Selebra Ezisténsia Tinan 15 ! G7+ Hakarak Hari’i Dame Ne’ebé Dura, Reziliente & Dezenvolvimentu Inkluzivu

Imajem : MNEK Bendito Freitas hamutuk Primeiru Ministru, Prezidente Repúblika no Asistente Sekretariu Jeral ONU Elizabeth Spehar iha CCD, 11/04/2024

SAPNewsTL, Díli : Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Timor-Leste, Bendito dos Santos Freitas konsidera enkontru interministerial ba da-haat iha serimonia g7+ ba dala-15 sai signifikadu tanba hetan partisipasaun hosi nasaun 12.

“Gratidaun klean hato’o benvindu ba enkontru interministeriál g7+ ba dala VI iha Dili, sidade kapitál rai Sunrise, Timor-Leste. Enkontru ida ne’ebé signifikativu duni sai signifikativu liután tanba koinside ho aniversáriu ba dala 15 g7+ nian”.

“Halo ona viajen besik no dook, imi balun mai hosi dook, ida-ne’e maka priviléjiu ida, imi hotu iha ne’e hodi hamutuk ho ami iha okaziaun importante ida-ne’e, Lori Governu no Povu Timor-Leste nia naran hato’o ami nia kumprimentus manas ba imi ida-idak, Ministru, Xefe Delegasaun, no Delegadu sira hotu.dezeja ba imi hotu estadia ida ne’ebé di’ak”.Dehan Ministru Negosiu Estrangeiru no Kooperasaun (MNEK) Bendito Freitas iha CCD, 10/03/2025.

Governante timoroan ne’e dehan hamutuk hodi enfrenta dezafiu komun hodi kria dame ne’ebé dura, resiliente no desenvolvimentu inkluzivu.

“Ohin, ita halibur hamutuk la’ós de’it nu’udar reprezentante sira hosi ita-nia nasaun ida-idak maibé nu’udar membru sira hosi família úniku ida—unidu hosi istória ida ne’ebé fahe, dezafiu komún sira, no liuliu aspirasaun koletiva ida: atu hari’i dame ne’ebé dura, reziliénsia, no dezenvolvimentu inkluzivu iha ita-nia rain sira”. Nia sublinha

Iha tinan 15 ikus ne’e, g7+ mosu hanesan lian ida ne’ebé maka’as ba estadu sira ne’ebé frajil no afetadu hosi konflitu—ne’ebé defende solusaun sira mak lidera hosi nasaun, aprendizajen mútua, no solidariedade.

“Ita hatudu ona katak maski dezafiu barak ita-nia nasaun sira hasoru, ita la define hosi frajilidade. Ami define hosi ami nia determinasaun, esperansa, no kompromisu atu forma futuru ida ne’ebé di’ak liu ba ami nia povu. Enkontru ida-ne’e hanesan momentu ida reflesaun nian no mós xamada ida ba asaun. Enkuantu ita selebra marku sira ne’ebé ita atinji hamutuk, ita mós tenke haree ba oin ba forma futuru dame no reziliénsia nian iha ita-nia rejiaun tomak”.Nia salienta

Enkontru Ministeriál ba dala 6 ne’e ho kompromisu ba respeitu mútuo no solidariedade koletiva, no fó sinál dedikasaun atu kontinua hametin mekanizmu koordenasaun sira ho objetivu atu molda dalan ba konsolidasaun pás no konstrusaun Estadu, promove prinsípiu demokrátiku sira no garante respeitu tomak ba valór umanu sira estadu direitu nian.

“Eventu ida-ne’e mós reafirma ami-nia kompromisu atu habelar ami-nia lian rasik iha diplomasia no multilateralizmu nia laran, hodi defende prosesu sira foti desizaun nian ne’ebé inkluzivu. Iha tinan kotuk de’it, durante COP29 iha Baku, Azerbaijan 7+ nia lian koletivu reazen iha mundu tomak ho ami nia karta konjunta ba Sekretáriu-Jerál ONU nian ne’ebé maka relata hosi ajénsia imprensa sira ne’ebé notavel”.

Knaar g7+ nian hetan rekoñesimentu internasionál tanba asegura interese no nesesidade espesífiku sira hosi nasaun sira ne’ebé frajil no menus dezenvolvidu ba asuntu sira kona-ba mudansa klimátika.

“Ami asegura ona katak ami-nia preokupasaun sira sei la haluha tan iha diskusaun globál sira, estatutu observadór ne’ebé ita asegura iha Nasoins Unidas hanesan testamentu ida ba ita-nia influénsia ne’ebé buras no plataforma ida ne’ebé ita bele kontinua defende direitu no interese sira ita-nia estadu membru sira hodi haburas diálogu globál ida ne’ebé ekuitativu liu”.

Timor-Leste selebra ho orgullu nia Aniversáriu ba dala 25 Konsulta Populár Agostu 1999. Komemorasaun sira hala’o iha nasaun tomak no selebrasaun sira hetan grasa hosi prezensa distintu konvidadu sira, inklui reprezentante nivel aas hosi parseiru bilaterál no multilaterál sira.

“Presenza Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian hamutuk ho povu timoroan iha selebrasaun istóriku tebes ida-ne’e no rekoñese kazu Timor-Leste nu’udar susesu ida iha ámbitu misaun Nasoins Unidas nian, iha tinan hanesan, Timor-Leste hetan bensaun hodi simu Sua Santidade Papa Francisco, ne’ebé nia vizita subliña ita-nia nasaun nia kompromisu metin ba pás, liberdade, toleránsia no fraternidade”. Nia realsa

Imajem : MNEK Bendito Freitas

Realidade ida-ne’e sai sasin kona-ba nivel konfiansa polítika no estabilidade polítika ne’ebé aumenta iha nasaun ne’e. Nu’udar membru dedikadu Nasoins Unidas nian, Timor-Leste kaer metin responsabilidade morál ne’ebé forte atu kontribui ba esforsu rezolusaun konflitu iha komunidade internasionál nia laran liuhosi mekanizmu bilaterál no multilaterál.

Governante ne’e mós agradesimentu kle’an ba Sua Exelénsia Kay-Rala Xanana Gusmão, Primeiru-Ministru Timor-Leste no Pessoa Eminente ba g7+. Líder notável no eroi notável ida-ne’e tau nia fuan rasik iha kriasaun g7+, tinan 15 liuba.

“Líder notável no eroi notável ida-ne’e tau nia fuan rasik iha kriasaun g7+, tinan 15 liubá. Obrigado, Ita-Boot nia Exelénsia. Ha’u mós hato’o ha’u-nia apresiasaun boot ba Presidente Repúblika José Ramos-Horta , distintu Laureadu Nobel da Pás no Enviadu Espesiál ba g7+. Líder na’in-rua ne’e halo ona kontribuisaun sira ne’ebé folin-laek no oferese ona apoiu ne’ebé la nakdoko ba dezenvolvimentu no funsionamentu organizasaun ida-ne’e. Sira nia lideransa vizionáriu no kompromisu ba dame no estabilidade sai instrumentál hodi forma g7+ ba órgaun influente ne’ebé ohin loron”.

Lider Jerasaun foun timoroan ne’e hatutan, “Ha’u hakarak mós fó omenajen espesiál ida ba Repúblika Serra Leoa ba ninia prezidénsia dedikadu ba g7+ iha dékada ikus ne’e. Ita-boot nia kompromisu metin ba ami nia vizaun ne’ebé fahe sai hanesan fonte forsa no unidade nian”.

“Nu’udar membru ida hosi Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian, Serra Leoa garante ona katak g7+ nia lian rona iha plataforma ne’ebé iha influénsia liu iha governasaun globál”.

“Ami mós rekoñese prezensa Elizabeth Spehar, Sekretária-Jerál Asistente ba Apoiu ba Hari’i Pás iha Departamentu Asuntu Polítiku no Harii Pás Nasoins Unidas nian. Ita-boot nia prezensa signifikativu tebes mai ami iha Enkontru Ministeriál ba dala 6 ida-ne’e, bainhira ita selebra tinan 15 g7+ nian”.

Enkontru Ministeriál importante ida-ne’e sei kontinua koloka g7+ hanesan atór globál ida ho lian ne’ebé maka’as atu reprezenta ho konsistente nasaun sira ne’ebé afetadu hosi konflitu no frajilidade.

“Mai ita moris hamutuk liután iha objetivu no ambisaun, hodi dudu ba kompromisu globál ida ne’ebé maka’as liután ba pás, justisa, no dezenvolvimentu inkluzivu”.

Enkontru interministerial ne’e hetan mós partisipasaun hosi Asosiasaun Negósiu sira, Reprezentante Afiliasaun Relijioza sira, Sosiedade Sivíl, Setór Privadu, Akadémia no Mídia, Asosiasaun Arte no Kultura, Asosiasaun juventude no feto, no povu doben Timor-Leste inklui delegadu sira hosi nasaun 12.

Jornalista : Ermelinda Soares & Guilhermino Ramos

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )