La Muda To’os Kada Tinan ! Programa ROMANSA Hadia Kualidade Moris Komunidade Nian

Imajem : Vincencio Caet iha aldeia Hoeneno, Oesilo, 22/01/2025

SAPNewsTL, RAEOA : Relasiona ho komunidade iha Oe-cusse ne’ebe kada tinan halo toos muda ba mai liu-liu iha suku Bobometo. Diretor Ezekutivu Assosiasaun Futuru Foinsa’e Sustentabilidade (A-FFOS) Francisco Cato informa nia parte hala’o programa Rai Osan ba Mudansa (Romansa) hodi redus komunidade nia karakter ne’ebe lere toos muda ba mai.

Diretor Ezekutivu Francisco Cato hateten, antes sira halo intervensaun programa maioria komunidade halo toos kada tinan sempre muda ba mai, iha ne’ebe sai ona toman desde beiala sira nia tempu.

“Antes ami nia intervensaun programa ne’e klaru katak maioria komunidade sira halo toos muda ba mai sai ona toman desde beiala sira tempu hodi sunu rai no tesi ai wainhira halo toos”. Dehan Diretor Ezekutivu Francisco Cato iha nia knaar fatin, (22/01/2025).

Diretor ne’e akresenta, intervensaun ne’ebe sira halo laos atu halakon karakteristiku komunidade nian maibe oinsa bele reduz sira nia karakter ne’ebe lere toos muda ba mai kada tinan.

“Ho ami nia intervensaun laos atu halakon sira nia karakteristiku maibe reduz sira nia karakter ne’ebe lere toos muda ba mai kada tinan, maibe tinan ida ne’e maioria komunidade halo toos la muda ba mai ona tanba sira konsentra hodi halo toos iha uma huun”.

Imajem : Diretor Ezekutivu A-FFOS Francisco Cato

Iha ona mudansa bainhira komunidade sira inklina aan iha programa A-FFOS nian kona-ba Rai Osan ba Mudansa (Romansa), programa ida ne’e mos hakesi komunidade sira oinsa buka osan hodi entrega kada semana iha programa Romansa nian.

“Iha ona mudansa ba komunidade nia moris bainhira ami halo intervensaun ho programa, sira ne’ebe involve iha grupu Rai Osan ba Mudansa (Romansa) iha ona mudansa ba sira nia moris loron-loron no sira nia nesesidade uma laran nian mos bele atende liu husi programa ne’e”.

“Tanba ami nia atividade ida hanaran romansa ne’e parte ida hodi hakesi sira, oinsa bele buka osan atu rai iha Romansa kada semana no komunidade sira bele asesu lalais osan bainhira sira presiza ba nesesidade moris”. Nia hatutan.

Diretor ne’e informa, programa ne’ebe sira implementa bele responde komunidade sira nia nesesidade ne’ebe urjente, sira bele deve osan iha Romansa ne’e rasik hodi responde ba sira nia problema.

“Bainhira ami implementa atividade, sira nia nesesidade ne’ebe urjente bele foti osan iha atividade rai osan ba mudansa ne’e rasik, signifika membru grupu ne’ebe maka eziste liu hosi akonpañamentu A-FFOS nian laos 100% susesu maibe sira ladun pesimista ba sira nia moris”. Nia subliña.

Atu redus komunidade lere no sunu rai, NGO sira mós oferese fini ne’ebe maka kuda la presiza sunu rai, no oferese mos plantasaun ne’ebe iha valor ekonómiku.

“Atu reduz komunidade lere no sunu rai, ami mos oferese fini ne’ebe maka bainhira kuda la presiza sunu rai hanesan fehuk no plantasaun sira ne’ebe ho valor ekonomi, iha 2023 ami apoiu sira ho nu’u no bua hodi kuda iha sira nia toos ne’ebe besik bee-matan”.

Diretor ne’e deklara, programa ne’ebe sira halo la hetan apoiu direitamente hosi governu maibé apoiu liu hosi UNDP. Governu nafatin apoiu liu hosi kolaborasaun no motivasaun tanba nia parte konsidera atividade ne’ebe sosiedade sivil implementa ne’e reprezenta mos atividade governu nain.

“Ami nia programa governu la apoiu direitamente maibe apoiu liu hosi UNDP, aplika ba fundus sosiedade sivil hodi koopera ho A-FFOS ne’ebe halai liu ba iha konservasaun, sira apoiu nafatin liu hosi kolaborasaun no ami hetan apoiu motivasaun tanba sosiedade sivil implementa atividade ne’e reprezenta mos atividade governu nain”.

Iha sorin seluk, komunidade hosi aldeia Hoeneno Vincencio Caet hateten, antes ne’e sira halo toos muda ba mai kada tinan hafoin NGO hanorin sira oinsa kuda ai hodi proteje rai hosi mudansa klimátika, nune’e sira hahú la muda ona to’os ba mai.

“Uluk ami halo toos muda ba mai maibe liu hosi NGO A-FFOS nia sosializasaun, hanorin ami halo toos permanente deit no la muda ba mai, tanba muda toos ba mai hodi tesi ai mos afeta ba rai halai”.

A-FFOS mos halo programa Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA) hodi hanorin komunidade oinsa bele halo toos permanente hodi buka osan liu hosi agrikultor nian no hakiak animal hodi rai iha romansa no ba sira nia nesesidade uma laran.

“Ami mos tama iha programa A-FFOS kona-ba romansa, la halo toos ba mai tanba sira hanorin ami oinsa rai osan kada semana to’o fin do anu ami fahe fila fali osan sira ne’e ba kada membru, ami mos hakiak animal sira hodi faan ba nesesidade uma laran no tau ba programa romansa”. Nia hakotu.

Entretantu, Organizasaun Non Governamentais, Asosiasaun Futuru Foinsa’e Sustentabilidade (NGO, A-FFOS) harii iha tinan 2005 parseria hamutuk ho Oxfam iha Timor-Leste, hala’o sira nia programa iha suku hitu (7) mak hanesan suku Taiboko, Kuina, Bobometo, Lelaufe, Ustaku, Lalisuk ikus suku Haufe no iha aldeia sanulu resin haat (14).

Enkuantu, media tour ne’e realiza hosi Asosiasaun Jornalista Timor-Leste ne’ebe parseria hamutuk ho Oxfam Timor-Leste no hetan apoiu masimu hosi Oxfam Honkong, hodi lori média sanuluresin-lima (15) halo kobertura ne’ebeliga liu ba mudansa klimátika iha Rejiaun Espesial Oe-Cusse Ambeno, suku Bobometo.

Jornalista : Marciana da Conceição

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )