Lorico : “Polémika Viatura Ba Deputadu, Demokrasia Kampus & Ignoránsia Estruturadu”

Imajem : Estudante Universidade de Dili (UNDIL) Lorico
SAP News TL, Dili : Artigu krítiku ida hosi estudante Universidade de Dili (UNDIL) Lorico kona ba polémika sosa karreta, demokrasia iha kampus UNDIL & ignorânsia estruturadu ne’ebé akontese iha Timor-Leste.
Repúblika Demokrátika de Timor-Leste nu’udar Estadu Soberanu, independente, ida, indivisível anti-kolonialista, anti-neokolonialista no anti-imperialismo moris hósi rezisténsia popular forte no jeneralizada kontra kolonialismu no imperialismo (C-RDTL, 1975, art. 1). Estadu nu’udar rezultadu kontradisaun antagónika entre klasse sosiál iha modu de produsaun feudalismu. Iha ne’ebé, klasse baixu (ema kiak no ki’ik sira) luta hasoru klasse leten (ema rikasu no kolonizador sira).
Depois de luta naruk kontra Kolonialismu Portugés maka, iha loron 28 fulan Novembru 1975, povu tomak, hamutuk ho sujeitu revolusionariu sira deklara, unilateralmente Timor nia independénsia korre an hósi Kolonialisme Portugés hodi harii Estadu ida ho naran REPUBLIKA DEMOKRÁTIKA DE TIMOR-LESTE.
Iha sosiedade modernu (sosiedade Kapitalista), Estadu ho forma hanesan ohin loron, dá-la-barak liu sai nu’udar instrumentu klasse minoria nian hodi supa no na’ok rikusoin ema barak nian ho slogan “Representante do Povu”. Tuir Hobbes no Locke sira-nia formatu, atu labele akontese poder absolutismu maka, sira fó mekanismu ida “haketak poder”. Hósi ne’e maka mosu “burocrática institucional” ne’ebé hanaran “Trias políticas”.
Simplesmente, Legislativo, executivo no judicativo. Iha Timor, ita iha instituisaun burocrática haat hanesan, Presidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunal.
Iha instituisaun burocrática sira ne’e opta Prinsípiu rua: Separasaun poder no interdependência. Signifika, maske haketak tiha poder no funsionamentu institucional, sei iha prinsipiu daruak “interdependência” ka nakait Ba malu. Tanba ne’e maka, Parlamentu halo lei no aprova, fó fali Kompeténsia ba presidente mak promulga ou bele veto. Ezemplu, Presidente promulga lei predator sira hodi benefisia membru bankada. Iha tempu hanesan, membru bankada autoriza presidente badiu ba rai li’ur.
Entaun, Parlamentu nasionál, tuir poder konstitusional nu’udar espasu ba diskute no debate povu nia problema, halo lei no halo fiskalizasaun. Maibé, infelizmente hahú hósi legislatura dahuluk mai to’o legislatura da-neen, Parlamentu sai deit fatin ba grupu minoria hodi diskute sira nia ajenda particular, halo lei hodi benefisia sira-nia-an no partidu. Nune’e mós ho presidente Repúblika atual.
Neoliberalismu, Subsidiu No Traisaun Ba Segunda Luta Libertasaun.
Timor nia ukun an, iha objetivu rua: Libertasaun Pátria no Povu. Iha objetivu rua ne’e, Timor nia pozisaun klaru, luta kontra kolonialismu no imperialismu (lee Pátria-Pátria). Tuir Lenin, imperialismu nu’udar fukun aas liu hósi sistema ekonomia kapitalismu global.
Sistema ekonomia kapitalismu ne’e rasik produz instrumentu barak atu haluan nia interese merkadoria. Hósi nia dezenvolvimentu maka hamosu modelu ekonomia foun ida hanaran “neoliberalismu”. Tuir Coen Husain Pontoh, neoliberalismu nu’udar “sistema ekonomia ida ne’ebé moris hósi Lógika no kontradisaun internal kapitalismu” (Coen Husain Pontoh, 2021, páj. 28). Entaun, neoliberalismu ne’e tenke komprende nu’udar produtu no nu’udar parte integral ida hósi kapitalismu.
