐅𝐫𝐞𝐢𝐭𝐚𝐬 klarifika, deslokasaun ekipa konjunta ba apoiu umanitáriu iha Filipina adia, tanba Manila iha kapasidade sufisiente atu halo rekupasaun.
Liu husi konferénsia imprensa iha salaun Nobre MNEK kinta-feira ne’e, Ministru Bendito informa katak, iha loron 6 fulan-novembru liuba, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé autoriza, iha kuadru konstitusionál no legál, partisipasaun F-FDTL iha misaun ida ba apoiu umanitáriu no protesaun sivíl iha Repúblika Filipinas.
Desizaun governu nian bazeia ba kompromisu internasionál ne’ebé Timor-Leste halo iha ámbitu ASEAN no mós dispozisoins husi Lei Defeza Nasionál no Estatutu Orgániku F-FDTL nian, ne’ebé fó lejitimidade ba Forsas Armadas hodi partisipa iha misaun umanitária no emerjénsia sira, iha kooperasaun ho nasaun sira seluk no organizasaun internasionál sira.
Nune’e, liu husi via-telefone, Ministru Bendito Freitas informa ba nia omóloga Sekretária ba Assuntus Negósius Estranjeirus Filipina, Theresa Lazaro katak, Timor-Leste prontu atu fó apoiu assisténsia umanitáriu ba Filipina.
Maski nune’e, Governu Filipina liu husi reuniaun Koordenasaun Polítika Altu Nível Filipina nian deside, Manila iha rekursu umanu sufisiente atu halo rekuperasaun ba estragus sira.
“Enkontru kordenasaun polítika nível altu Filipina nian, maibé sira dehan katak, neste momentu Filipina iha kapasidade sufisiente atu bele halo operasaun limpeza iha Filipina, ami presiza mak apoius materiais,” hatete Ministru Bendito, Dili, 13/11/2025. Sita média MNEC.
Ministru hatutan, Prezidente Repúblika Filipina, Ferdinand Romualdez Marcos Jr, hato’o apresiasaun boot ba Timor-Leste nia jestu solidariedade no prontidaun tomak hodi fó assisténsia umanitáriu ba povu filipinu.
Maske Governu Filipina deklara ona nu’udar lutu nasionál, maibé seidauk loke espasu ba apoiu internasionál ruma, tanba ne’e sei buka atu responde internamente, maibé husu atu fó apoiu material no finanseira hodi halo rekuperasaun ba estragus sira.
Iha ámbitu kooperasaun rejionál, Timor-Leste hanesan nasaun membru foun iha ASEAN, importante tebes atu tulun nasaun membru sira seluk bainhira presiza, tanba ne’e nu’udar asaun solidariedade, fraternidade no vokasaun universal hodi tulun malu.

