Kazu Sosa Viatura ! Hafoin Konferénsia EUTL, PNTL Hakarak Evita Anarkismu & Kumpri Regras

PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Polísia Orlando Gomes iha Dili, 03/09/2025.
SAPNewsTL, Dili : Hafoin Estudante Universitário Timor-Leste (EUTL) realiza konferénsia imprensa iha Kampus Sentral UNTL, Komandu PNTL munisipiu Dili to’o kedas terenu hodi asegura segurança iha lokal konferénsia.
Marciana Da Conceição Jurnalis – Mídia Sapnews
Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Polísia Orlando Gomes hateten PNTL to’o terenu tanba hetan informasaun katak estudante atu halo manifestasaun, nune’e mai hodi fo segurança ba Parlamentu Nasional.
“Husi komandu munisípiu Dili, ami simu informasaun iha terenu katak estudante sira atu halo manifestasaun, maibe komandu Dili nafatin antisipa atu fo seguransa ba parlamentu nasional, nune’e labele hamosu anarkismu ruma”.
“Kona-ba manifestasaun, agora ami seidauk iha pedidu maibe ita hotu hatene katak bainhira iha manifestasaun tenke tuir lei ne’ebé iha, tenke disiplina bazeia ba regras ne’ebé maka iha”. Dehan PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Xefe Polísia Orlando Gomes iha Dili, 03/09/2025.
Orlando Gomes hatutan komandu PNTL munisipiu Dili sei hatun uluk forsa rezerva, hafoin sei haree hodi hatun forsa seluk.
“Komandu Dili hatun forsa rezerva mai iha fatin ida ne’e atu asegura situasaun iha terenu, ita haree grau ameasa sira no analiza hafoin hatun forsa sira seluk”. Nia sublinha
Konferénsia imprensa ne’ebe EUTL halo kompostu husi estudante UNTL, UNITAL, UNDIL no UNPAZ ne’e relasiona ho desizaun Parlamentu Nasional nian hodi sosa viatura foun ba deputadu nain-65 tanba konsidera la justu.
Estudante Universitáriu sira konsidera Parlamentu Nasionál kada periodu sosa viatura foun ba deputadu sira hodi la investe osan ba setor importante sira hanesan saúde, edukasaun no agrikultura.

Imajem : EUTL realiza Konferénsia Imprensa iha Kampus Sentral UNTL Dili, 03/09/2025.
Portavoz EUTL Caetano da Cruz hateten “Lala’ok dezenvolvimentu ohin-loron ne’ebé ho karáter top down ka hosi leten ba kra’ik implika distribuisaun injustu ba rekursu Timór nian. Maske Konstituisaun RDTL rasik konsagra iha ninia artigu 6º katak Estadu tenke halo repartisaun justa ba soin Timór nian, atu nune’e, povu hotu-hotu bele senti moris ho dignidade no saudável”.
“Ida-ne’e, tuir ami-nia haree la akontese iha modelu foti desizaun ne’ebé inpoin hosi leten ba kra’ik hodi ema-hotu subordina. La iha demokrasia partisipativu, maibé iha mak demokrasia ba elite minoria, aliás ditadura dos elites”. Dehan portavoz EUTL Caetano da Cruz liu hosi konferénsia imprensa iha kampus Central UNTL, 03/09/2025.
Konsientemente entre orgaun soberania ha’at (4) hanesan Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasioonál, Governu no Tribunál Rekursu. Atu dehan parlamentu nasionál nu’udár segundu orgaun soberania neʼebé eleje diretamente husi povu, nune’e halo lei, halo desizaun politika no fiskalizasaun konforme artigu 92° Lei-Inan RDTL preve hodi hatan bá objetivu Estadu ne’ebé temi fiu ba.
Relasiona ho desizaun polítika ne’ebé reprejentante Povu iha uma fukun plenaria, aprova orsamentu ho montante hamutuk $4.2 milloens hodi sosa kareta prado ka luxu hamutuk unidade 65 bá Deputadu hirak iha Parlamentu Nasioonál ho fundamentu maka; kareta hirak ne’e avaria hotu ona, la sosa kareta luxu bá oin ema lakoi ona deputadu, razaun seluk maka sa’e bá mai hodi halo fiskalizasaun ikus-liu maka kustu manutensaun bo’ot liu duké sosa kareta foun.
Estudante Universitáriu Timor Lorosa’e ho nia abreviatura (EUTL) lamenta Tebes ka diskorda total ba politika Parlamento nasional nian ne’ebe atu sosa kareta luxu ou prado ba deputadu 65.
“Tamba ita haree no observa politika sosa kareta prado ba deputadu sira la’os foin primeira vez, maibe sai hanesan ona kustume ka kultura desde governasaun dahuluk to’o mai Nonu Governu. La’os sosa de’it kareta prado, maibe simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan ne’ebe privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional”.
