Gradua Iha UNITAL Ho Idade 54 ! Deolinda : “Rikusoin & Pozisaun Bele Lakon Maibe Matenek Sei Hela”

Imajem : Graduada UNITAL Deolinda da Costa Hornay iha CCD, 26/01/2026
SAPNewsTL, Díli – Atual Diretora Eskola Ensinu Baziku Nu. 2 Luro (EBC Luro Sigla Portugues), Deolinda da Costa Hornai, konsege remata nia grau lisentatura Departamentu Gestão, Fakuldade Ekomonia, iha Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) ho idade tinan limanulu resin-haat (54). Graduada ne’e hateten matenek ne’e ema ida sei hadau hosi ita, rikusoin no pozisaun ne’e sei bele lakon no liu maibe matenek ne’e sei hela ho ita no la lakon”.
Graduante Deolinda Hornai haktur nia parte sente orgullu tanba konsege konkista nia objetivu iha mundu akademiku ho grau lisensiatura, rezultadu ne’e mak frutu hosi esforsu no suporta hosi dosente sira mak fó naroman ba nia hodi remata nia estudu.
“Ha’u orgullu tebes tanba liu husi ha’u nia esforsu, esperiénsia no mos apoio hosi dosente sira ne’ebé fó naroman no dalan ba ha’u, hodi bele finaliza ha’u-nia estudu iha loron ohin.” Dehan Atual Diretora Eskola Ensinu Baziku Nu. 2 Luro, Deolinda Hornai ba SAPNews iha CCD,Dili, Segunda-Feira, 26/01/2026
Deolinda hatutan maski hasoru hela dezafiu oioin iha prosesu estudu, maibé ho servisu, koragem no kompromisu hosi ema barak ne’ebé sempre fó apoiu maka sai forsa hodi hakat ba oin to’o remata nia estudu.
“Durante prosesu estudu ne’e, maski ha’u hasoru hela desafiu oioin, maibé ho aten-brani, pasiensia no apoiu hosi ema barak ne’ebé fó matadalan, korajen no nafatin rona sira-nia liafuan, mak sai forsa ida mai ha’u to’o hetan susesu”. nia hateten.
Nia afirma, komitmentu ba an rasik mak xave prinsipal atu bele finaliza objetivu sira no atinje mehi, maski iha ona responsabilidade lideransa, maibe tenke kontinua nafatin estudu hodi hasa’e kapasidade no abilidade iha moris.
“Segredu mak iha kompromisu ba ha’u an rasik, ha’u fiar katak ha’u tenke la’o ho konsisténsia atu bele finaliza objetivu sira no atinje buat ne’ebé ha’u mehi iha ha’u nia moris tomak. Maski ha’u nia idade la’o dadaun no ha’u iha ona parte lideransa, ha’u sei kontinua buka buat ne’ebé aas liu hanesan lider, ita tenke hasa’e ita-nia skill no aumenta ita nia kapasidade iha moris loron-loron”.
Ligadu ho idade ne’ebe aas no pozisaun diretora eskola, graduada ne’e dehan, “ha’u-nia idade no pozisaun ne’e la sai sasukat ba kunhesimentu no kapasidade, idade ne’e numeru deit, edukasaun la haree ba idade, ba edukasaun ita nunka tarde, aban bainrua ita mate, ita so lori deit mak ita-nia matenek, matenek ne’e ema ida sei hadau hosi ita, rikusoin no pozisaun ne’e sei bele lakon no liu maibe matenek ne’e sei hela ho ita no la lakon tanba ne’e ita tenki matenek”. nia dehan
Nia afirma sei konkretiza kunhesimentu no kapasidade hotu ne’ebe iha hodi sai mata-dalan ba joven sira, forma no prepara joven sira sai matenek, dixiplina no hadomi ninia rain liu hosi edukasaun.
“Ha’u sei sai mata-dalan ba joven sira, forma no eduka sira sai prudente, visionariu, dixiplina no hametin espiritu patriotizmu no nasionalizmu ba foinsa’e sira” nia sublinha.
Graduada ne’e husu ba UNITAL hodi kontinua fó korajen ba estudante sira no hadia jestaun universidade hodi enfrenta dezafiu sira liliu prepara rekursu humanu kompetitivu, ativu no responsabilidade ba sosiedade Timor-Leste.
Entretantu, Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) nia serimónia solene graduasaun ba dala XVI ne’e ho tema “From dreams to a title: be a champion of change and development”, ho totál graduadu atus lima limanulu resin ida (551).
Graduadu hirak ne’e kompostu hosi Faculdade de Ciência da Educação (FCE) ho totál finalista (135) kompostu husi departamento Matemátika (10), Português (45), Inglés (40), Sosiologia (15), História (7), Biologia (20).
Faculdade Ciência da Saúde (FCS) ho total finalista hamutuk (243) ne’e kompostu husi Departamento Enfermagem (51), Saúde Públika (9), Analises Klinika Laboratoriais (157), Nutrisaun (26).
Fakuldade Siénsia Sosiál e Polítika (F-CISPOL) ho totál finalista hamutuk (35) kompostu husi Departamentu tolu mak hanesan Administrasaun Públika (18), Komunikasaun Sosiál (11), Relasaun Internasionál (6).

