Indultu Ba Emilia & Madalena Nu’udar Traisaun Ba Justisa Iha Timor-Leste

Indultu Ba Emilia & Madalena Nu’udar Traisaun Ba Justisa Iha Timor-Leste

SAPNewsTL, Dili : Opiniaun Organizasaun Juvenil, Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) kona ba indultu ne’ebe Presidente Repúblika Jose Ramos Horta atribui ba Emilia Maria Valéria Pires no Madalena Fernandes Belo Hanjam iha loron 14 Fulan Dezembru 2023.

Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) konsidera indultu ne’ebe Presidente Repúblika fo ba Emilia Maria Valéria Pires no Madalena Fernandes Belo Hanjam ne’e nu’udar traisaun ba justisa iha Timor-Leste no komfima katak ema hotu la hanesan iha lei nia oin.

Iha loron hirak liuba Prezidente RDTL uza nia kompeténsia prerogativu (cf. art.85, alinea i, K-RDTL) fó-indultu ba Emilia Pires no Madalena Hanjam (cf. Dec. PR no. 125/2023 14 de dezembro). Indultu ida-ne’e akontese tanba lei no. 05/2016, 25 de maio ne’ebé hetan revogasaun hosi Parlamentu Nasionál hodi hamosu lei foun no. 20/2023 12 de Dezembru.

Emilia Pires no Madalena Hanjam hetan pena hosi Tribunál Distritál Dili (Primeira Instánsia) iha loron 07 fulan-Outubru 2022. Iha estadu demokrátiku, Tribunál nia desizaun sá de’it ne’e finál no vinkulativu. Signifika, ema sé de’it mak hetan pena hosi tribunál, nia tenki kumpri. Durante kumpri pena iha prizaun, ema sé de’it iha direitu atu hetan indultu hosi Prezidente Repúblika, sob proposta hosi governu.

Ema hirak ne’e halai hosi prosesu justisa, tanba la responsavel ba pena mak simu, ho lian seluk nunka kumpri pena iha prizaun. La’o no tuur nonok iha rai-seluk, ikus mai hetan indultu (perdaun). Indultu ida-ne’e laiha razaun ne’ebé lójiku/razoavel; liuliu liga ho kestaun umanidade, polítika ka unidade nasionál. Umanidade ida oinsá, se ema ne’e estraga umanidade tomak nia osan no halai sees hosi justisa? Unidade oinsá, se hadame malu ho koruptór ida-ne’ebé sees-an hosi justisa?

“Ami konsidera indultu ne’ebé prezidente fó, legál, sim! mas justisa, lae! razaun:”

Ema hirak-ne’e nunka kumpri pena iha prizaun, derepente hetan indultu! Governu avalia hosi ne’ebé hodi rekomenda ba Prezidente Repúblika atu fó-indultu?;

Prezidente tenta salva koruptór sira, no ida-ne’e nu’udar presedente ladi’ak iha futuru, loke dalan ba ema seluk (koruptór) atu halai sees hosi justisa no habrani ema atu halo korupsaun buras liután iha Estadu RDTL;

Desizaun ida-ne’e nu’udar insultu boot no hamonu kredibilidade orgaun judisiál iha Timor-Leste, tanbá ema hirak ne’e la kopera ho justisa ikus mai Prezidente da Repúblika fó-prezente imorál liuhosi indultu;

“Ami konsidera desizaun ida-ne’e planeadu no organizadu hodi defende no halo tuir deit vontade grupu balun nian ne’ebé subar sira-nia interese liuhosi revoga lei tuan ho lei no.20/2023, 12 de Dezembro, hodi loke dalan ba polítiku no oligarkia sira joga sistema justisa iha Timor-Leste;”

Desizaun ida-ne’e mós halo traisaun boot ba valores konstitusionál, prinsípiu luta libertasaun nasionál no insultu boot ba povu Timor-Leste.

Nune’e, husu ba Prezidente Repúblika atu anula hikas desizaun hirak ne’e, tanba viola morál públiku. Koruptór sé de’it iha estadu modernu, nunka liberta. Tanba saida mak koruptór halo ne’e kontra sivilizasaun umana. Ho nune’e de’it mak ita bele hatuur hikas kredibilidade no dignidade justisa iha Timor-Leste.

“HUSI DESIZAUN NE’E, ITA BELE KONFIRMA KATAK EMA HOTU LA HANESAN IHA LEI NIA OIN”.

Hakerek Na’in : Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL)

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )