Tempu Ona Hasa’e Saláriu Mínimu ! Jorge Husu Traballador Servi Ho Responsivu

Imajem : Presidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araujo Serrano, iha salaun, Delta Nova, Tersa (30/04/2024)

SAPNewsTL, Díli – Presidente Kámara Komersiu Industria Timor-leste (CCI-TL sigla Portugués), Jorge Manuel de Araujo Serrano, konsidera, tempu ona atu hadia kondisoens salario minimu trabalhador Timoroan, iha prosesu dezenvolvimentu.

Tuir Presidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araujo Serrano hateten, Sindikatu Timor Leste hamutuk ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profesionàl no Empregu liu husi Diresaun Nasionál Relasaun Trabalho, SEFOPE hola parte iha konsellu de traballu hodi diskusti problema salario minimu ne’ebe antes ne’e Governu diskute ona maibé seidauk realiza.

“CCTL hanesan mahon setor ba privado hotu, nafatin motiva Timoroan sira atu investe iha rai laran no mos ba sira ne’ebe atu mai investe iha Timor, ita tau atensaun atu hare mos kondisoens tomak ne’ebe iha fó trabalho deit ba maluk Timoraon sira, husu mos ba maluk traballadores sira atu servisu ho responsabilidada sentido pertense no paisaun ba serbisu”. Hateten, Presidente CCI-TL, Jorge Manuel de Araujo Serrano ba Jornalista sira iha salaun, Delta Nova, Tersa (30/04/2024)

Nia argumenta, Tamba razaun balun situasaun Komersio iha pozisaun ne’ebe apoiu situasaun rai laran ekonomia mos presiza hadia no bem estar ema nian, hadia funsionariu sira mos, traballadores sira mos presiza iha mudansa ba salario ida, diskusaun ona iha konsellu de traballu sira sei halo intervensaun.

“Desizaun ikus Governu liu husi konsellu Ministru, katak Governu seidauk aprova sei halo estudu balun sei haree mos situasaun ekonomia rai laran tanba ne’e mak CCI laiha autoridade rekomenda hamutuk ho KSTL hanesan parte CCI ho maluk emprasario sira,tempo ona ita atu haree kondisoens salario minimu ba traballadores sira”.

Nia salienta, Governante sira tenki iha politika oinsa kria kampo de traballu bazeia ba experiênsia, nune’e iha komunikasaun diak ho empregador sira, nivel salario Governu tenke hare mos ba GDP iha ingles, Portugues bolu Produto interno Bruto (PIP).

“Ita atu ko’alia, ita labele fo sala parte empregador ou empregado, ita hare katak sala ne’e mai husi ne’ebe baseia ba ita nia experiência, ita presiza kria ambiente foun iha kampo de traballu iha ita nia rai entre empregador ou empregadu tenke komunikasaun diak atu nune’e dalan resolve tuir diak, ita hare ba nivel saláriu ita tenke hare ba ekonomia ladiak merkadu tenke halo klean sem minimu salario ba ita Timor”.

Enkuantu, antes ne’e nonu governu konstituisional diskute ona maibe seidauk to’o iha konkluzaun ida kona ba hasa’e salariu mínimu husi $135 hasa’e ba leten.


Reportajen : Dirsia Baptista Belo

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )