Pe. Anacleto : “Sente Lakon Misionáriu Di’ak Ida Maibe Kongregasaun & Família Hetan Glória”

Foto : Espesial

SAPNewsTL, Dili – Familia no Salezianu Dom Bosco selebra misa funeral ba maktoban Pe. Enio Ramalho Esteves, SDB iha Parokia Maria Auxiliadora Comoro.

Daniel da Silva – Sapnews Pro

‎Pe. Anacleto Pires konta Maktoban Padre Enio Esteves hahú misaun iha Ecuador desde 2009, hafoin kompleta tinan 17 nia mate tanba hetan asidente ho aviaun iha Provísia Morona Santiago.

‎”Amu Enio husi Iliomar Munisípiu Lautém, Iha 2008 Amu Enio iha ona Ekuador, hahú nia knaar misionáriu iha 2009, Timor oan ne’ebé hala’o ninia knaar misionáriu ho di’ak iha Ekuador maibé loron tolu liu ba hetan asidente aviaun monu ho nia maluk pilotu no sekretáriu”. Dehan Pe. Anacleto Pires ba jornalista iha Parokia Maria Auxiliadora Comoro, 29/01/2026.

‎Padre Anacleto hateten normalmente Salezianu ida mate familia salezianu no maluk sira sempre oferese misa hodi hasa’e agradese no husu perdaun ba sira-nia salan.

“Ami konvida familia salezianu no familia Amu Enio nian mai hamutuk hasa’e agradese ba Maromak, husu Maromak nia grasa no tulun atu bele simu Amu Enio ho nia maluk iha lalehan no husu maromak nia perdaun ba sira-nia sala, iha Ekuador Amu Salezianu sira mós oferese misa ba nia no hakoi iha Ekuador”. Nia informa

‎Familia Salezianu husi Vise Provínsia São Calistro Timor-Leste hamutuk ho família Amu Esteves nian hato’o agradese ba maromak no grasa vokasaun misionáriu salezianu saserdote Amu Enio Esteves hatudu durante nia misaun.

‎Tuir regra kongregasaun salezianu nian, salezianu ne’e kongregasaun universal dadaun iha mundu tomak ne’e provínsia salezianu hamutuk 92.

Normalmente iha provínsia karik menus salezianu, ami sempre haruka sira ne’ebé disponivel ba hala’o misaun ho tipu rua:
‎1. Esperensia Misionáriu, dehan katak ba iha ona esperiénsia tinan rua ka tolu bele fila fali mai nia rai ka provínsia orijen.

‎2. Misionariu Ajente signifika katak husik hela nia rai, provínsia no familia ba hala’o nia knaar iha ne’ebá to’o mate no hakoi mós iha fatin ne’ebé nia hala’o misaun, ida ne’e nu’udar misionáriu ne’ebé oferese husi Timor ba Ekuador.

“‎Amu provínsia Ekuador sente kontente ho prezensa Amu Enio nian tanba timoroan ne’ebé fiel, hala’o nia knaar ho di’ak iha rai misaun, se bele karik haruka tan misionáriu timoroan ida ba ajuda iha Ekuador, dadaun ne’e timoroan hala’o rai misaun hamutuk 15 maibé ba Ekuador ami sei ko’alia”. Nia konta

‎”Ami sente lakon ami-nia Amu-Lulik ida salezianu timoroan hala’o nia knaar, maibé iha parte ida tuir ami-nia karizma salezianu Dom Bosco dehan katak salezianu ida ne’ebé oferese nia moris tomak ba rai misaun hala’o nia knaar iha rai misaun, kongregasaun hetan glória no familia mós hetan glória”.

Anacleto hatutan, “Ami sente orgullu ba dedikasaun Amu Enio ninian, maske ema sente triste maibé nu’udar kongregasaun sente orgullu tanba ami-nia ema ida sakrifaka aan ba karizma salezianu nian hodi serví kreda iha rai Ekuador”. Nia sublina

‎Iha fatin hanesan, reprezentante familia husi Iliomar Lere Anan Timur hateten sente lakon bibi atan di’ak ida iha ita-nia leet.

‎”Partikularmente ba ita Iliomar lakon ita-nia bibi-atan di’ak no oan matenek di’ak ida iha ita-nia leet, maibé ita hotu hamutuk hodi reza ba nia ho nia maluk nainrua, nune’e Maromak fo fatin di’ak ba sira na’in tolu”. Dehan Lere Anan Timur.

“‎Ita reza atu dezastre ida hanesan ne’e labele akontese tan ba maluk sira seluk ne’ebé servidor ba Igreja no povu, ita nu’udar ema dalan ida de’it mak mate maibé ita-nia istória mak konta la hanesan”.

Lere dehan ‎Familia Iliomar sente triste tanba lakon oan, alin ida ne’ebé matenek servidor ba kreda no povu.

‎”Loloos, ita Timor tuir ita-nia kultura no tradisaun mate-isin lori ba hakoi iha nia uma-lisan, maibé ita nu’udar servidor foti aas liu interese ema barak nian duké interese ema ida, grupu ka familia ninian tanba ne’e mak ohin loron ita-nia oan nia mate-isin la lori mai Timor, maske ita la haree nia isin-loloos maibé nia memoria nafatin ho ita”. Tenik nia.

Lere akresenta, “‎Maske lakon maibé familia nafatin agradese tanba Pe. Enio sai servidor ne’ebé di’ak ba ema barak nia interese, partikularmente ami Iliomar sente orgullu no onra boot ba ita-nia oan ida sai Amu Lulik, kongregasaun salezianu mós sente orgullu bele hetan bibi atan no servidor ida ba ita-nia povu sagradu”.

Representante família ne’e konsidera hala’o ‎misaun no knaar salezianu la’os fasil, servidor loloos ba ita-nia povu no sarani sira, “ita halo kompromisiu hodi fo ita-nia vida tomak liuliu ba ita-nia povu no sarani Katólika iha Timor”. Nia hakotu.

Enkuantu, Padre Enio Esteves hetan asidente iha loron 26 fulan Janeiru 2026, no halot ona iha Ecuador iha loron 29 Janeiru 2026.

Biografia Padre Enio Ramalho Esteves, SDB:

‎- Padre Enio Ramalho Esteves Moris iha loron 7 Fulan Maiu tinan 1979 Aldeia Ara-ara (RIRI)
‎- Padre Enio Ramalho Esteves Moris husi Inan Rufina Pinto Aman Antonio Esteves (Matebean)”.

‎- Padre Enio Ramalho Esteves, iha maun no alin hamutuk na’in 7 ho nia naran ida-idak tuir mai:
‎1) Kaduak na’ in rua moris ho prematura 2) Beancolina Esteves hola mane iha Caenda- uruhua
‎3) Padre Enio Ramalho Esteves, SDB matebean
‎4) Crisanto de Axis Esteves hola ſeto iha Arapau Lopu-Komil
‎5) Estanislau Esteves hola feto iha Ossu Borola
‎6) Marjenita Esteves hola mane iha Ililari-Markon.

‎- lha tinan, 1986 Padre. Enio ho idade tinan 7 sai oan kiak kauza husi Aman Antonio Esteves hetan Dezastre ho Kamconeta iha Busu.
‎- Husi tinan 1986 1994. Padre. Enio hela iha Orfanatu Comunidade Saleciano Dom Bosco Lospalos.

‎- Iha tinan 1987-1992, Padre Enio, hahu Escola iha Encino Basico Cental (SD. 14) Lulira.
‎- Iha tinan 1992-1994 Padre Enio, ramata nia Estudo SMPN No.1 Lospalos
‎- Iha tinan 1995-998, Padre Enio” Ramata nia Estudo iha Escola Tekniku Vokasional Fatumaca.
‎- Tha tinan 1999 2000 Padre Enio, habu halao ninia vida Saleciano iha pre-Novisio Saleciano Dom Bosco Fatu Maca.

‎Padre Enio Esteves Misionário ida ne’ebe dedika nia Moris ba Misaun Amazónika sira iha Ekuador.

‎Padre enio Ramalho Esteves, misionario original husi Timor-Leste, profesa nia votos dahuluk oha loron 24 fulan jullu tinan 2002, iha fatumaka no hetan ordensaun nudar padre iha loron 24 fulan maiu tinan 2014, iha misaun saleziana iha bombozia, nia fila fali ba uma Aman nian hafoin tinan 23 halo juramentu religiozu no tinan 11 nudar Amululik.

‎Padre Enio hetan knar iha ekudaor nudar misionario Ad Gentes iha loron 27 fulan setembru tinan 2008 hodi serbi entre povu indijena Shuar no Achuar sira husi Amazonia ekuador nian.

Hafoin remata nia estudu teolojiku iha Kolombia no ninia Ordenasaun nudar Diakonu, nia haruka ba misaun Saleziana Santo Domingos Savio nian iha Bombozia (2014-2017) iha ne’eba nudar hala’o niaknar
nudar vigariu, konseilleru, pastor no tezoreiru.

Tuir mai, nia hetan knar iha komunidade Maria nia fuan Imaculada nia misaun saleziana Yaupi nian (2017- 2020), Hodi serbi nudar diretor, tezoureiru no pastor, iha tinan 2023 nia hetan knar iha komunidade Beato Ceferino Namuncurá iha Wasakentsa, iha ne’ebe agora dadaun nia serbisu nu’udar Pastor no Vigariu.

‎Loron 26 de Janeiro 2026, iha provinsia Morana Santiago Ekuador oras 18:10, Padre Enio halo viagen husi rai Wishin ba Illa Wasakentsa atu halo aktividade religiozu ho nia Sekretariu Paroku Zona Achuar “Roberto Wisum no Pilotu Danny Patricio Lopes ho Aviaun C172 hetan asidente iha momentu ne’eba maka rejulta Padre Enio lakon vida.

Tuir duni iha nia video ne’ebe loron antes akontesimentu Padre Enio hato’o hela mensagen katak “Para Entregar Sou Vida Asequir a Cristo é sempre”.

‎Padre Enio nu’udar amululik ne’ebe ho laran tomak dedika nia a’an ba misaun liu-liu iha povu Shuar no Achuar nia le’et, ne’ebe nia hadomi no servi ho fidelidade evanjellu nian.

Ninia moris marka ho ideal klaru no la nakdoko hodi haklaken Maromak nia liafuan ba labarik no foinsa’e sira, akompanha sira iha sira-nia kresimentu umanu no espritual, no halo sira sente katak Maromak hamutuk ho sira.

‎Ho laran-moras simples no ligasaun ne’ebe kma’an, nia hatete oinsa integra nia-an iha dinámika komunidade Ekuador nian, fahe sira-nia moris loron-loron, respeita sira nia kultura, aprende husi sira, no hari’i relasaun auténtiku sira. Nia laos misionáriu ne’ebe husik hela impresaun kle’an ba ema hotu ne’ebe iha sorte atu konhese.

‎Provínsia Saleziano Ekuador nian agradese ba Aman Maromak ba ninia moris no dedikasaun no sasin ne’ebe hakmatek maibe fo fuan, no diak ne’ebe nia kari iha ema barak nía fuan.

Enio Esteves ninia memoria sei moris iha komunidade sira ne’ebe nia serbi no joven sira ne’ebe nia akompanha. “Ami entrega nia moris ba Na’i ne’ebe nia serbi ho ksolok no ami konfia katak agora nia deskansa ho nia liman, atan diak no Fiel”. Hakerek ‎Padre Juan Flores, SDB,Sekretariu Provinsial.

TAGS
Share This