Deputadu sira iha parlamento nasional laiha ona funsionalidade hodi diskute problema sosial ne’ebe akontese iha estadu RDTL ida nee, hanesan:
➤ Ospital sira laiha aimoruk ne’ebé sufisiente hodi trata pasiente sira, menus kareta ambulansia nst…
Edukasaun hakdasak liu, insufisiensia material no infraestrutura sira hanesan, meza, kadeira, biblioteka, sorin ida la rekoinese mos professor ne’ebé durante tinan naruk vonlutariu, la kapasita ka mellora professor sira nia abilidade hanorin liu husi formasaun nst…
➤ Kazu mál nutrisaun kontinua sa’e makaas too 47%
➤ Taxa desempregu kada tinan kontinua sa’e ba bebeik
➤ Infraestutura bazika hanesan Estrada, bee-mos no eletresidade nafatin sai preokupasaun ba povu liliu iha area rural.
➤ Populasaun ne’ebé afetadu husi eviksaun forsada ne’ebé dadaun ne’e barak seidauk hetan idemizasaun.
Biar kondisaun hirak ne’e grave, maibé deputadu sira hatene de’it buka meius oioin, liu husi desizaun politika no kria lei hodi fo privileziu no hariku sira nia an no familia, inklui asegura ka proteje de’it distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai.
EUTL konsidera uma fukun parlamentu nasional, ohin loron sai de’it fatin ba istoria malu, trata malu, duni malu, baku malu no konta istoria, aat liu tan maka deputadu sira uza parlamentu nasional sai hanesan fatin GMT hodi tawar malu ne’eba hatudu fali sira nia premanismu iha uma fukun parlamentu nasional.
“Buat sira ne’e sai ona toman aat husi deputadu sira iha parlamentu nasional, no ida ne’e ami konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan parlamentu nasional iha estado ida ne’e”.
Ho problema hirak ne’e, Estudante Universidade Timor-Leste lamenta tebes hodi hato’o ezisensia katak;
1. Halakon kultura sosa kareta luxu no direitu regalia sira seluk, hodi investe fila-fali ba setor produtivo sira hanesan edukasaun, saude, agrikultura, turizmu no infraestrutura sira iha baze hanesan Estrada, eletrisidade no sira seluk tan.
2. Ami husu ba parlamentu nasional liu-liu komisaun relevante katak, presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ha deputadu sira, tamba ita haree montante osan ho kustu ne’ebe boot tebes, ida ne’e bele aloka fali ba nesidade seluk povu nian, labele gasta deit osan povu nian ba privileziu individu ka grupu minoria nian.
3. Hare’e ba politika ne’ebe la nesesariu tebes atu hola kareta prado mak ami estudante akademiku hotu-hotu husu parlamentu nasional, liu husi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku.
4. Ami konsidera katak, desizaun politika ba sosa kareta luxu ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebe la nesesáriu. Tamba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza de’it ba ema balu nia interese.
“Desizaun sira ne’e hatudu momos diferensa social ne’ebe bo’ot tebes entre elite politiku sira no povu iha rai ida ne’e, tamba kereta luxu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebe sidadaun barak hasoru”.
5. Deputadu sira iha parlamentu nasional tenki iha ona politika ida seriedade hodi foti desizaun ba bem-estar komun ka moris diak ba povu no nasaun ida ne’e nian. Labele halo desizaun ne’ebe fo benefisia de’it ba interese grupo partido familia nst.iha estado RDTL Ida nee.
6. Husu ba Deputadu sira hatur kapasidade no responsabilidade moral hodi rezolve problema siru ne’ebe agora dadauk akontese iha Estado ida ne’e hanesan; iha saúde; aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, be-mos laiha, Estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris.
“Setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebe governu ezekuta”.
7. Husu ba deputadu sira hodi ejize ba governu atu halo idemizasaun ba populasaun ne’ebé hetan eviksaun forsada, tanba oras ne’e barak seidauk hetan pagamentu.
8. Ami mos husu parlamento nasional halakon tiha lei pensaun vitalisia ne’ebe la fo benefisiu ba povu, maibé fo bokur deit bå ema balun de’it.
9. Husu mós ba PN hodi altera tiha lei manifestasaun liu klaúzula ida kona-ba restrisaun 100 (cem) metros, tanba ida-ne’e hamate demokrasia.
EUTL husu ba estudante akademiku husi universidade no institutu sira hotu, veteranus sira, sosiedade sivil no povu maubere hotu-hotu atu hamrik hodi kontra desizaun politika ne’ebe injustu no la afavor ba povu, maibe fo benefisiu deit ba deputadu sira no haburas de’it injustisa sosial iha estadu RDTL.