Ohin loron, iha instituisaun burocrática hanesan Parlamentu nasionál, nu’udar segundu orgaun Estadu nian, tau aas liu valores individualismu, grupuismu no partidarismu. Ida ne’e maka rostu (wajah) loloos hósi ekonomia neoliberalismu. Ida ne’e maka Robinson hanaran “neoliberalisme adalah sebuah ideologi yang melegitimasi gaya hidup individualis, setiap orang bagi dirinya sendiri, sebuah ideologi hukum rimba”. Entaun, neoliberalismu lori ema mout iha “Lójika survival”.
Lójika survival ne’e, uluk liu eziste iha natureza ida, Estadu seidauk eziste, iha ne’ebé, ema ida-idak maka buka meius oioin hodi defende no dezenvolve nia moris. La dependente ba organizasaun ruma. Ka, simples liu, nia mout iha Lójika forte no fraku. Se mak forsa nia mak manan, se mak kbiit laek, nia lakon ba beibeik.
Tuir filózofu Lonia sira teoria kona-ba direitu (hukum) tenke leno Lójika kosmolojia. Tanba ho razaun rua: ida, direitu nu’udar ordenamentu ida ne’ebé domina hósi Lójika “Kbiit ka kekuatan”; rua, direitu natural no direitu positivisme hanesan deit, tanba konsidera nu’udar parte ida hósi Lójika kosmolojia. Iha estrutura sosiál sira hotu sempre eziste “parte dominante”, entaun, direitu nu’udar instrumentu ema forte sira nian (Bernard L. Tanya, 2013, páj. 18-19)
Tuir loloos Estadu hamriik atu defende no hakonu ema hotu nia direitu no interese ba moris di’ak (summum bonnum) (lee Objetivu Estadu, art. 6). Parlamentu nasional nu’udar orgaun Daruak lakon nia sentidu hodi hatan ba objetivu ida ne’e, tanba influénsia hósi ekonomia neoliberal. No, ida ne’e nu’udar traisaun ba objetivu luta libertasaun nasionál!
Neoliberalismu nia polítika balun maka, fó subsídiu ba grupu minoria sira hodi hatan ba interese tempu badak nian. Hósi ne’e maka, Parlamentu nasional halo lei oioin hodi fó subsídiu ba membru bankada sira. Liu hósi rezolusaun númeru 26/2023 maka loke oportunidade ba deputadu sira hodi fahe rikusoin povu nian ba malu; ida ne’e mós nu’udar frakeza hósi direitu positivisme.
Tanba, positivisme la haree ba Justisa, maibé serteza jurídica (hukum tertulis). Ho ne’e, atu subsidiu ne’e legal ka lae, positivisme la preokupa importante maka nia legal nu’udar lei ou rezolusaun ida. Inklui, subsídiu ba sosa Kareta prado ne’ebé daudaun ne’e sai polêmica nasionál.
Prado no rezisténsia Kampus.
Depois de mosu polêmica kona-ba sosa kareta prado ba membru bankada sira iha Parlamentu nasionál. Mosu pro no kontra iha públiku kona-ba asuntu ida ne’e. Iha kubu maioria (públiku) sosa kareta prado nu’udar forma ida hósi traisaun ba povu nia sofrementu. Tanba, tinan rua nulu resin ita restaura ukun an, hahú hósi 2008-2025, deputadu sira sosa kareta prado hamutuk 160 (atus ida neen nulu).
Hanesan imi hatene, kareta Hirak ne’e ho nia folin ne’ebé boot tebes. Kada unidade $44.940.00 dólares. Sorin seluk, povu maioria ho pursentu 44,5%, malnutrisaun 47%, dezenpregu 5.1. Tuir relatóriu banku mundial, Timor-Leste nia osan sei hotu iha 2035. Tanba ne’e maka Banku mundial fó sujestaun ba Estadu Timor atu gasta OJE ho Kuidadu.
Iha kubu seluk ne’ebé defende maka’as desizaun ida ne’e. Sira ne’e la’os ema seluk. Imi hotu hatene, sira ne’e membru hósi bankada (partidu liberal) sira ne’ebé durante ne’e ukun hamutuk hodi na’ok povu nia osan Ba habokur sira nia kabun. No, sira nia defensor. Hirak ne’ebé baibain publiku hanaran (Maulambe-OPORTUNISTA). Grupu minoria oan sira ne’e maka supa mohu ema barak nia tan hodi habokur an. Grupu zombie ne’ebé hamrook ba ran nurak povu maubere.
Haree ba injustisa estruturál Hirak ne’e maka, iha semana hirak ikus ne’e, mosu resistensia popular (estudante, negosiante, juventude no kiak sidade sira) (lee notísia). Hahú hósi dia 2 até agora. Públiku hamriik ho firme katak, “to’o ona, hapara ona fó subsídiu ba deputadu sira; aloka osan boot ba setor público, Saúde, agrikultura, edukasaun, bee no saneamentu e turismu; hadi’a infraestrutura básica”!
Infelizmente, iha polêmica boot ida ne’e, Kampus ida mak nonok (la ko’alia). Kampus ne’e maka, UNIVERSIDADE DÍLI-UNDIL. La’os estudante sira mak lakohi ko’alia, maibé estrutura universidade, hahú hósi reitor to’o nia estrutura maka bandu. Maske nune’e, estudante sira sei lá nonok. Tanba, estudante konsiente katak, sira iha dever moral no pilar importante hodi kontrolu sosiál, ka serví sosiedade. Pilar ida ne’e nu’udar razaun ida hósi razaun sira seluk ne’ebé nu’udar baze ba hamoris rezisténsia kampus.
Kampus, UNDIL & Demokrasia Kampus
Kampus, nu’udar fatin ba produz siénsia no verdade. Sorin seluk, nu’udar espasu ba produz intelektuál orgánika tuir Pilar tolu ne’ebé iha hodi serví sosiedade ka baibain ema hanaran kontrolu sosiál. Kontrolu sosiál no serví sosiedade nia sentidu la kloot hanesan saida mak reitor UNDIL ho nia estrutura defende (Estajiu sosiál). Ida ne’e sala! Sala ida ne’e, produz hósi Ignoránsia estruturál.
Horiuluk kedas, kampus nia ezisténsia klaru: hamutuk ho sosiedade, serví sosiedade, kontra poder koruptu. Ida ne’e, ita bele hetan iha mundu tomak, inklui Timor nia luta ba independénsia. Iha dékada 70, intelektuál orgániku sira halibur malu, organiza no mobiliza povu liu hósi organizasaun sira hodi kontra rejime bárbaru Salazar. Tuir fali, iha dékada 80-90, Estudante sira halibur malu, hamutuk ho povu hodi duni sai rejime bárbaru Soeharto nian. Signifika, kampus nunka hola parte hamutuk ho “rejime” ida hodi hanehan povu. Kampus sempre hamriik defende Prinsípiu verdade no Justisa.
Kampus tenke sai instrumentu klasse oprimidu sira-nian hodi kontrola poder koruptu. Maka, ba dahuluk, kampus presiza produz intelektuál orgánika hodi defende interese klasse Okos nian. Saida mak intelektuál orgánika?
Istória Intelektuál no Sosiedade.
Iha istoria intelektuál (iha mundu tomak) Eskola, nu’udar fatin ba aprende, diskute, no halo diálogu, ne’ebé nunka haketak nia-an husi evolusaun sosiedade nian. Intelektuál iha papél importante atu lee, hakerek, diskute, diálogu entre manorin na’in sira ho estudante, no estudante ho estudante.
Tuir fali, iha prosesu aprendizajen, manorin na’in sira no estudante nu’udar sujeitu ba mudansa. Simples liu, nu’udar kabás ba sosiedade hodi defende no diskute sosiedade nia problema sira ne’ebé mosu fila-fila. Entaun, eskola (espasu dialétika entre estudante ho manorin na’in sira) iha funsionamentu kle’an tebes atu buka hatene kauzalidade kona-ba injustisa sira ne’ebé mosu iha aspeitu ekonomia-polítika, sosiál no kulturál.
Iha istória mundiál, partikularmente Timor, ita komprende istória liu husi leitura sira (iha balun partisipa direta iha prosesu hotu), ita hetan, intelektuál sira nia kontribuisaun iha dezenvolvimentu sosiedade nian. Liu husi sira nia ideia, experiensia luta, obra ne’ebé sira hakerek, nu’udar arma ba oho dominasaun hotu.
