Mout Iha Liran Indonézia ! Kapitaun Ró 1 Lakon Vida, UPM Salva Na’in 15

Imajem : Ekipa Unidade Polísia Marítima (UPM) lori isin mate matebean nian ba carro funeráriu iha Atauro, 04/07/2024

SAPNewsTL, Atauro – Relasiona ho Sidadaun Indonesia na’in 16 ne’ebe hetan desastre (mout iha tasi klaran) iha area entre Indonésia no Atauro nia klaran, rezulta ema ida lakon vida no na’in 15 konsege salva husi Komunidade no Unidade Polísia Marítima (UPM).

Sasin Francisco de Araújo haktuir mate isin refere hetan iha tuku 4:47 ohin madrugada (04/07/2024) iha tasi-ninin maibe laiha ona  iis, nune’e nia informa ba parte seguransa no saúde hodi to’o iha fatin akontesimentu.

“Ha’u  hetan mate isin iha tuku 4:47 madrugada  no ha’u hetan iha tasi ninin, ha’u la’o iha tasi ninin, ha’u haree laloran baku hela ema ne’e mai iha tasi ninin, ha’u informa kedas ba parte seguransa no sentru saúde ataúro hodi evakua kedas ba sentru saúde hodi ba halo atendimentu”.Dehan Frasncisco de Araùjo ba Jornalista SAPNewsTL iha Suku Maquili, Atauro,04/07/024.

Segundu Komandante Unidade Polisia Maritima (UPM) salva Anak Buah Kapal (ABK) nain 14 no kapitaun ro’o Nain ida husi Indonezia ne’ebe maka motu ho ro Artemoro entre illa Atauro no Liran Indonesia.

“Ami hetan informasaun katak iha ro kargu ninian husi Surabaya atu ba Papua hetan asidente iha illa Liran no Atauro entaun ami haruka kedas membru sira ba iha fatin akontesementu no seidauk to’o iha ne’rba ita hetan ona vitima sira ne’ebe maka salva aan mai ho Boia iha tasi laran entaun UPM ba salva kedas sira lori mai asegura iha postu UPM atu nune’e bele halo atendementu humanitarian ba sira”. Tenik Segundu Komandante UPM Inspetur Xefe Polisia Aniceto da Silva de Fatima ba jornalista sira iha Kuartel UPM Lecidere Dili, (04/07/2024).

Segundu Komandante UPM Inspetur Xefe Polisia Aniceto da Silva de Fatima hatutan, hafoin hetan vítima hirak ne’e  fo kedas apoiu aihan ba sira hodi kontinua prosesa sira tuir prosesimentu legal.

Liga ba kauza husi asidente ne’e, nia parte seidauk bele  klarifika ho klareza tanba seidauk identifika lolos kauza husi asidente refere

“Ami seidauk bele esplika detallu tanba sa maka ro ne’e hetan asidente, ita lahatene asidente ne’e rajaun saida, seidauk identifika didiak tanba asidente ne’e akontese iha area Indonesia nian entaun UPM seidauk iha posibilidade ba fatin akontesementu, maibe UPM nia serbisu atu evakua lalais maluk sira ne’ebe maka hetan dezastre”.

“Vitima nain tolu (3) maka sai uluk iha area Baruana nian sira maka fo informasaun ba UPM ba fatin akontesementu hodi salva vitima sira seluk,”dehan Segundu Komandante.

Sekretariu Estadu Protesaun Sivil (SEPS) Domingos Mariano Reis akresenta iha loron 02 jullu oras entre tuku 11:00 Ró Artemoro ho bandera Indonesia ho nia diresaun husi Surabaya ba Papua, ro’o refere tula material konstrusaun no aspal bazeia ba informasaun ne’ebe hetan husi sira, hafoin sira to’o iha illa entre Atauro no Liran mosu asidente, iha ro laran iha kru nain 16.

“Mosu asidente iha oras 3:00 madrugada, iha informasaun katak ro ida ne’ebe maka mout ho ABK sira uza Boiu sira iha tasi leten entaun iha momentu ne’e kedas Komandante Autoridade Protesaun Sivil Atauro, Komandante UPM ho Prezidente Autoridade Atauro kordena oinsa salva vitima sira iha tasi laran. UPM responde imediata hodi salva sidadaun nain 13 no nain rua seluk hetan depois no ohin dadersan madrugada tuku 1:00 mak ita hetan matebian Purwanto (64) ne’ebe evakua husi Atauro mai Kuartel UPM Lecidere, lori ba Ospital Guido Valadares hodi prosesu”. Dehan Sekretariu Estadu Protesaun Sivil (SEPS) Domingos Mariano Reis

UPM serbisu hamutuk ho Embaxador Republika Indonesia iha Timor-Leste oinsa lori fila sidadaun Indonezia hirak ne’ebe sai vitima ba asidente ne’e no kordena ho Servisu Migrasaun no autoridade sira oinsa lori sira fila.

“Ha’u hato’o Solidariedade klean ba vítima ne’ebe maka hetan asidente ne’e, iha momentu asidente ita serbisu hamutuk ho saude sira atu fo asistensia saude ba vitima nain tolu (3) no agora sira nia kondisaun estavel no ita kordena oinsa lori sira fila,” Governande ne’e afirma.

Embaixador Republika Indonesia ba Timor-Leste Octo Dorinus Manik fo agradese ba governu Timor-Leste liu husi Sekretariu Estadu Protesaun Sivil tanba bele koolabora liu husi UPM salva sidadaun sira ne’ebe mout iha tasi-klaran.

“Ami simu ABK na’in 15 no mate isin nain ida (1) husi Atauro mai Dili, lori governu nia naran Embaixada Republika Indonesia iha Dili hato’o agradese no apresiasiasaun boot ba governu Timor-Leste liliu Sekretariu Estadu Protesaun Sivil (SEPS), Prezidente Autoridade munisipiu Atauro nomos UPM ne’ebe maka hamutuk salva sidadaun sira ho lais”. Embaixador Republika Indonesia ba Timor-Leste Octo Dorinus Manik haktuir

“Obrigadu barak no Maromak fo bensaun mai ita hotu no ita halo orasaun atu nune’e vitima sira ne’e bele fila lalais ba Indonesia no governu Timor-Leste mos apoiu Embaixada Indonesia prosesu oinsa atu lori sira fila. Ami mos kordena ho kompania no Ro nain nomos autoridade sira iha fronteira konaba viajen fila ba Indonesia,” Dehan Embaixador.

Octo Dorinus Manik fundamenta, Timor-Leste ho Indonézia oa’os deit iha relasaun bilateral maibe sai ona belun no família iha nasaun sira seluk nia leet.

“Ita haree oinsa relasaun bilateral Indonesia no Timor-Leste laos deit politikamente maibe nu’udar belun no familia,  ida ne’e laos primeira vez iha fulan hirak kotuk mos iha peskador sira husi munisipiu Liquica mos mout iha tasi illa Alor no peskador sira husi Indonesia maka hetan no Polisia husi Indonesia maka ajuda”. Nia deklara

Embaixador ne’e sublinha, hafoin prosesa dokumentu hotu, sira sei translada ba matebean nia rai moris fatin liu husi fronteira terrestre.

“Kooperasaun ida ne’e presiza haforsa no hametin nafatin, Ba matebian, ami hein iha ospital hafoin kompleta prosesu hotu iha ospital, ami halo kedas transladasaun ba Indonesia no babain prosesu ida ne’e la’o lalais no wainhira remata sei lori ba Indonesia liu husi Fronteira Terrestre”. Katak Octo

Vítima Suhardi nu’udar Kapitaun ro klarifika, asidente ne’e mosu derepende wainhira sira iha tasi klaran tanba mosu anin boot ne’ebe kontribui ba laloran nia makaas.

“Iha momentu ne’eba derepente ro halis ba parte los tanba  anin bot no ha’u esforsu atu fila-fali maibe labele kontrola, nune’e ro mout iha minutu rua nia laran, ro mout no ami obrigatoriu haksoit sai husi ro. Vitima ne’ebe mout iha minutu 20, ami sei haree nia iha minute 5 nia laran no kaer ai ami esforsu atu salva nia maibe distansia dok kuaze metro 30 ho kondisaun laloran ne’ebe bot ami lakonsege salva nia”.Nia konta

Sidadaun ne’ebe lakon vida ne’e husi Indonézia, matebean ne’e ho idade neenulu resin haat (64), daudaun ne’e nia mate isin sei iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), tuir planu sei translada ba Indonesia hafoin kompleta prosesu hotu tuir dalan legal.

Jornalista: João Marito

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )