Balogun : Fó Onra Ba Dékada Ualu, Unidade Globál & Progresu

Imajem : Koordenadór Rezidente ONU nian iha Timor-Leste Funmi Balogun

SAPNewsTL, Dili : Diskursu Koordenadór Rezidente ONU nian iha Timor-Leste Funmi Balogun kona-ba Aniversáriu ONU ba dala 80.

Ho ksolok boot tebes ha’u fó benvindu ba selebrasaun Loron ONU nian ohin, hodi ha’u-nia kolega sira husi Ekipa País ONU nian nia naran, ne’ebé reprezenta ajénsia ONU hamutuk 21 ne’ebé servisu iha Timor-Leste, hodi komemora aniversáriu fundasaun Nasoins Unidas nian ba dala-80. Asinatura ba Karta ONU nian iha Outubru 1945 reprezenta kapítulu ida ne’ebé nakonu ho esperansa iha istória mundu nian, hafoin ruína devastadora sira hosi Funu Mundiál Daruak no reflete kompromisu nasaun fundadór sira nian hodi harii sistema multilaterál foun ida, ne’ebé metin iha dame, dignidade no kooperasaun. Saida maka hahú ho nasaun 51 sai ona forum globál ida ne’ebé forma hosi esperansa no esperiénsia sira hosi nasaun hotu-hotu, reprezenta aspirasaun sira hosi sira nia sidadaun sira no iha ne’ebé lian hotu-hotu rona.

Selebra marka ida-ne’e fó hanoin mai ita la’ós de’it kona-ba saida maka umanidade aguenta ona maibé mós kona-ba progresu ne’ebé solidariedade halo sai posivel. Sistema globál direitus umanus nian ida hetan forma, liuhosi deklarasaun universál direitus umanus nian, ne’ebé deklara ema hotu-hotu hanesan, ho direitus umanus inerente sira no ida ne’ebé ita komemora ohin, 10 Dezembru, Loron Direitus Umanus nian no klaru, loron ikus hosi loron 16 ativizmu nian hasoru violénsia hasoru feto no labarik-feto sira.

Iha tinan 80 ikus ne’e, nasaun sanulu resin reklama fali sira nia soberania, hodi hamriik hasoru kolonializmu no apartheid. Moras sira hetan derrota, edukasaun to’o ba família millaun barak liután, inklui feto no labarik-feto sira ne’ebé uluk hetan negasaun, kiak tun ho millaun barak liután ho rendimentu disponivel no sosiedade sira haree lukru sira iha direitus umanus, igualdade no partisipasaun demokrátiku. Realizasaun sira-ne’e harii iha konviksaun katak nasaun sira avansa liután bainhira sira atua hamutuk iha espíritu multilateralizmu.

Nasaun uitoan de’it mak enkarna prinsípiu sira ONU nian ho kle’an liu duké nasaun doben Timor-Leste ida-ne’e. Korajen ne’ebé asegura ninia independénsia, kompromisu ba direitus umanus no serbisu loroloron nian atu harii futuru ida ne’ebé pasífiku, demokrátiku, hotu-hotu eko ideál sira ne’ebé inspira Karta iha tinan ualu-nulu liubá.

Tinan kotuk mós lori momentu sira ho signifikadu klean. Vizita istóriku sira hosi Saudozu Papa Francisco no Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian fó hanoin ba mundu kona-ba Timor-Leste nia knaar nu’udar kampiaun ba pás, kompaixaun no kooperasaun multilaterál. Momentu sira-ne’e hametin nasaun nia lian iha palku globál no afirma ninia kompromisu ne’ebé dura ba umanidade ne’ebé fahe.

No ita hotu haree ona progresu transformativu. Esperansa moris nian aumenta ona. Labarik feto no mane sira agora tama eskola ho númeru hanesan. Mortalidade infantil hamenus ona ba metade. Pobreza tun ona. Feto sira iha kadeira pursentu 38 iha Parlamentu. Eletrisidade atinji pursentu 96 hosi umakain sira. Komunidade sira preparadu liu ba risku klimatika.

Liu tinan rua nulu resin, família Nasoins Unidas sai nu’udar parseiru ba povu no Governu Timor-Leste iha sira-nia viajen husi ukun rasik-an ba dezenvolvimentu. Husi manutensaun pás no harii estadu ba foku ohin loron nian ba kreximentu inkluzivu no reziliénsia, ami nia parseria aliña nafatin ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável sira.

Maski iha limitasaun finanseira globál, ajénsia sira ONU nian kontinua halo parseria ho governu hodi fó rezultadu signifikativu liuhosi mobilizasaun rekursu, konsellu polítika estratéjiku no apoiu iha dezenvolvimentu no implementasaun konjunta ba projetu inovativu sira hodi fó servisu ba sira ne’ebé dala barak husik hela iha kotuk. Iha tinan kotuk, ONU mobiliza liu dolar millaun 58 hosi parseiru dezenvolvimentu sira iha Timor-Leste hodi hametin kuidadu saúde primária, servisu ba inan no bebé foin moris, saúde dijitál, dezenvolvimentu infantil, prontidaun ba eskola, formasaun ba profesór sira, nutrisaun no protesaun sosiál. Investimentu sira iha reziliénsia klimátika, seguransa ai-han, enerjia moos, preparasaun ba emerjénsia no infraestrutura reziliente sustentável ajuda komunidade sira atu tahan xoke klimátiku sira no rekupera lalais liu.

Ami nia apoiu ba governasaun, justisa, direitu feto sira, inkluzaun defisiénsia, no administrasaun públika hametin supervizaun, hadi’a servisu sira, no habelar partisipasaun. Realizasaun nasionál sira hanesan eliminasaun malária, habelar triajen ba kankru serviks, merenda eskolár iha eskala, no hadi’a sistema dadus nasionál sira ilustra saida maka asaun konjunta halo sai posivel. Enkuantu mundu hateke ba dékada tuirmai kooperasaun globál nian, Timor-Leste oferese lembransa forte ida kona-ba saida maka reziliénsia no objetivu koletivu bele alkansa.

Dezafiu sira maibé sei iha, la’ós de’it lokálmente iha realizasaun Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável nian ne’ebé maka alvu globál sira estabelese iha 2015 no sei ramata iha 2030 ne’ebé maka seidauk kumpre tomak, maibé mós iha intensifikasaun konflitu sira iha mundu tomak, dezigualdade sira ne’ebé maka aumenta, kestionamentu direitus umanus nian inklui reasaun hasoru feto sira-nia direitu no atake sira hasoru feto sira-nia direitu, enfrakesimentu ba prinsípiu demokrátiku sira, emerjénsia klimátika ida no xoke ambientál sira no enfrakesimentu no sobu sistema multilaterál.

ONU ho lideransa husi SG, Antonio Guterres, kontinua responde ba dezafiu hirak ne’e – ida atu reforma fundamentalmente ONU liu husi Inisiativa UN80 liu husi revizaun ba mandatu sira, rasionalizasaun ba ajénsia ONU nian, reset umanitáriu, reestrutura arkitetura dame ONU nian; no akordu xefe Estadu sira nian iha tinan 2024 kona-ba Paktu ba Futuru, ne’ebé dezeña atu hafoun kooperasaun internasionál no hametin multilateralizmu iha tempu ne’ebé define hosi krize klimátika, konflitu sira ne’ebé aumenta no mudansa teknolójiku ne’ebé lalais.

Tinan ida-ne’e hanesan marku ida ba Timor-Leste. Adezaun tomak ba ASEAN reprezenta liu fali integrasaun rejionál. Ida-ne’e maka pontu virajen polítiku no ekonómiku ida ne’ebé loke dalan foun sira ba kreximentu, mobilidade no inovasaun. Iha tinan sira antes adezaun, ajénsia sira ONU nian serbisu besik ho instituisaun nasionál sira kona-ba armonizasaun legál, prontidaun ba komérsiu, planeamentu ne’ebé responde ba jéneru, abilidade juventude nian, komérsiu dijitál, mobilidade laborál no preparasaun ba saúde públika.

Enkuantu Timor-Leste hakat ho konfiansa ba família rejionál, ONU reafirma ninia apoiu ba faze pós-adezaun. Ami nia objetivu maka atu ajuda asegura katak integrasaun rejionál fó benefísiu sira ne’ebé loos no dura ba família sira, agrikultór sira, traballadór sira no emprezáriu foin-sa’e sira. Transformasaun dijitál sei sai sentrál ba mudansa ida-ne’e, hodi forma fali servisu sira, edukasaun no oportunidade sira iha setór hotu-hotu.

Nu’udar ita serbisu hamutuk atu kumpre ambisaun husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) iha tinan 5 oin mai, ONU iha Timor-Leste lansa ninia Enkuadramentu foun ba Kooperasaun Dezenvolvimentu Sustentável ONU nian 2026 to’o 2030. Ko-dezenvolve ho Governu, juventude, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira, fahe vizaun ba ita-nia vizaun tuirmai tinan lima. Ida-ne’e aliña ho prioridade nasionál sira no identifika prioridade sira-ne’e hanesan mudansa transformativu sira – sosiedade ida ne’ebé inkluzivu liu, ekonomia ida ne’ebé diversifikadu no modernu, komunidade sira no ekosistema sira ne’ebé reziliente ba klima, no instituisaun sira ne’ebé fornese ho justu no transparente ba ema hotu. Hirak-ne’e sei impulsiona hosi dijitalizasaun no sei ativa hosi IA, populasaun foin-sa’e sira ne’ebé iha abilidade ne’ebé bele kompete no kria oportunidade sira ba empregu sira, empoderamentu feto sira no iha transformasaun sistema ai-han nian.

Liuhusi Enkuadramentu Kooperasaun foun, Ekipa País ONU nian sei kontinua lori perísia globál, podér konvokatóriu, no aprendizajen Súl-Súl hodi apoia Timor-Leste hodi nakfilak oportunidade sira-ne’e ba rezultadu ne’ebé dura. Ami nia kompromisu nafatin la nakdoko. Ami sei kontinua hamriik nu’udar parseiru ida ne’ebé fiar, asesór no defensór ba progresu komunidade ida-idak nian.

Atu taka, ha’u reflete kona-ba konversa ida foin lalais ne’e ne’ebé ha’u iha, katak Nasoins Unidas eziste uluknanai, atu iha esperansa – katak dame bele hetan no sustenta, katak ema hotu-hotu tenke iha oportunidade, dignidade no direitu hanesan, no katak ema hotu-hotu iha direitu no tenke iha abilidade atu harii moris di’ak liu ba sira-nia an rasik, seguru, lahó forma sira-nia família hetan diskriminasaun no katak labele husik ema ida iha kotuk. Durante tinan ualu-nulu, esperansa, no objetivu ne’e orienta ona umanidade liuhosi tempu krize nian no mós momentu progresu nian. Dezafiu sira ohin loron nian la’ós bainhira atu sai insular maibé, apelu ida ba kooperasaun kle’an liu, responsabilidade fahe, kompaixaun no kompromisu ba solusaun fahe.

Obrigado dala ida tan ba hamutuk ho okaziaun espesiál ida-ne’e hodi marka aniversáriu ba dala 80 ita-nia Nasoins Unidas nian.

TAGS
Share This

COMMENTS