Iha istoria intelektualidade, ita kuñese Antônio Gramschi, intelektuál marxista ne’ebé kontribui maka’as nia ideia sira kona-ba istória intelektualidade nian iha mundu. Nu’udar intelektuál Marxizmu ida, Gramschi fó nia paradigma ne’ebé klaru kona-ba papel no pozisaun intelektuál sira-nian iha istória kontradisaun sosiedade da klasse.
Iha nia livru Selection From The Prison Notebook (1978) klasifika tipolojia intelektuál ba haat: 1. Tradisionál, 2. Orgániku,3. Krítiku no, 4. Universál. Maibé, haree ba pozisaun Gramsci nian, nu’udar intelektuál Marxizmu, ita utiliza deit tipu rua: Tradisionál no Orgániku. Intelektuál Tradisionál maka, intelektuál sira ne’ebé foti pozisaun defende klasse oppressor (osan na’in no mahukun sira), hodi hanaruk injustisa sosiál; Intelektuál Orgániku maka, intelektuál sira ne’ebé foti pozisaun hamutuk ho povu, ko’alia povu nia interese hodi atinji moris ida justu no prósperu.
Intelektuál orgániku lubuk ita hetan iha dominasaun Indonesia ninian, no barak mos sai intelektuál tradisionál. Ita lee, juventude lubuk ne’ebé hetan bolsu estudu husi paíz kolonizador ba iha portugál, fila mai, hamutuk ho povu, harii organizasaun, mobiliza no organiza povu ba luta libertasaun kontra kolonialista no imperialista. Entaun, liga ho kondisaun atuál, Injustisa sosiál buras iha sosiedade, desigualdade, malnutrisaun, eviksaun, saude agonia, justisa substansial ba povu laiha, saida mak ita (estudante sira) presiza halo?
UNDIL: Kampus pro elite ka pro sosiedade?
UNDIL nu’udar universidade privadu ida, moris hósi kondisaun objetiva ne’ebé povu hasoru. Kondisaun ne’e maka, “analfabetismu, Ignoránsia no seluk tan”. Hirak ne’e hotu nu’udar kondisaun ida ne’ebé dudu ema nia hanoin hodi harii instituisaun atu bele aprende siénsia, peskiza no serví sosiedade. Ka, utiliza siénsia no metodologia sientífika nó teoria ne’ebé adekuadu hodi tulun sosiedade rezolve problema estruturál sira.
KRONOLOJIA BALUN. Infelizmente, hahú hósi loron kuarta-feira, 3 de setembru 2025, bainhira estudante sira halibur malu hodi halo komunikadu imprensa iha UNTL utiliza atributu (ALMAMATER) UNDIL, kontra desizaun membru bankada sira iha Parlamentu nasionál, estudante sira hetan kedas “chamada atenção” hósi Reitor UNDIL, José Belo, liu hósi mensajen “whatsapp” ba dekanu fakuldade direitu atu husu “Razaun tanba saida utiliza atributu UNDIL ba tuir manifestasaun” segundu, “Ita nia reitor la fó autorizasaun”.
Depois de estudante sira fila hósi UNTL, dekanu fakuldade Direitu manda mensajen direta ba porta-voz “atu ba hasoru direta dekanu, tanba porta-voz nia foto maka reitor manda ba dekanu”. Estudante na’in tolu seluk, hamutuk ho porta-voz ba hasoru direta dekanu fakuldade Direitu, Dekanu hahú husu, tuir mensajen ne’ebé reitor manda ba nia: “Mauno (naran fiksionál), razaun tanba sa utiliza atributu UNDIL sem autorizasaun hósi reitor ho nia estrutura ba tuir manifestasaun?”
Mauno hatan: primeiru, ami la halo manifestasaun, maibé komunikadu imprensa (Imajina, Kualidade hanesan reitor ho dekanu, la komprende Komunikadu Imprensa ho manifestasaun, moe boot. Lori UNDIL ba ne’ebé!); segundu, nu’udar sidadaun ida, iha direitu Polítiku no dever ba kontrolu sosiál; terseiru, nu’udar juventude ne’ebé sai kabaas ba istoria no Estadu nia mudansa; ikus, nu’udar estudante ida iha universidade ami iha dever moral tomak atu ko’alia no defende siénsia no verdade. Demokrasia fó dalan Konstituisaun mos la bandu (liberdade ekspresaun). Kolega tama uitoan lei.
Dekanu hatan, ha’u komprende buat Hirak ne’e, jadi, kona-ba lei, ha’u hanoin, la presiza imi esplika. Masa, ha’u mak hanorin tiha imi, depois imi esplika fali lei mai ha’u, ida ne’e kan la dun… entaun, Mauno nia Kolega “Mausesta” husu fali ba dekanu, ok. Ba lei ita la hanorin malu, mas mestre bele hatudu to’ok mai ami, Kada instituisaun ida hamriik, sempre iha ninia estatutu rasik hodi regula nia membru sira. Hatudu to’ok mai ami, iha estatutu ne’e, artigu ida ne’ebé maka bandu estudante sira atu labele halo komunikadu imprensa, manifestação no demonstrasaun?
Dekanu hatan, ehe, imi hau nia alin, hau-nia oan, ha’u nu’udar imi-nia maun no aman, nu’udar dosente, ha’u husu Ba imi atu hanoin didiak, lalika husu buat seluk, tanba ha’u hakarak hatene deit imi nia razaun tuir mensajen ne’ebé reitor manda.
Mausesta husu fali, se nune’e, bele ka lae, mestre kria espasu ida atu ami bele halo audiénsia ho reitor? Bele ka lae, dehan mai ami, razaun tanba saida reitor la autoriza estudante sira labele utiliza atributu UNDIL hodi tuir atividade sira ne’e? Mestre hatan, tanba reitor hanoin estudante sira seluk nia destinu. Razaun ida ne’e, prematura nó infantil! Sira hakarak estudante sira nonok no subjuga-an ba reitor nia interese, maibé labele.
Tuir fali, iha Kinta-feira, estudante sira halibur malu hodi diskute kontinua kona-ba pasu sira ne’ebé sei hakat. Maka, estudante sira konkorda katak, ita tenke re-afirma pozisaun hodi kontra desizaun Parlamentu nasionál ba sosa kareta prado. Pasu ne’ebé estudante sira Foti maka, atu halo “Komunikadu imprensa”.
Iha loron sexta-feira, estudante sira hamutuk ba entrega “Karta rekunesimentu” iha gabinete Reitoria, Kona-ba, asaun ne’ebé sira sei halo iha loron tuir mai. Depois de entrega, estudante sira ba hasoru direta Senadu jeral, kona-bá asuntu ne’ebé hanesan. Senadu jeral mós konkorda no se hamutuk ho estudante sira hodi halo komunikadu imprensa ne’ebé sei realiza iha loron aban.
Maka, Senadu jeral sujere ba estudante sira atu iha karta autorizasaun hodi nia ho porta-voz bele assina. Entaun, estudante sira halo kedas karta autorizasaun ida, hodi entrega direta ba Senadu jeral. No, iha tuku 02 liu, Senadu assina karta ne’e no entrega bá “Mauno”. Sexta Loraik, ami simu informasaun katak, reitor la autoriza estudante sira atu halo komunikadu iha Kampus. Bele halo iha fatin seluk, maibé labele uza “atributu UNDIL”.
Iha loron sábado, reitor manda “karta sirkular” liu hósi whatsapp ba dekanu-a fakuldade neen atu bandu estudante no dosente se deit, labele tuir komunikadu imprensa no atividade sira seluk ne’ebé laiha relevánsia ho ensinu aprendizagem (lee konteudu Karta sirkular)
Demokrasia kampus no Ignoránsia estruturadu.
Líberdade expresaun, liberdade manifestasaun no liberdade de informasaun nu’udar prinsipiu demokrasia, direitu fundamentál e direitu konstitusionál. Iha Estadu RDTL, Tuir formatu teóriku Kelsen nian, maka, Konstituisaun nu’udar Lex superior ka lei ne’ebé aas liu. Tanba ne’e, lei, dekretu lei, rezolusaun, diploma tantu sa deit, labele kontradiz ho nia. Se akontese hanesan ne’e, maka, automatikamente lei ida kraik inválidu. Sa tan, Karta sirkular prematura ne’ebé reitor ho nia estrutura hasai.
La’os deit iha bandu estudante sira atu labele tuir, iha evidensia lubuk estudante sira hetan, universidade sempre ameasa no intimida estudante sira ne’ebé halibur malu hodi ko’alia injustisa sosiál; iha loron sexta-feira Loraik, “estudante ida simu kontaktu hósi seguransa reitor nian atu hapara nia estudu, ka hasai nia hósi kampus”. Halo estudante ne’e ta’uk no trauma. Segundu, iha sábado dader, vise reitor 3 “Hugo Lourenço no dosente Ciência Política Rúben” bolu porta-voz ba iha sira nia fatin hodi fó ameasa atu hasai hósi eskola, atu halo agresaun fizika no halo tan estigmasaun ho liafuan “porta-voz ne’e milisia nia oan karik”. Hahalok ida ne’e la hatudu an nu’udar akademiku, maibé preman ne’ebé reitor hakiak hodi salva reitor nia kargu.
Atividade saida deit mak estudante sira halo, ne’e nu’udar demokrasia kampus nian. Kampus labele sai espasu ba poder autocrático. Iha ne’ebé, estudante tuir deit autoridade nia hakarak. Estudante, dosente, reitor no se deit, la’o tuir regulamentu institusional, iha ne’ebé hanaran “ESTATUTU”. Estatutu maka regula, bandu no haruka, direitu no responsabilidade parte nakait sira nian. Labele lae! Maibé, desizaun no proibisaun ne’ebé reitor ho nia estrutura foti nu’udar parte ida hósi hamate demokrasia kampus, haburas kultura monok, promove valór liurai (feudal), hanaruk injustisa povu nian no seluk tan.
Irôniku liu, iha Karta sirkular ne’ebé reitor hatun, temi liafuan “lao tuir regukamentu”. Maibé, regulamentu ida ne’ebé maka reitor defende? Hori uluk to’o ohin loron, dosente no estudante sira nunka haree no lee, estatutu ida. Estatutu UNDIL nia natureza sakrál, labele book. Iha tempu kuandu, estudante sira husu atu haree estatutu ne’e, sira sempre hatan, imi laiha direitu atu haree estatutu ne’e. Loh, dokumentu Ida ne’e lulik liu fali Bíblia pah.
Hósi razaun prematura sira ne’ebé parte reitoria produz, maka estudante sira konsidera katak, sirkular ida ne’e nu’udar rezultadu hosi Ignoránsia estruturál, no nu’udar mós instrumentu violentu ba oho demokrasia kampus, limita liberdade estudante sira nian; sorin seluk, nu’udar instrumentu ba salva reitor nia kargu, no dekanu-a sira nia pozisaun. Kampus sai fali fatin há salva poder koruptu hodi abandona direitu povu maubere nian. Loos ona katak, UNDIL hamriik atu salva guarda interese klase leten laos defende direitu Povu Maubere.
Analiza Rezultadu Ignoránsia: Karta sirkular
Antes ne’e, iha ona opiniaun balun ne’ebé halo ona analiza ba razaun no argumentu prematura-infantil ne’ebé parte estrutura universidade lansa, liliu reitor UNDIL. Iha analiza ne’e dehan, “ Reitor bandu estudante sira atu labele tuir atividade sira ne’e, Laos tanba hanoin estudante sira nia direitu, maibé salva reitor nia kargu”. Konkorda ho analiza ne’e, tanba, daudaun ne’e, reitor UNDIL mós iha kargu seluk nu’udar “Presidente Conselho Nacional das eleições-CNE”.
Iha Karta ne’e nia laran, nia substância ida deit: Bandu estudante no dosente sira atu labele tuir Komunikadu imprensa no manifestasaun. Iha ne’ebé, tuir reitor nia analiza katak, Kontrolu sosiál ne’e laiha relevánsia ho prosesu aprendizagem kampus nian. Reitor mós hakloot tiha três pilares académicas ba deit “aula, peskiza no servisu sosiál ka estajiu sosiál”. Kualidade reitor no presidente la komprende responsabilidade akademika ne’ebé nu’udar baze ba hamoris siénsia, teoria, metodologia no antítese ba poder.
Hósi proibisaun ne’ebé iha, mai ho objetivu ida: “atu garante paz no estabilidade instituisaun nian. Tanba ne’e, labele tuir kualker atividade ne’ebé laiha relevánsia ho ensinu aprendizagem”. Iha ne’e hatudu momoos “Ignoránsia estruturál” hósi presidente no reitor ninian. Reitor haluha tiha katak, UNDIL, uluk kedas laiha estabilidade institusional, tanba ne’e maka mosu fragmentasaun entre kubu sira hodi Saudoju Lucas da Costa “Rama Metan” ba harii tiha UNPAZ ne’e.
Seluk, instabilidade institucional la mosu iha UNDIL, tanba imi mak seluk malu até ezklui ka hasai fundador balun hósi estrutura fundasaun BOAKRIL. Hósi tinan kotuk até agora, Seguransa PNTL mantein iha ne’ebá, ne’e tanba saida? Apakah, tanba deit manifestasaun no Komunikadu maka polisia ba halo seguransa iha Kampus?
Dalabarak ona ami nota katak, UNIVERSIDADE DÍLI, la diak-diak hela. Desizaun ida monta Polisia iha ne’ebá, ne’e simboliza asuntu rua: ida, UNDIL fatin ba instabilidade; rua, hamate “Prinsípiu autonomia kampus”. Masa, ema atu ba aprende iha Kampus, ba hasoru fali pistola no ai-dona. Ida ne’e hatudu katak, reitor ho nia estrutura laiha kapasidade atu jere no lidera UNDIL. Tanba ne’e maka, asuntu kiik boot, Polisia maka atua. Ignoránsia ida ne’e maka Emma Goldmann hanaran “INSTRUMENTO MAIS VIOLENTO PARA SOSIEDADE”.
Habadak, Karta sirkular ne’ebé reitor hatun, nu’udar resultadu hósi Ignoránsia; instrumentu de poder; intervensaun politika; laos atu salva estudante no instituisaun nia destinu. Maibé, atu salva guarda interese Polítika no reitor nia kargu nu’udar presidente CNE. Instituisaun ida atu hamriik forte, depende ba kapasidade intelektuál líder no Jestór sira nian. La’os serví Ba poder na’in. Desizaun ne’ebé reitor ho nia estrutura hatun lori ‘mala petaka’ ida ba UNIVERSIDADE nia destinu.
Se bainhira, imi nafatin ho poder hanehan estudante sira, hamate sira-nia liberdade, ameasa beibeik sira, maka imi rasik lakohi UNDIL moris iha ambiente ida demokrátiku.
Ami nia analiza katak, tinan oin, estudante sei menus Ba beibeik too universidade ne’e bancarrota rasik. Bankarota ne’e akontese tanba kontradisaun internal no eksternal. Kuidadu no halo analiza klean, bainhira Osan funu minarai ne’e hotu, ESTADU FALLA, UNDIL IMI LA SALVA.
Tetu halo didiak, tanba osan hotu, krize sosiál mosu, inan aman osan laiha, oan sira la eskola, imi atu halo saída? Tanba ne’e mak ami hakarak husu, lalika alerjia ho polítika. Sa tan politik praktis hanesan reitor bandu. Tanba, reitor rasik buka razaun hodi salva nia kargu ne’e, nu’udar formas ida hósi “Polítika pratika” ba salva nia kargu. Utiliza estudante sira nia naran hodi ko’alia destinu, enkuantu, graduadu barak futuru la klaru, destinu nakukun, reitor nonok no la ko’alia. Saida mak ne’e?
Reitor ho nia estrutura utiliza narasaun ne’ebé hanesan ho Polítiku sira ne’ebé daudaun ne’e kaer ukun: Polítiku sira uza povu no Estadu nia naran hodi hariku an; Reitor ho nia estrutura utiliza estudante sira nia destinu no naran hodi salva hamutuk reitor nia kargu. Sira la diferente, tanba ne’e sira bandu estudante kontra sira nia patraun. Ida ne’e maka Lójika formal politika nian. Baibain ema dehan “Ai-fuan monu tun la dook hósi nia hun”. LÍDER MONEYPUTATIVA.
Sujestaun, utiliza didiak kakutak hodi analiza dokumentu hotu-hotu ne’ebé líder sira produz, estudante iha rasik ulun atu analiza no deside. Estudante laos robot ne’ebé kontrola hósi ema seluk nia autoridade. Estudante Laos ikan mate, estudante laos karau metan no reitor laos maromak! Sala dehan sala, loos dehan loos. Labele tauk, labele hakruuk, tanba ta’uk no hakru’uk hatudu karakter atan nian. Ta’uk sei hanaruk liña atan nian iha Estadu RDTL. Tau forsa hamutuk Ita harahun poder no líder manipulativu. A luta contínua!