PM Xanana : “Futuru Di’ak Liu Iha Joven Sira, Rekursu Folin Liu Mak Joven”.

Imajem : Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Presidensial Nicolau Lobato, 02/09/2025. Foto : Média GPM

SAPNewsTL, Dili : Durante semináriu ho tema Papel Jerasaun Foun Iha Kontextu Dezenvolvimentu Nasional, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konsidera Juventude Timoroan mak rekursu nasaun nian ne’ebé folin bo’ot liu no futuru ne’ebe diak liu iha joven sira.

“Juventude Timoroan mak rekursu nasaun nian ne’ebé folin bo’ot liu, rekursu hothotu atu sai efetivo, sira tenki jere ho diak hodi kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebe sustentável no inklusivisme”. Dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Salaun Xina, Palásiu Presidensial Nicolau Lobato, 02/09/2025. Sita média PM

Sábadu liubá, TL selebra Aniversáriu Konsulta Populár ba dala-26, momentu nasionál istóriku ida iha-ne’ebé povu ezerse sira-nia direitu demokrátiku hodi hili independénsia.

Liutiha tinan 24 luta nian, hahalok aten-brani ida-ne’e maka permite timoroan sira atu fila-fali bá sira-nia destinu: moris iha dame, seguransa, no liberdade.

Eis Lider Guireileiru ne’e konvida ema hotu atu hanoin nafatin katak iha istória koletiva rezisténsia Timor nian, imposível atu fó naran, ida-idak, kontribuisaun sira hosi ema timoroan ida-idak iha prosesu ne’ebé lori independénsia rai ne’e nian. Ida-ne’e maka konjuntu komplikadu ida hosi estratéjia sira no asaun sira aten-barani, intelijénsia no solidariedade nian ne’ebé maka permite konkista kolektiva ne’e.

Frente Armada, Frente Klandestina, no Frente Diplomátika sei la moris bainhira laiha sira-nia baze apoiu ne’ebé folin-boot hosi feto no mane, foin-sa’e no labarik sira. Hirak-ne’e, hamutuk ho apoiu hosi Igreja, ONG sira, no grupu solidariedade nasionál no internasionál barak, maka sai hanesan forsa motriz ne’ebé lori bá independénsia nasionál.

Ida-ne’e, nu’udár lisaun da-huluk bá líder foin-sa’e sira iha futuru: iha istória Timor-Leste nian, la’ós de’it iha erói ida ka seluk, maibé povu eroíku tomak ne’ebé halibur hamutuk ho ideál komún ida. Ohin loron, kolaborasaun, unidade, no organizasaun iha objetivu komún sira maka esensiál atu atinji futuru ne’ebé Timoroan hotu mehi.

PM Xanana fó omenajen bá foin-sa’e sira tempu ne’ebá nian. Foin-sa’e sira ne’ebé koopera no servisu ho dedikasaun no disiplina hodi alkansa Timor-Leste independente ne’ebé ohin loron Timoroan hotu goza.

Organizasaun, planeamentu, estudu, no sakrifísiu hosi joven timoroan barak, tantu individualmente ka organizadu iha estrutura sira-nia laran, mak la’ós de’it permite atu mantein no konsolida rezisténsia nasionál maibé mós atu fornese, maski iha difikuldade barak, servisu báziku balun bá povu ida-ne’e.

Esforsu ida-ne’e rezulta iha abilidade atu mantein esperansa no dignidade, elementu esensiál sira luta bá libertasaun Timor nian. Foin-sa’e sira ne’e hosi luta ne’e mak katuas sira ohin loron!

Pergunta, saida mak foin-sa’e sira ohin loron nian hatene kona-bá pasadu, no saida mak sira prepara atu oferese bá nasaun aban-bainrua nian!

Ba líder jerasaun foun sira, PM Xanana hakarak husik alerta importante da-ruak: presiza iha vizaun bá futuru. Presiza reflete kona-bá saida mak sira hakarak bá nasaun no oinsá sira bele atinji ida-ne’e, hodi inspira joven sira seluk iha dalan hodi buka atinji ideál sira ne’ebé fahe.

Hafoin konsulta populár iha 30 Agostu 1999, momentu ne’ebá iha Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nia okos durante tinan rua. Misaun ONU sira tuir-mai no kooperasaun bilaterál hosi nasaun barak ajuda Timoroan hodi hasai nasaun ne’e hosi ahu-ruin.

Bainhira Timoroan kaer ukun iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, tenke harii hotu instituisaun Estadu nian hosi zero. Hari’i fali infraestrutura, servisu públiku sira, no kria estabilidade hodi hatán bá nesesidade sira povu nian.

Nune’e mós iha prosesu ne’e, molok no liutiha loron 20 fulan-Maiu, joven timoroan sira hala’o papél fundamentál.

Barak mak hetan bolu atu servisu iha Nasoins Unidas no organizasaun internasionál sira seluk hodi apoia prosesu rekonstrusaun nasionál, iha-ne’ebé sira hetan formasaun no dezenvolvimentu. Nune’e, ema barak hetan, bá dala uluk iha sira-nia moris, asesu bá formasaun ka edukasaun formál ne’ebé ho objetivu atu konsolida estadu-de-direitu ida ne’ebé demokrátiku, livre no tuir Lei.

Estadu timoroan ne’ebé foin harii, maski nia rekursu ekonómiku menus, investe hodi haruka joven estudante sira bá rai-li’ur nu’udár estratéjia fundamentál bá dezenvolvimentu nasaun nian.

Hosi momentu da-huluk nasaun nia independénsia, hakarak dezenvolve jerasaun foun ida hosi líder no profisionál sira ne’ebé iha kapasidade atu bele kontribui bá konstrusaun nasaun ida ne’ebé independente, prósperu no sustentável.

Maski ho susar hotu-hotu ne’ebé maka joven sira-ne’e hasoru, ne’ebé maka ema na’ok sira-nia infánsia no juventude; maski iha trauma; maski iha fiar no ambisaun sira ne’ebé konflitu, no diferensa kulturál, linguístika, no mós bazeia bá identidade ne’ebé rezulta hosi períodu konflitu ne’ebé naruk, espíritu hosi joven sira seidauk rahun.

Joven timoroan sira haku’ak dezafiu atu harii Estadu no Nasaun ho korajen no determinasaun hanesan buat ne’ebé sira sobrevive iha funu.

Ema hotu iha Timor-Leste hatene katak esperansa bá futuru ne’ebé di’ak liu hela iha foin-sa’e sira, inklui nesesidade bá sira-nia edukasaun bá transformasaun sosiál loloos.

Ida-ne’e, tenke sai fonte inspirasaun bá foin-sa’e sira ohin loron nian. Ezemplu datoluk: kapasidade bá reziliénsia—katak, abilidade atu hasoru adversidade no dezafiu sira, kombina ho buka beibeik koñesimentu no abilidade sira ne’ebé bele fornese ferramenta sira bá dezafiu ne’ebé hasoru.

PM Xanana mós hakarak hanoin hikas katak, desde kedan votasaun bá independénsia, hahú kedan prosesu rekonsiliasaun interna, entre timoroan no rekonsiliasaun esterna, ho viziñu indonéziu sira.

Rekonsiliasaun maka mekanizmu ida ne’ebé maka’as atu rekonsilia pasadu no harii futuru. Rekonsiliasaun no konfiansa mak instrumentu bá dame ne’ebé Timor-Leste no mundu presiza.

Joven Timor-oan barak maka hala’o ona papél signifikativu iha prosesu ida-ne’e, tantu nu’udár ajente bá mudansa no nu’udár benefisiáriu bá inisiativa rekonsiliasaun nian.

Governu no organizasaun oioin iha nasaun ne’e promove inisiativa rekonsiliasaun no sesaun diálogu sira, hodi hanoin katak joven sira-ne’e sei sai lider no konstrutór nasaun nian iha futuru.

Prioridade estratéjiku ida-ne’e la’ós de’it fó dalan bá rekonsiliasaun ema Timor-oan sira ne’ebé hadook-an bá esforsu hamutuk harii nasaun nian, maibé mós serve bá objetivu implísitu ida atu hasa’e konxiénsia kona-bá dezafiu sira ne’ebé nasaun hasoru, ne’ebé sei susar atu ultrapasa bainhira laiha ambiente pasífiku, tolerante, no respeitu bá malu iha sosiedade.

Nesesidade ida-ne’e, tuir loloos, hanoin hikas iha krize síkliku oioin iha tinan 10 da-huluk independénsia nian. Jerasaun tuan sira tenke ezamina fila-fali ho laran-moras saida maka sai fatór hodi haketak no buka solusaun sira hodi to’o iha problema nia hun. Diálogu no harii konfiansa entre indivíduu sira no instituisaun sira esensiál atu evita monu bá instabilidade permanente, ne’ebé sei distrai foku no rekursu nesesáriu sira bá misaun dezenvolvimentu nian.

