Péritu Internasionál Konsidera Rekonsiliasaun TL Sai Ezemplar & Úniku Iha Mundu

Imajem : Prezidente Asia Justice and Rights Patrick Burgerss, iha salaun konferensia Centro Chega, Antigo Komarca Balide, Quarta (28 Agostu 2024)

SAPNewsTL, Díli – Organizasaun Sosiadade  Sivil, Pais membru kontinente Asia, konsidera Timor-Leste nia  prosesu rekonsiliasaun komunitaria úniku tanba sai ezemplar ne’ebe diak iha mekanismu hari’i dame ne’ebe sustentavel, envolve vitima no autor sira tur iha biti bo’ot hodi halo negosiasaun sai amigu.

Tuir Diretor Ezekutivu  Centru Nacionál Chega (CNC I.P sigla Portugués) Hugo Maria Fernandes informa, komferensia rejional ida ne’e atu lori organizasaun oi-oin mai husi pais 20 iha kontinete Asia nian ho peritu sira ko’alia kona-ba asuntu hari’i dame nian, sira konsidera Timor-Leste hanesan peritu iha Justisa tranzitóriu nian tanba Timor-Leste iha esperensia diak liu kompara ho pais sira seluk iha kontinente Asia.

“Organizasaun Sosiadade Sivil sira kuaze 20 paizes Asia, 100% Centru Chega konsidera hanesan peritu iha Justisa tranzitóriu nian tanba ita iha esperiensia diak liu kompara ho pais sira seluk, tinan-tinan ita ba tuir komferensia rejional iha nasaun membru sira,  entaun tinan ida-ne’e iha ambitu selebrasaun tinan 25 anos konsulta popular Centru Chega mak sai hanesan uma nain hodi simu peritu sira husi nasaun membru sosiedade sivil sira”. Dehan, Diretor CNC ba jornalista sira iha salaun konferensia Centro Chega, Antigo Komarca Balide, Quarta (28 Agostu 2024)

Diretor ezekutivu CNC afirma, Centru Nacional Chega, realiza seminariu rejional kona-ba envolvimentu komunidade nu’udar fundasaun ba inisiativa sira Justisa tranzitóriu nian ne’ebé iha impaktu ba dame ne’ebé dura. Envolve organizasaun sosiadade sivil hamutuk 20 mai husi pais oi-oin partisipa iha komferensia rejional, hodi aprende mekanismu hari’i dame, hamutuk ho maluk Timoroan sira, Tenik nia.

“Komferensia rejional ida ne’e atu lori organizasaun oi-oin husi pais 20 husi nasaun membru Asia nian ho peritu sira ko’alia kona-ba asuntu hari’i dame nian, ohin ita akompanha palestina sira ne’ebe lori husi embaixador, União Europeia, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, no Prezidente Asia Justice and Rights Patrick Burgerss, hateten katak Timor-Leste mak sai ezemplar ne’ebe diak, oinsa mak implementa mekanismu hari’i dame nian, hahu husi ita ukun aan to’o ohin loron, ita halo esforsu barak hodi envolve komunidade, iha prosesu rekonsiliasaun”.

Dirijente CNC reafirma katak, Timor-Leste nia prosesu rekonsiliasaun uniku tebes, sai ezemplu diak ba pais Asia sira, hatudu faktu Timor-Leste nia atividade sira ne’ebe mak iha ambiente ida atu hari’i dame ne’e envolve komunidade, signifika komferensia rejional ida ne’e pais oi-oin mai partisipa hodi aprende hamutuk ho Timoroan sira, saida mak esperensia Timor nian durante tinan 25, hafoin akontense konsulta  popular iha tinan tinan 1999, nia dehan.

“Tinan tinan ha’u ba partisipa komferensia rejional iha pais seluk sempre konta esperensia Timor nian maibé, tinan ida ne’e peritu no organizasaun sosiadade sivil sira mai direita iha ita nia nasaun hodi haree oinsa mak esperiensia Timor nian, entaun hahu ohin to’o aban, ita sei koalia asuntu sira relevante ho rekonsiliasaun”.

“Oinsa mak tulun vítima no sobrevivente sira, integra istoria direitus umanus ne’ebe lolos, ita nia rekonsiliasaun entre sidadaun  Timoroan sira hatudu ezemplu diak los ba nasaun seluk, tanba ita organiza kulturalmente nahe biti bo’ot hodi hala’o dialogu, hatudu faktu iha tinan 1999, ita nia lider sira organiza prosesu rekonsiliasaun komunitaria, envolve vitima no autor sira”.

Hugo  salienta, vitima no autor sira tur iha biti bo’ot nia laran hodi hala’o negosiasaun, iha momentu ne’eba to’o iha faze husu deskulpa, halo arrependementu hafoin CNC lori kazu ne’e ba rejistu, nune’e nasaun membru Asia sira parabeniza Timor-Leste nia mekanismu kona-ba progresu rekonsiliasaun ida ne’ebe uniku no sustentavel.

“Prova katak prosessu rekonsiliasaun Timor-Leste hala’o iha tinan 20 liu ba maibé to’o ohin loron vitima no autor sira moris ho dame, fila ba komunidade to’o balun eleitu hanesan xefi suku entaun envolvimentu ida mais importante liu mak envolve lisan, katuas lia nain sira, tur hamutuk hafoin rezolve entaun ida ne’e mak prosesu ida úniku susesu”.

Iha fatin hanesan, Prezidente Asia Justice and Rights Patrick Burgerss hateten, Timoroan fo inspirasaun ba nia hodi evakua Timoroan rihun rua ba nasaun Australia iha tempu ne’ebe defisil tebes, atu bele livre husi aktu brutalismu ne’ebe komete husi nasaun Indonesia, nia parte apresia inspirasaun ne’ebe Timoroan sira hato’o ba nia, sai hanesan buat foun ne’ebe nia seidauk hetan iha nia moris.

“Hau mai Timor-Leste iha tinan 1999, iha tempu Unamet hala’o misaun iha Timor-Leste, nune’e ha’u asume responsabilidade hanesan defensor direitu humanu, entaun iha momentu ne’eba ha’u hetan atake husi membru grupu pro Indonesia besi merah putih iha munisipiu Liquiça, maibé iha tempu ne’eba Timoroan sira fo inspirasaun mai ha’u hanesan buat foun ida ne’ebe ha’u seidauk haree iha ha’u nia moris tomak”.

“Timoroan sira hatudu aten brani maske sira hetan atake husi grupu no militar Indonesia sira, ha’u haree buat hotu susar, maibé prontu ha’u tuir komunidade sira nia liafuan maske situasaun difisil maibé ha’u lori sidadaun Timoroan rihun evakua ba nasaun, Australia”. Nia konta

Entretantu iha Regional seminar Comunity Engagements the Foundation to Impactful Trasitional Justice Initiatives For Lasting Peace, ne’e partisipa husi Diretor CNC Hugo Maria Fernandes, Embaixador União Europeia iha Timor-Leste, Marc Fiedrich, Prezidente Asia Justice and Rughts Patrick Burgerss, Prezidente KRAM, Octavio da Conceição, Provedór dos Direitos e Justisa, Virgilio da Silva Guterres”Lamukan”, Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Hermenigildo Agio Cabral Perreira, representante United Nations Ian Martins, no peritu sira husi nasaun 20.

Jornalista : Marcela Mery da Costa & Guilhermino Ramos

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )