FHTL & KBD Fanun Espiritu 12 Novembru, Hader Kontra Injustisa Sosial

Imajem : KBD & FHTL hala’o konferensia imprensa kontra Parlamentu Nasional Monumentu 12 Novembru, Santu Kruz, 12/09/2025.
SAPNewsTL, Dili : Knuk Ba Dame no Forsa Humanista Timor-Leste (FHTL) realiza konferensia imprensa fanun espíritu 12 Novembru hodi kontra desizaun sosa karreta no preokupa lei pensaun vitalísia tanba konsidera la justu ba povu ne’ebe sei moris iha kiak no mukit nia laran.
Forsa Humanista Timor-Leste hatur objetivu fundamental tolu liu hosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha fatin istória, 12 Novembru Santa Kruz ;
- Iha odamatan bo’ot siminteiru 12 Novembru “Santa Cruz” nia oin, Ita atu bolu fila no fanu ispiritu Joventude Masacre 12 Novembru ba kontra inimigu foun iha era independensia no prosesu libertasaun povu.
- Atu halo intenvensaun no sosializasaun ba kamada sosial ho povu tomak iha rai laran no rai liur katak Parlamentu Nasional lori povu nia naran halo lei la reprezenta povu nia lian, liu husi desizaun ne’ebé parlamentu nasional foti ba sosa kareta foun. inklui direitu regalia “subsidiu ba Deputadu” no Lei nú 1/2006 ba liberdade reuniun no manifestasaun inklui lei pensaun vitalisia.
- Atu fo ultimatu ba Parlamentu Nasional hodi dada fila osan refere ba halo investimentu iha setor xave sira hodi lori povu ne’e ba moris dignu no prosperu.
“Tanba KBD-FHTL konsidera Parlamentu Nasional halo violasaun ba prinsipiu ukun rasik an, trai komprimisiu eleitoral, no viola povu ninia direitu konstituisional tanba desizaun refere la reprezenta povu ninia lian”. Hateten Micaela de Jesus Amaral iha Santa Cruz, 12/09/2025
Knuk Ba Dame ho Forsa Humanista Timor-Leste nu’udar kamada organizasaun sosial ne’ebé ho karakter voluntariadu, hahu hosi povu, reziste hamutuk ho povu no sai lian ida ho povu hodi defende no garante direitu povu nian tuir prinsipiu umanidade no direitu konstituisionál ne’ebé vigor iha Estadu Direitu Democratico de Timór Leste (RDTL) hosi 2016 ate a data iha teritoriu nasional.
𝐋𝐢𝐠𝐚𝐝𝐮 𝐡𝐨 𝐩𝐨𝐥𝐞𝐦𝐢𝐤𝐚 𝐬𝐨𝐬𝐢𝐚𝐥 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞 𝐦𝐨𝐬𝐮 𝐢𝐡𝐚 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞, 𝐊𝐁𝐃-𝐅𝐇𝐓𝐋 𝐥𝐮𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐫𝐚 𝐚𝐬𝐮𝐧𝐭𝐮 𝟒 𝐦𝐚𝐤𝐚 𝐡𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧;
- Desizaun parlamentu nasioanal ne’ebé aprova ona osan ho montante 4.2 milloens ba Sosa Veikulu PRADO ho unidade 65 ba deputadu 65.
- Direitu regalia subsidiu osan ba membru PN, maka hanesan; 1). Subsidi Komvestivel kada fulan; 2). Subsidiu Taratamentu saude kada tinan; 3). Susidiu apoiu servisu politiku kada tinan; 4). Subsidiu mate nian; 5). Susidiu Alojamentu; 6). Subsidiu komunikasaun; 7). Salariu no Vensimentu.
- Lei nú 1/2006 ba liberdade reuniun no manifestasaunmanifestasaun
- Lei pensaun vitalisia
Bazeia ba asuntu ha’at ne’e, KBD-FHTL konsidera PN halo lei sira ba asegura mal gastus ne’ebé la util ba libertasaun povu maioria hosi mizeria no probreza-extrena, maibe tendénsia ba koruptu legal tanba Timor ninia ukun an ate a data estadu ida ne’e sustenta an husi reseitas explorasaun mina no gas ba kada tinan ho gastus 80%, sentidu katak politika nasional la inkorpora rekursus renovavel rai laran nian hodi tulun ba hasa’e reseitas domestikas ba sustenta gastus mina no gas ba kada tinan.
KBD-FHTL hare’e katak bainhira esplorasaun mina no gas ne’e para, oinsa estadu ida ne’e bele moris ba tempu naruk.
“Ami observa katak ba deputadu sira durante ne’e hetan privilejiu barak maibe la hala’o servisu ho seriadade ba povu, tanba karreta ne’ebé deputadu sira ezije sosa hodi utiliza ba fiskalizasaun la hadutu nia rezultadu signifikativu”. Nia kestiona
Nune’e, KBD-FHTL ezije ba governu liu-liu ba exelensia Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, atu tau atenaun seriu ba avalia servisu polítika públika ba solusiona problema sira hanesan;
- Malnutrisaun ne’ebé kada tinan laiha mudansa husi 47.1%
- Dezempregu 5.1%, hasa’e salario traballadór hosi $ 115 ba $300
- Hasa’e invetimentu ba seitor produtivu sira hanesan edukasaun, saude, agrikultura, turismu no peskas.
KBD-FHTL nafatin reziste hamutuk ho kamada sosial lori luta ne’e to’o vitoria, “ami saran hamutuk ho sira ne’ebé mate hodi ezije justisa ba povu, no lakohi ba explorasaun makas hosi ema ba ema no sistema ba ema”. Nia afirma
KBD-FHTL sei halo manifestasaun hasoru Parlamentu Nasional iha loron 15 Setembru 2025 hodi ezije hapara sosa karreta, lei pensaun vitalísia, halakon lei númeru 1/2006 kona ba liberdade reuniaun no manifestasaun, liliu kona ba distânsia 100 metru dook husi edifísiu públiku sira.