Timoroan Hakfodak ! Tiruteiu Iha Australia Rezulta Ema Na’in 16 Mate & 40 Sofre Kanek

Imagen : Familia vitima tiruteiu tanis iha fatin akontesimentu, Sydney, 15/12/2025. Foto : Reuters
SAP News TL, Sydney – Austrália fó sinál planu sira ba lei kilat nian ne’ebé rigorozu iha loron-segunda ne’e bainhira nasaun ne’e hahú lutu ba vítima sira hosi tiruteiu masal aat liu iha tinan 30 nia laran, iha ne’ebé aman no oan-mane oho ema na’in 16 iha selebrasaun judaiku ida iha Bondi Beach, Sydney.
Aman, ho tinan 50, mate iha fatin akontesimentu, aumenta númeru hosi ema mate sira ba na’in 16, enkuantu nia oan-mane ho tinan 24 iha kondisaun krítiku iha ospitál, fó sai hosi polísia iha konferénsia imprensa ida iha loron-segunda, 15 Dezembru 2025
Polísia haktuir katak vítima sira ho idade entre 10 no 87. Ema na’in haat-nulu maka lori ba ospitál hafoin atake, inklui polísia na’in rua ne’ebé maka iha kondisaun grave maibé estável.
Polísia la fó sai tiru-na’in sira nia naran, maibé hatete katak aman ne’e iha lisensa kilat nian dezde 2015 no iha kilat rejistadu neen. Atakante ida ne’ebé deskonfia koñesidu hosi autoridade sira maibé la konsidera hanesan ameasa imediata, haktuir hosi ofisiál seguransa sira.
Sira identifika hanesan Sajid Akram no nia oan-mane Naveed Akram hosi emisora estatál ABC no hosi mídia lokál sira seluk.
Ministru Interiór, Tony Burke, hatete katak aman ne’e to’o iha Austrália iha tinan 1998 ho vistu estudante nian, enkuantu nia oan-mane hanesan sidadaun ida ne’ebé moris iha Austrália.
“Ami serbisu maka’as hosi ema na’in-rua ne’e nia istória. Iha faze ida-ne’e, ami hatene uitoan de’it kona-ba sira,” Komisáriu Polísia Nova Gales Súl nian, Mal Lanyon, hatete ba jornalista sira, Sydney, 15/12/2025
Primeiru-Ministru Anthony Albanese hatete katak nia sei husu ba Gabinete atu konsidera limite sira ba númeru arma sira ne’ebé maka lisensa kilat nian permite, no lisensa ida tenke dura to’o bainhira.
“Ema nia sirkunstánsia bele muda”, nia hatete ba jornalista sira. “Ema sira bele sai radikalizadu iha períodu tempu ida nia laran. Lisensa sira labele iha perpetuidade.”
Sasin sira hatete katak atake iha tasi-ibun ne’ebe sai viral, akontesimentu ne’e dura besik minutu 10, hodi halo ema rihun ida resin ne’ebé tuir eventu Hanukkah ne’e halai namkari no buka hodi salva an hosi kilat musan.
Ema ida ne’ebé konsege ataka no dezarma ema armadu ida durante atake ne’e hetan saudasaun hanesan eroi ida tanba bele salva ema nia moris. 7News Australia hanaran nia hanesan Ahmed al Ahmed.
Bondi lokál Morgan Gabriel, ho tinan 27, hatete bainhira nia rona tarutu makaas, nia hanoin hanesan fogu artifisiál, maibe kilat mak tarutu hodi halo ema halai namkari no hakilar.
“Ha’u fó fatin ba ema na’in neen ka hitu. Na’in rua hosi sira maka ha’u nia belun di’ak sira, no sira seluk maka ema sira ne’ebé maka ha’u hetan iha dalan, sira-nia telefone sira husik hela iha tasi-ibun, no ema hotu tenta atu halai,” nia hatete.
“Ida-ne’e tempu ida ne’ebé triste tebes ohin dadeer. Normalmente, hanesan iha Segunda-feira ka dadeer ruma, nakonu. Ema sira nani, halo surf, halai. Entaun ida-ne’e hakmatek tebes. Iha duni vibrasaun solene ida.”
Líder Mundiál Sira Kondena Atake Ne’e
Autoridade sira hatete katak sira iha konfiansa katak atakante na’in rua de’it maka envolve iha insidente, hafoin hatete antes katak sira verifika hela karik iha ofendór datoluk ida ne’ebé envolve.
Primeiru-Ministru australianu, Anthony Albanese, vizita iha loron-segunda dadeer Bondi Beach hodi tau ai-funan ba fatin ne’ebe mosu atentadu no assasinatu.
“Saida maka ami haree horisehik maka hahalok aat ida, hahalok antisemitizmu nian, hahalok terorizmu nian iha tasi-ibun, iha fatin ikóniku australianu nian”, Albanese hatete ba jornalista sira.
“Komunidade Judeu ohin loron hetan kanek. Ohin, australianu hotu-hotu hakuak sira no hatete, ami hamriik ho imi. Ami sei halo saida de’it maka nesesáriu hodi halakon antisemitizmu. Ida-ne’e hanesan flagelo ida, no ami sei halakon hamutuk.”
