Salva Futuru ! APFTL Husu Públiku Hamenus Lixu & Kombate Mudansa Klimátika

Imajem : Marsa Ambiental ne’ebe organiza hosi APFTL iha Motael, 05/06/2025
SAPNewsTL, Díli : Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) servisu hamutuk ho OXFAM iha Timor-Leste realiza marsa ambiental iha ambitu komemora loron Internasionál ambiental, objetivu hosi atividade ne’e hodi hasa’e komunidade no públiku nia konsiénsia rejiliente halo adaptasaun ba musansa klimátika no reduz lixu plastiku hodi salva ita nia planeta.
Koordenadora Feto Foinsa’e sékulu XXI Elizabeth Freitas Maria Belo hateten, atividade marsa ne’ebe Alumi Parlamentu Foinsa’e (APFTL) realiza iha ambitu loron internasionál ambiental ho tema “kombate poluisaun plástiku, luta ba mudansa klimátika”.
“Objetivu jeral husi atividade ne’e maka atu hasa’e ita-nia komunidade no públiku ninia rejiliensia ligadu ho oinsa atu halo adaptasaun, karik akontese mudansa klimátika iha ita-nia rai”.
“Ita-nia atividade ida ne’e selebra iha ambitu loron internasionál ambiental nian, entaun liu hosi programa feto foinsa’e sékulu XXI hili tema ida katak “komete poluisaun plástiku, luta ba mudansa klimátika”, oinsa nafatin influénsia públiku atu bele rezus lixu sira ne’ebe maka iha kontaminasaun plastiku, reduz lixu hodi salva planeta”. Dehan Kordenadora Feto Foinsa’e Sékulu XXI Elizabet Freitas Maria Belo ba SAP News TL, iha Largo Lecidere, (05/06/2035).
Elizabet Freitas Maria Belo akresenta, laos feto deit maka produz lixu barak maibe ita ema hotu maka produz lixu tanba nesesidade obriga.
“Laos feto deit maka produz lixu maibe ita ema hotu maka sai hanesan nain hodi produz lixu, ita bele dehan katak ita-nia nesesidade maka obriga ita atu uza sasan sira ne’ebe iha kontaminasaun”.

Imajem : Kordenadora Feto Foinsa’e Sékulu XXI Elizabet Freitas Maria Belo
Nia salienta, ema sai autor ba produz lixu, nune’e ema hotu tenke iha responsabilidade masimu hodi reduz ka halo resiklajen ba lixu hirak ne’e.
“Ita mak sai autor hodi produz lixu, nune’e ita rasik tenke iha responsabilidade maximu hodi reduz ka halo resiklajen ba lixu ne’ebe ita uza ona, lixu ne’ebe maka labele halo resiklajen, koko atu tau iha fatin ida ne’ebe maka ita sente katak ne’e merese duni atu tau lixu”.
Enkuantu, Elizabet husu ba parte governu hodi kontrola sosiedade, nune’e populasaun sira bele matenek jere lixu iha Timor-Leste.
“Ami nafatin husu governu ninia apoiu, nune’e bele apoia ba programa saida deit, apoiu moral no sira seluk tan. Ami husu atu marka prezensa maximu tanba hanesan ita-nia estadu, baibain sidadaun sira rona liu maka desizaun ne’ebe mais altu ne’e maka ita-nia governu rasik, tanba ne’e husu atu kontrola liu tan sosiedade sira oinsa bele matenek jere lixu”.
“Ha’u nia mesanjen ba públiku maka salva ita nia planeta, ita mos sei salva ita nia futuru”.
Nia espera aktividade refere bele fanun públiku, halo advokasia diak liu ba públiku, nune’e bele nafatin rejiliente hodi halo asaun no luta kontra mudansa klimátika.
“Fiar katak atividade ida ne’e bele halo advokasia ida diak liu ba públiku, nune’e bele nafatin rejiliente hodi hasoru mudansa klimátika nian”. Nia hakotu.
Hafoin hala’o marsa hosi Jardim Motael to’o Lecidere, APFTL & OXFAM kria mini expo konsertu hosi fanun no inspira públiku kontribui ba ambiente moos, matak, livre husi poluisaun plástiku no livre hosi mudansa klimátika.
Eventu ne’e partisipa hosi Representante Presidente APFTL, Feto Foinsa’e Sékulu XXI ho membru APFTL sira no Representante OXFAM iha Timor-Leste, Representante Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Representante Sekretáriu Estadu Floresta (SEF), Estudante UCT, UNTL inklu estudante universitáriu sira seluk.