“Ba foinsa’e sira, ami husik hela lisaun importante da-haat ; konstrusaun estadu susesu maka prosesu ida ne’ebe bazeia ba ezisténsia dame no konfiansa entre ema no instituisaun sira. Hari’i ambiente estável ida ne’e iha sosiedade laos fin ida iha nia an rasik, maibe meius ida atu atinji objetivu hotu hosi futuru ida ne’ebe sustentável”. Nia sublinha

 

Maski nune’e, liu ona dékada rua dezde independénsia TL nian. Ohin Timor hasoru dezafiu foun. Joven sira ohin loron prontu liu atu servisu, halo inovasaun, no kontribui bá dezenvolvimentu duké uluk. Sira preparadu atu lidera nasaun. Maski nune’e, sira tenke hahú lidera, uluknanain, sira nia dezenvolvimentu pessoál no profisionál rasik. Nasaun hasoru dezafiu foun, hanesan soberania ekonómika. Nasaun presiza kria empregu, hamenus ki’ak, sai produtór no kompetitivu iha merkadu rejionál no internasionál.

Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 define vizaun longu prazu bá nasaun: atu dezenvolve povu, harii infraestrutura krítika, no kria ekonomia ida ne’ebé diversifikadu no reziliente, bazeia bá agrikultura, peska, pekuária, turizmu, no estabelesimentu indústria ki’ik no médiu sira, nune’e bele hamenus gradualmente importasaun sasán no produtu sira ne’ebé bele prodúz iha nasaun rasik.

Bainhira konstrusaun-estadu kona-bá instituisaun estadu nian no administrasaun públika hotu-hotu, konstrusaun-nasaun abranje sosiedade sivíl, partikularmente joven sira, ho sira-nia kapasidade téknika, intelektuál, no emprezariál.

Jerasaun ida-idak iha papél atu hala’o iha dezafiu konstante sira ne’ebé mosu iha realidade. Foin-sa’e sira iha devér atu haku’ak luta foun ida-ne’e bá nasaun nia dezenvolvimentu, nune’e hametin valór demokrátiku sira ne’ebé Timoroan sira moris tuir. Joven feto no mane sira-ne’e mak, liu-hosi prátika no ezemplu, mak bele transforma sosiedade no ekonomia Timor nian.

Lidera dezenvolvimentu nasionál la signifika de’it buka lisensiatura ensinu superiór no dedika-an bá jestaun no administrasaun públika. Signifika iha fleksibilidade atu buka área atividade ida ne’ebé presiza bá nasaun nia dezenvolvimentu, ho ideia foun, aprosimasaun, no abilidade atu adapta bá dezafiu no adversidade foun.

Estadu iha obrigasaun atu kria oportunidade bá foin-sa’e sira atu dezenvolve sira-nia abilidade, esperiénsia, koñesimentu, no valór sira, nune’e sira bele partisipa ho ativu tomak iha nasaun nia futuru.

Maibé, foin-sa’e sira tenke ativu iha partisipasaun ne’e. Signifika foin-sa’e sira iha abilidade úniku atu lori ideia foun, enerjia, no inovasaun bá dezenvolvimentu nasionál.

Dezenvolvimentu nasionál nia futuru depende bá joven sira nia abilidade atu sai ajente bá mudansa, servisu hamutuk hodi harii nasaun nia futuru, uza mós teknolojia no inovasaun.

Governu kontinua ativamente aprofunda vizaun ida-ne’e hodi estabelese enkuadramentu polítiku no estratéjiku foun, hanesan promosaun Ekonomia Azúl, ka liuhosi adezaun bá OMK no ASEAN, kria oportunidade bá integrasaun iha rejiaun no mundu, nune’e fó oportunidade barak liután bá joven sira.

Foin-sa’e sira tenke iha interese no inisiativa atu partisipa ativamente iha projetu no polítika foun sira, inklui integrasaun rejionál ne’ebé Estadu timoroan promove daudaun.

PM Xanana labele temi preokupasaun ida kona-bá juventude ohin-loron nian, preokupasaun ida ne’ebé la’ós úniku bá Timor-Leste.

“Labele aspira atu harii sosiedade ida ne’ebé reziliente no prósperu lahó esforsu intelektuál no tékniku, lahó inovasaun no kriatividade liuliu lahó pensamentu krítiku”.

Asesu bá teknolojia no abilidade dijitál sira importante, maibé rekorre bá Google no intelijénsia artifisiál, ka resita no kopia hosi plataforma sira, la ezerse pensamentu krítiku nesesáriu atu harii rain ne’e.

Uza pensamentu krítiku maka fundamentál atu kombate informasaun sala no fiar falsu sira, esensiál bá rezolusaun problema no foti desizaun, no bá dezenvolvimentu pessoál no profisionál.

“Labele hein katak rai ne’e no demokrasia sei buras ho saudável bainhira profisionál sira no líder sira iha futuru laiha abilidade atu hanoin krítikukrítiku”.

Ida-ne’e labele sai importante liu duké iha mundu turbulentu ohin loron nian, iha ne’ebé funu no konflitu sira aumenta, hetan alimentasaun hosi arma ida ne’ebé maka’as: dezinformasaun. Iha ne’ebé demokrasia sira iha mundu tomak hasoru krize, ho seidauk iha diresaun klaru bá ekilíbriu podér foun iha esfera internasionál.

Foin-sa’e sira tenke alerta bá órden mundiál foun ne’ebé mosu. Líder sira aban nian tenke internaliza lisaun krusiál ida: interese sira Estadu timoroan nian, maski hosi perspetiva jeoestratéjika, tenke konsidera ho vizaun ida bá tempu naruk, ne’ebé la kompativel ho irreverénsia no instantanea sira ne’ebé mosu iha plataforma sosiál sira.

Bainhira Xanana Gusmão tenke hili dezafiu prinsipál bá líder foin-sa’e sira iha futuru, nia sei dehan katak ida-ne’e mak falta abilidade analítiku sira. Maski nune’e, ida-ne’e bele sai hanesan abut bá buat aat hotu iha sosiedade barak iha mundu tomak. Hatene istória, iha abilidade atu hanoin no reflete, maka kondisaun esensiál sira bá foti desizaun lideransa nian.

PM Xanana hein katak, pelumenus, líder foin-sa’e timoroan sira la brani atu haluha katak bainhira ohin loron sira moris iha nasaun ida ne’ebé livre, ne’e tanba nasaun ida-ne’e husik hela bá sira liuhosi sakrifísiu no esforsu bo’ot tebes hosi sira-nia inan-aman no avó sira. Katak sira hatene no halo reflesaun bá istória sira-nia rain, katak sira aprende hosi susesu no erru pasadu nian, nune’e sira bele halo di’ak liután.

Katak sira nunka monu bá tentasaun atu disfarsa ignoránsia ho arogánsia, obstákulu potensiál bá dezenvolvimentu nasionál. Ikus-liu, katak sira sai ajente dame nian, rekonsiliasaun, toleránsia, diálogu no respeitu bá malu nian.

“Ha’u fiar tomak katak ho dalan ida ne’e jerasaun foun sira sei bele realiza povu Timor nia mehi kona-ba futuru próperu no dezenvolvidu, fo onra ba sakrifísiu sira ne’ebe forma ita-nia istri”.

Semináriu nasionál ida-ne’e inisiativa hosi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, ho objetivu atu komemora tinan 26 Konsulta Populár, 30 Agostu 1999 to’o 30 Agostu 2025.

Alende ne’e hakarak atu halakan nafatin ahi Patriotizmu no Nasionalizmu jerasaun foun sira-nian hodi valoriza istória luta Libertasaun Nasionál hosi Erói sira.

Oradór prinsipál maka Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho sub-tema “𝐉𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐅𝐨𝐮𝐧 𝐋𝐢𝐝𝐞𝐫𝐚𝐧𝐬𝐚; 𝐃𝐞𝐳𝐚𝐟𝐢𝐮 𝐧𝐨 𝐎𝐩𝐨𝐫𝐭𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐬𝐢𝐫𝐚,” ne’ebé hetan komentáriu hosi Panelista Joel Casimiro Pinto, OFM, ho Benjamin Corte Real.

Oradór da-ruak maka Vise Primeiru-Ministru bá Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino Lopes ho sub-tema “𝐊𝐨𝐨𝐥𝐚𝐛𝐨𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐉𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐅𝐨𝐮𝐧 𝐧𝐨 𝐓𝐮𝐚𝐧 𝐛𝐚 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐍𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚l” ne’ebé hetan komentáriu hosi Helder Lopes no Fidelis Manuel Leite Magalhães.

Partisipa iha semináriu ne’e maka Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribuná Rekursu, Prokuradór-Jerál Repúblika, Provedór Direitus Umanus no Justisa, Membru Parlamentu Nasionál, Membru Governu, Membru Tribunais, Reprezentante Igreja, Organizasaun Naun Governamentál, Korpu Diplomátiku, Xefe Estadu Maiór FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, Komandante Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Henrique da Costa no universitáriu sira.

TAGS
Share This