Loron FALINTIL, Falur Konsidera Selebra Unidade Nasionál

Imajem : Xefe Estadu Maijor Jeneral, Domingos Falur Rate Laek iha Kuartel Jeral Fatuhada,, 20/08/2024. Foto : Média F-FDTL

SAPNewsTL, Dili – Selebra loron Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL)  ba dala XLIX, Falur Rate Laek konsidera selebra unidade nasionál tanba Timor-Leste moris ho lema unidade, asaun no progresu.

“20 Agustu, loron ida-ne’e mak loron atu selebra ita-nia unidade nasionál, kbi’it ne’ebé sempre sai nu’udar baze ba ita-nia susesu hotu, tau iha konsiderasaun katak Timor-Leste moris ho lema “Unidade, Asaun no Progresu”. Ita sei hari’i futuru ne’ebé ita hakarak, tanba la hó determinasaun, espíritu sakrifísiu no intelijénsia, mehi libertasaun nasionál povu timoroan nian sei la sai realidade”. Tenik Tenente  Jenente Falur Rate Laek liu hosi diskursu iha Kuartel Geral Fatuhada Dili, 20/08/2024

Tenente Jeneral Rate Laek dehan, foinsa’e sira tama iha instituisaun F-FDTL tanba hetan inspirasaun hosi jerasaun Forsa Armada Libertasaun Nasionál (FALINTIL)

“Ita keta haluha família sira husi sira ne’ebé selu folin ikus, mai ita fó ba sira razaun ida atu sente orgullu katak sira nia la’en, oan-mane no oan-feto mate duni ba kauza sira ne’ebé bo’ot liu duké sira nia hakarak individuál, Legadu ne’e valoriza devidamente husi jerasaun tuituir malu husi foin-sa’e sira ne’ebé, tama iha F-FDTL, hetan inspirasaun husi jerasaun FALINTIL”.

Prinsípiu no valór sira F-FDTL nian haktuir husi kualidade Kombatente Libertasaun Nasionál nian, ne’ebé iha tinan 2024, Timor-Leste komemora ho tema: Selebra loron 20 fulan Agostu mak komemora FALINTIL nia luta, ne`ebé la’os diferente, maibe únika. Ne`e mak tempu reflesaun no tempu ba mudansa!

“Tema ne’e signifikadu ba ita louva no rekoñese katak ita-nia Forsa Defeza Timor-Leste kontinua hakat tuir dalan ne’ebé ita-nia antesesór sira ne’ebe la hamutuk ona ho ita no balun ne’ebé nafatin ho orgullu serví iha instituisaun nobre no lulik ida-ne’e. Sira foti ona sira nia eroi no eroína sira ne’ebé monu iha batalla nia liman kroat no kontinua haka’as-an atu fornese ba ita-nia povu pás, seguransa no estabilidade atu nune’e bele garante moris di’ak ba ema hotu”.

 

Lema ida ne’ebé sai nu’udar afirmasaun ba mudansa iha hahalok loroloron sidadaun ida-idak nian hodi serví liután ho dedikasaun no laran-luak, ba mane no feto sira hotu ho uniforme, ema hotu hetan responsabilidade boot atu defende ninia rain.

“Hasoru ameasa sira ho natureza la’ós tradisionál, atu temi de’it balun: terorizmu, krime organizadu, konflitu no tensaun internu sira, atake sibernétiku, krize ambiental no ekolojiku, pandemia, efeitu husi mudansa klimátika, entre sira seluk. Ameasa sira-ne’e ida-idak bele konsidera keta-ketak, maibé ida-ne’e maka impaktu kombinadu ba tempu naruk hosi sira hotu ne’ebé maka krítiku ba ita-nia dezenvolvimentu nasionál”.

 

“Ita boot sira-nia profisionalizmu, enerjia no aprosimasaun konxiénsioza ba ita-bo’ot sira-nia servisu mak garantia ba seguransa ita-nia rain no garantia ba ita-nia sidadaun sira kona-ba moris hakmatek no oportunidade atu kria no hari’i sira-nia futuru. Atu Forsa Armada sira bele responde ba dezafiu no ameasa sira ne’e, tenke prepara sira nia kapasidade, inklui formasaun kontínua, ekipamentu no infraestrutura ne’ebé adekuadu ba ambiente servisu no moris di’ak ba sira nia família”.

 Xefe Estadu Maiór-Jeneral F-FDTL, ne’e felisita  prestasaun servisu ne’ebe militar sira halo iha luta hasoru ki’ak, desigualdade, violénsia bazeia ba jéneru no krime sira ne’ebe mosu iha sosiedade.

“Ha’u louva servisu di’ak ne’ebé ita-nia militár sira halo no ha’u afirma katak F-FDTL iha vontade atu halo parte iha solusaun ba dezafiu hotu-hotu ne’ebé ita-nia sosiedade, governu no estadu hasoru, ne’ebé mak luta hasoru ki’ak, dezigualdade, violénsia bazeia ba jéneru no krime. Forsas Armadas sempre atensaun hodi defende ita nia soberania no ordem konstitusional demokrátiku, no hakarak kontribui ativamente ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku nasaun nian”. Nia sublinha

Sai Forsa Armada ne’ebé kontribui ba misaun tulun nian iha tempu katástrofe, ne’ebé hari’i ponte bainhira iha nesesidade urjente, reabilita eskola sira, obra sosiál sira, no iha prezensa ativu iha populasaun sira nia leet.

F-FDTL apoia la ho rezerva kualkér inisiativa diplomasia militár ne’ebé pás no estabilidade nu’udar nia objetivu sentrál.

 

“Ita hakarak sai parseiru ho ema hotu, la hili sorin, tanba ita fiar katak dezafiu sira sékulu ida-ne’e nian bo’ot liu duké diferensa sira, tanba ne’e maka hili atu kombina esforsu sira no sai interdependente iha kapasidade resposta. Ita-nia kna’ar atu halo buat hotu ne’ebé presiza atu ita-nia Forsa Armada bele adapta no hatán ba ezijénsia sira tempu ohin loron nian no natureza dezafiu sira-ne’e nian ho maneira nakloke, transparente no liu husi diálogu”.Falur deklara

Komandu iha opiniaun firme katak F-FDTL tenke alkansa kualidade foun iha área hotu-hotu iha doutrina, lideransa, planeamentu, formasaun operasionál no kombate, rekursu no ekipamentu. Preparasaun no treinamentu kombativu ba militar sira iha estabelesimentu edukasaun militár nível hotu-hotu ne’ebé nasaun iha tenke konstante, atu nune’e bele mantein prontidaun iha nível aas.

Ensinu iha estabelesimentu militár sira tenke hanorin liu-liu husi ofisiál jenerál no ofisiál superiór sira, inklui ofisiál reformadu sira husi espesialidade oioin ne’ebé nafatin kapasidade atu transmite sira-nia esperiénsia riku hosi kombate no funu sira ne’ebé hala’o durante tinan barak hala’o servisu ba rai ida ne’e.

“Dimensaun no sistema jestaun ba ita-nia Forsa Armada sira mós tenke optimizadu, atu nune’e bele hetan Forsa Armada ida ne’ebé profisionál duni no kompatível ho globalizasaun ne’ebé la’o hela”.

Domingos Falur Rate Laek mos fo agradese ba governu liu hosi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál tanba tinan oin bele rekunhese ona veteranu sira ne’ebé rejistradu iha tinan 2009.

“Ita agradese ba Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál ba sira-nia konsiderasaun hodi inklui veteranu sira ne’ebé rejista iha 2009 iha planu, atu nune’e sira bele hetan rekoñesimentu loloos iha tinan oin”.

Forsa Defeza – F-FDTL no Forsa Seguransa – PNTL hari’i ho konstante konfiansa no amizade hodi proteje no defende povu. Koordenasaun di’ak no respeitu ba malu iha instituisaun rua ne’e nia laran integradu, nune’e ida-idak sai ezemplu profisionalizmu no servisu ne’ebé onestu, integridade morál no pesoál iha sosiedade.

Jornalista : Marciana da Conceição

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )