Kondisaun Eskola Grave, Jacob Hanorin Alunu Husi 1° To’o 5° Anu Iha Uatucarbau

Imajem : Koordenador Eskola Basika Filial Dotilita Jacob da Cruz.
SAPNewsTL, Dili : Koordenador Eskola Basika Filial Dotilita Postu Administrativu Watucarbau Jacob da Cruz preokupa problema infraestrutura eskolar no menus professor tanba nia mesak hanorin husi klase primeiru anu to’o kintu anu.
Koordenador EBF Dotilita Jacob da Cruz hatete problema edukasaun iha munisípiu Viqueque Postu Administrativu Watucarbau maka falta infraestrutura liliu sala de aula aat, didin lolon eskola kuak, kalen kuak, laiha bee-moos, laiha livru no laiha eletrisidade.
Eskola Ensinu Báziku Fillial (EBF) Dotilita hari’i iha Watucarbau hahu husi 2003, iha momentu ne’eba eskola barak iha Timor-Leste ema seidauk loke tanba orsamento seidauk iha no labarik sira abandona, nune’e sira hanoin hamutuk deside hari’i eskola EBF Dotilita hodi hanorin labarik sira iha area rural.
“Ha’u hahú loke eskola no hanorin iha komunidade nia uma, depois ha’u kordena ho edukasaun munisipiu maibe edukasaun munisipiu dehan seidauk iha lisensa atu loke eskola. Nune’e ha’u tun mai Dili kordena hamutuk maluk Watucarbau oan hari’i grupu, ami soe osan hamutuk hodi sosa material no hahu loke eskola”. Dehan Koordenador Eskola Basika Filial Dotilita Jacob da Cruz iha estúdiu SAPNews Fatuhada, 28/07/2025.
“Foufoun ne’e ami hamutuk hanorin, iha tinan 2005 hetan kontratu husi NGO ida no sira selu ha’u fulan ida salariu $60 no kontratu to’o tinan ida no uza osan kontratu ne’e mak kontaktu autoridade lokal suku ho komunidade hodi servisu grupu halo uma ida iha sala rua”.
“Iha tinan 2006 hetan ona kontratu husi governu no kontaktu ida husi NGO ne’e pasa fali ba mestre ida ho naran Lukas. Maibe lakleur iha tinan ne’e kedas mos ami nain rua tuir teste husi governu no ami nain rua pasa hanesan professor permanente, tuir mai, iha tinan 2008-2009, iha ona pakote ida hanaran pakote pasta mutin hodi hari’i eskola ne’e”. Jacob konta
Jacob hatutan, iha tinan 2022 manorin ida ne’ebe servisu hamutuk ho nia la kontinua hanorin tanba idade ona no labele ona hodi la’o ba hanorin. Nune’e nia mesak hanorin hahú husi klase dahuluk to’o klase dalimak (Klase 1°-5° ano).
“Agora ne’e mesak mak hanorin tanba katuas ida ami nain rua hanorin née nia para ona iha 2022. Iha tinan 2023 anin sobu eskola no hamutuk ho komunidade sira hadia fali mos anin sobu nafatin, nune’e ami fo hatene ona ba diretor edukasaun munisipiu no INFORDEPE maibe to’o agora la iha resultadu positivu ruma”.
Probelema infraestrutura mak hanesan uma aat grave, meza aat, kadeira aat, laiha armáriu atu tau livru, livru mós aat hotu tanba laho han no udan kona, nune’e livru lori ba tau iha uma deit, atu hanorin mak lori husi uma ba eskola, laiha bee no haris fatin no la asesu ba eletrisidade, ami presiza tebes governu nia ajuda iha situasaun difisil ida ne’e.
Kona-ba impaktu klimátika, koordenador eskola ne’e hatan katak wainhira udan no anin boot tenki hapara prosesu aprendisazem tanba kondisaun eskola ladiak.
Estudante ne’ebe mak oras ne’e hala’o hela Aprendizagem iha eskola EBF Dotilita hamutuk nain 30 hahú hosi primeiru anu to’o kintu anu. Alunu hirak ne’e Jacob hanorin mesak tanba laiha professor ne’ebe destaka iha Dotilita.
“Tanba professor mesak entaun habadak tiha minutu hanorin husi 45 minutus ba 30 minutus, tenta oinsa para estudante sira bele hetan materia hotu kedas iha loron ida, maibe sira ne’ebe Kuartu no kuintu anu tau hamutuk iha sala ida depois mak fahe quadru ba rua atu sira bele kopia materia sira tuir sira nia klase”.
“Ba terseira klase iha sala ida no ba primeiru no segundu ano tau hamutuk deit iha sala ida, sira ne’e mak dalaruma hanorin ho minutu ne’ebe barak tanba sira seidauk hatene buat ida”. Nia konta.

Imajem : Eskola EBF Dotilita, Uatucarbau, Viqueque
Ligadu ho problema hirak ne’e, Hatan ba jornalista Mídia Sapnews Jacob rekunhese nia mesak labele no sente kolen maibe pasiensia tanba ne’e mak realidade husi knar tanesan manorin.
“Problema sira ne’e hato’o ona pedidu ba diretor munisipiu maibe to’o agora seidauk iha resultadu. Ha’u sente kolen tanba mesak hanorin maibe pasiensia tanba hili ona knaar ne’e. Maske senti todan no kolen atu deskansa mos ladiak tamba se deskansa entaun ema nia oan sira abandona”.
Oinsa kona-ba atendimentu enkontru iha munisipiu, Koordenador ne’e deklara fo feriadu loron rua-tolu ba alunu sira hodi deskansa iha uma tanba laiha professor hodi hanorin.
“Iha enkontru ruma tenki husu lisensa ba inan aman balu atu nune’e sira bele informa ba inan aman sira seluk hodi nune’e sira bele hatene”.
Ligadu ho problema infra-estrutura no menuz professores ne’e parte koordenador eskola hato’o beibeik ona ba diresaun edukasaun munisipiu no ekipa munisipiu halo ona lentamentu dadus iha terrenu iha tinan 2024 maibe infelizmente to’o ohin loron ladauk hetan resposta maske Ministériu Edukasaun halo ona rekrutamemtu professor bolsa kandidatu.
Hafoin notisia ne’e publika, SAPNews seidauk halo komfimasaun ho parte Ministériu Edukasaun no diresaun Edukasaun munisipal.