Albanese hatete líder mundiál oioin inklui Prezidente Estadus Unidus Donald Trump no Prezidente Fransa Emmanuel Macron kontaktu no fo ona sentidu kondolénsia no apoiu.
Tiruteiu sira iha loron-domingu maka grave liu iha atake antisemita sira hasoru sinagoga, edifísiu no karreta sira iha Austrália dezde inísiu funu Israel nian iha Gaza iha Outubru 2023.
Primeiru-ministru israelita, Benjamin Netanyahu, hatete apoiu hosi Austrália ba estadu palestinianu sei hamosu antisemitizmu.
Iha fulan-Agostu, Austrália akuza ona Iraun hodi dirije pelumenus atake antisemita rua no fó semana ida ba embaixadór Teeraun nian hodi sai hosi nasaun.
‘Haree Mate-Isin Sira Iha Rai’
Tiruteiu massa sira ladún akontese iha Austrália, nasaun ida ne’ebé seguru liu iha mundu. Atake iha loron-domingu ne’e hanesan aat liu dezde tinan 1996, bainhira ema ida ho kilat oho ema na’in 35 iha fatin turístiku Port Arthur nian, iha súl estadu illa Tasmánia nian.
Rabi Mendel Kastel, ne’ebé nia kuñadu Eli Schlanger mate iha atake iha Domingu, hatete katak kalan ne’e hanesan kalan ida ne’ebé perigu.
“Ita bele hirus tebes ho fasil no koko atu fó-sala ba ema, fila fali ba ema maibé la’ós ida-ne’e. Ida-ne’e kona-ba komunidade ida,” nia hatete.
“Ita presiza hakat ba oin iha tempu hanesan ne’e, iha ba malu, no mai hamutuk. Ita sei liu ida-ne’e, no komunidade australianu sei ajuda ita atu halo ida-ne’e,” nia hatutan.
Bainhira akontese tiruteiu, Danielle konsege halai foti nia oan-feto, ne’ebé tuir hela bar mitzvah iha sentru funsaun, besik fatin ne’ebé akontese kilat nia tarutu.
“Ha’u rona katak iha tiruteiu ida entaun ha’u halai ba ne’ebá hodi foti ha’u nia oan-feto, ha’u bele rona tiru sira, ha’u haree mate-isin sira iha rai. Ami toman ona no la tauk, ami sente hanesan ne’e dezde loron 7 fulan-Outubru.”
Tuir kontajen israelita sira katak militante sira Hamas nian ne’ebe ataka Israel iha loron 7 fulan-Outubru tinan 2023 resulta ema na’in 1,200 resin lakon vida. Tuir autoridade saúde Gaza nian, atake ne’ebe presipita funu Izraél nian iha Gaza, halakon ema palestinianu liu 70.000 nia vida.
Akontesimentu tiruteiu iha Sydney ne’e rezulta ema na’in 16 lakon vida no ema liu 40 heta kanek.
Ligadu ho akontesimentu ne’e, Primeiru Mnistru Repúblika Demokrátika Timor-leste, Kay Rala Xanana Gusmão hateten Timor-oan sira hakfodak no triste tebes ho tiruteiu iha Bondi Beach iha Sydney, ne’ebé ema barak lakon vida no hetan kanek.
“Atake sira-ne’e hamosu sofrementu profunda. Governu Timor-Leste hato’o sentida kondolénsia ba família sira ne’ebé lakon ema ne’ebé sira hadomi no ha’u-nia simpatia ba sira hotu ne’ebé hetan kanek ka trauma, inklui labarik no família sira ne’ebé halibur besik selebrasaun Hanukkah. Ha’u mós espresa ha’u-nia solidariedade ho komunidade Judeu iha Austrália no iha mundu tomak iha tempu susar ida-ne’e”.
Timor-Leste hamriik firme hamutuk ho Governu no povu Austrália. Aktu violénsia xokante ne’e la’ós Austrália ne’ebé ita koñese no respeita. Austrália respeita valór nakloke ba ema hotu, toleránsia no respeitu ne’ebé Austrália reprezenta ba ita-nia rejiaun.
Austrália nu’udar belun di’ak no parseiru Timor-Leste nian no Timor-oan barak iha relasaun pesoál, edukasionál no komunitária ne’ebé kle’an ho Sydney no New South Wales. Iha momentu tristeza ida-ne’e, ha’u kaer metin povu Austrália iha ha’u-nia hanoin no orasaun sira.
“Ha’u elojia resposta rápidu husi autoridade Australianu sira ne’ebé atua ho korajen hodi proteje públiku no salva vida. Ha’u hatene katak australianu sira sei hamutuk hasoru trajédia ida-ne’e no forsa husi sira-nia valór, reziliénsia no espíritu komunitáriu sei orienta intervensaun sira iha loron hirak tuir-mai”.
Timor-Leste hamriik hamutuk ho Austrália hodi defende dignidade umana no liberdade fiar nian. Hasoru violénsia ne’ebé laiha sentidu hanesan ne’e, “ha’u reafirma ami-nia kompromisu hamutuk ba komunidade sira ne’ebé seguru, nakloke no respeitu ba ema hotu”.

