G7+ Asesu Forum Polítika Xave Iha Mundu ! PR Horta : “Hametin Solidariedade & Hapara Funu”

Imagem : Presidente Repúblika José Manuel Ramos Horta iha CCD, 11/04/2025
SAPNewsTL, Díli : Presidente Republika (PR) José Ramos Horta konsidera organizasaun G7+ hatudu ona ninia potensialidade liu husi asesu ba forum polítika xave sira tanba G7+ tau nia an nu’udar lian kredivel iha diskusaun kona-ba hari’i dame, koopersaun dezenvolvimentu komérsiu, mudansa klimátika, seguransa ai-han, no apoiu ideologia politika ba nasaun frajil sira iha mundu.
Xefe Estadu José Ramos Horta hateten, bainhira g7+ hari’i ba dahuluk iha 2010, nia parte asume responsabilidade hanesan Prezidente Repúblika Timor-Leste iha altrua Timor-Leste foin mai husi situasaun instabilidade polítika no krize sira iha 2006, períodu inserteza no divizaun ne’ebé kle’an.
“Agora ita tenke hari’i momentu ida-ne’e hodi asegura katak ita-nia advokasia tradús ba reforma reál ne’ebé fó kbiit ba ita-nia nasaun sira atu forma sira-nia futuru rasik, tanba G7+ hatudu ona ninia potensialidade liu husi asesu ba forum polítika xave sira, tau nia an nu’udar lian kredivel iha diskusaun kona-ba hari’i dame, kooperasaun dezenvolvimentu no komérsiu”. Dehan Presidente Repúblika José Ramos Horta hafoin partisipa reuniaun ministerial g7+ iha Sentru Konvensaun Dili, 11/04/2025.
Xefi Estadu salienta, g7+ indika prinsípiu ba hari’i paz liu husi oferese solidariedade hodi hametin estratejia politika ne’ebe apropriadu atu apoiu estadu nasaun membru g7+ sira hodi fundamenta prinsípiu atu hapara funu iha mundu.
“Ita tenke hametin ita-nia solidariedade – tanba ida-ne’e mak forsa loos husi g7+. Solidariedade la’ós de’it prinsípiu ida, ne’e mak baze ba ita-nia reziliensia koletiva, buat ne’ebé fó dalan mai ita atu hamriik hamutuk no aumenta ita-nia lian, agora, liu fali tempu uluk, G7+ tenke hakat ba oin hodi apoia estadu membru sira ne’ebé hasoru konflitu ativu. Ita la bele hamriik metin bainhira ita-nia maun-alin sira iha Haiti, Sudaun Sul, Afeganistaun no nasaun sira seluk iha Global Sul tahan terus ne’ebé la bele imajina”.
PR Horta salienta, ohin loron, Timor-Leste nu’udar nasaun ida-ne’ebé pasifika, nu’udar autór ativu iha multilaterizmu, no nu’udar kampiaun ida-ne’ebé metin ba kooperasaun global. Timor-Leste sai nasaun primeiru ne’ebé ofisialmente adopta “Dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu ba Pas Mundial no Moris Hamutuk”.
“Ami nu’udar membru ativu CPLP, g7+, OMK no lakleur tan sei sai membru ASEAN. Buat hirak-ne’e hotu sai posivel tanba ita-nia kompromisu ba rekonsiliasaun no vizaun ida-ne’ebé fahe ba malu prosperidade, esperiénsia sira-ne’e forma ita-nia konviksaun katak estadu frajil sira tenke define sira-nia dalan rasik ba dame, tanba ne’e la’ós hakfodak katak Timor-Leste hamutuk ho nasaun sira seluk atu forma g7+, dezafiu ba status que envolvimentu internasionál iha konflitu”. PR Horta subliña.
Premiadu Novel da Paz José Ramos Horta hateten, Timor-Leste nia prosesu ba hari’i dame mai husi aspirasaun lider sira nian hodi tahan an iha situasaun frajilidade to’o oin loron ultrapasa funu naruk durante prosesu luta.
“Ami hatene katak atu bele iha dame sustentavel, tenke dudu dame ne’e husi ema sira ne’ebé moris liu husi funu, la’ós husi li’ur, Bainhira sira hanoin kona-ba g7+, sira haree ona ninia nasaun fundador sira-nia aspirasaun, nasaun sira ne’ebé tahan ona funu, frajilidade no dezenvolvimentu”.
“Sira halibur hamutuk ho vizaun ida-ne’ebé aten-barani atu transforma sira-nia luta ne’ebé sira fahe ba malu ba plataforma transformasaun nian, ami komprende katak sistema internasionál, hanesan estruturadu, la konsege rezolve dezafiu sira, objetivu dezenvolvimentu mileniu husik tiha ona ita barak, sistema asisténsia internasionál nafatin fragmentadu no la efetivu, no konflitu kontinua devasta nasaun sira hanesan ita-nian” Tenik nia.
Enkuantu mekanizmu governasaun globál nafatin la hanesan hodi hatán ba realidade ne’e, g7+ moris la’ós hanesan inisiativa diplomátika seluk, maibé hanesan movimentu ida. Movimentu ida atu asegura konflitu ne’e, maibé lian ativu forma sira-nia futuru rasik. Vizaun ida-ne’e mak tenke kontinua dirije estadu membru sira hodi hasoru futuru.
“Ohin loron, nu’udar grupu g7+ reflete kona-ba viajen koletiva, ita tenke rekoñese katak ita moris iha era inserteza ne’ebé kle’an. Paizajen globál muda lalais, la’ós sempre iha dalan ne’ebé favorese dame no estabilidade, tensaun jeopolitiku sa’e daudaun, mudansa klimátika la’ós tan risku teóriku maibé krize ezisténsia ida, liuliu ba estadu vulneravel sira”.
Xefi Estadu argumenta, diferensa ekonómika kontinua aumenta, no dala ida tan, nasaun sira iha mundu Sul imak lori krize hirak-ne’e sai fraku. Sistema internasionál ne’ebé dezeña atu proteje pás, prevene funu, no promove respeitu ba malu la konsege hasoru dezafiu hirak-ne’e.
“Ninia fallansu la’ós asidente ne’e tama iha ninia fundasaun rasik. Orden mundiál ne’ebé mosu hafoin funu mundial segundu, dezenvolve husi estadu sira ne’ebé iha kbiit boot, ne’ebé iha estrutura atu serve sira-nia interese, duke hari’i sistema globál ida-ne’ebé justu no inkluzivu. Ida ne’e estabelese iha universál nia okos maibé dala barak halo ona operasaun selesional, hodi impoin regra ba ema balu, no mós permite ema seluk atu hakotu sira ho impunidade. Sira hatete ba ita katak mundu ne’e la’o tuir ukun-fuan nia okos. Maibé ita tenke husu, se mak ukun, no se mak halo tuir duni sira”.
Realidade mak sistema globál ne’ebé nasaun sira sadere ba mak hetan impaktu husi podér, la’ós prinsípiu sira, no ohin loron, bainhira dinámika enerjia muda, sistema ne’e la adapta. Momentu ida-ne’e iha istória ne’e fó oportunidade atu korrije dezeñu sira iha pasadu no hanoin fali orden internasionál ida-ne’ebé justu, loos, inkluzivu, no refletivu husi lian nasaun hotu-hotu nian, la’ós de’it ema uitoan de’it.
“Ba tempu kleur ona, ita-nia nasaun sira hetan susar iha kompetisaun jeopolitiku nia klaran ne’ebé ladún iha relasaun ho ita, maski mundu tomak hetan benefísiu husi dame no progresu ekonómiku, maibé ami hetan presaun atu hola parte iha konflitu ne’ebé ami la kria, no dala barak liu ami-nia rai sai hanesan fatin funu nian ba kompetisaun sira-ne’e”.
Nasaun barak sei luta hela atu rekupera husi tempu ne’ebé ta’uk tebes, Iha fatin sira hanesan Afeganistaun, Yemen, no Somalia. Mundu ne’e tama iha krize sira-nia laran, ne’ebé hatudu katak iha divizaun barak liután ne’ebé bele halo susar sira seluk sai aat liután iha mundu tomak. Nasoins Unidas rekursu ikus ba nasaun sira hala’o plataforma ida-ne’ebé importante liu atu forma governasaun global, reforma ne’ebé signifikativu no apoia sira-nia interese estratéjiku duke pás globál.
“Durante tempu kleur ona nu’udar advogadu ba ONU ida-ne’ebé inkluzivu no reprezentativu liu, ha’u enkoraja katak ita-nia estadu membru g7+ rua agora sai nu’udar membru konsellu seguransa la permanente. Maibé ida-ne’e la to’o. Ita tenke kontinua ezije kadeira iha meza, ho estatutu observador, g7+ tenke ativamente dudu ba konsellu seguransa no órgaun ONU sira seluk atu sai demokrátiku no responsavel liu”.
Presidente Republika mós hato’o apresiasaun ba membru g7+ no sekretáriu jeral g7+ tanba bele influensia diplomata sira husi internasionál hodi apoiu estadu ba hakotu funu no ultrapasa frajilidade ne’ebe sai risku ba nasaun. Iha tinan 15 liu ba, g7+ servisu maka’as hodi aumenta lian nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu, hodi asegura katak sira-nia dezafiu no aspirasaun sira rekoñese iha nivel global.
“Ba ida-ne’e, hato’o ha’u-nia apresiasaun ne’ebé kle’an liu ba lider sira husi g7+ ninia estadu-membru sira no Sekretariadu g7+ ba sira-nia esforsu ne’ebé atu avansa kauza sira. Ita boot nia dedikasaun halo g7+ la’ós de’it koligasaun, maibé forsa loos ba mudansa, maibé sei iha serbisu barak atu halo, nu’udar ita hein ba oin, mai ita hateten fali ita-nia komitmentu ba objetivu sira, primeiru, ita tenke kontinua advokasia koletivamente ba reforma sira iha instituisaun internasionál sira”.
Fo hanoin fali katak enkontru interministerial husi G7+ ba dala neen no selebrasaun aniversáriu ba dala 15 ne’e hala’o durante loron rua (11-12/04/2025) iha Centro Convenções Dili ne’e hetan partisipasaun maksimu hosi membru estadu sira inklui konvidadu espesial sira.
Jornalista : Ermelinda Soares & Guilhermino Ramos da Cruz