Timoroan Iha Diáspora Apoia EUTL, Salva Osan Povu Nian

Imajem : Traballador timoroan iha Reinu Unidu hala’o konferensia imprensa apoia pozisaun EUTL kontra Parlamentu Nasional, Reinu Unidu, 17/09/2025
SAPNewsTL, Reinu Unidu : Traballador timoroan iha rai-liur fo apoia ba manifestasaun ne’ebe organiza hosi Estudante Universidade Timor-Leste (EUTL) tanba konsidera manifestasaun mak dalan hodi kontrola no salva osan estadu hosi grupu minoria ne’ebe goza osan estadu nian.
Porta-voz Jacob Sarmento Alves hateten, povu maubere nian oan ne’ebe lao lemorai iha ema nian rain, husik familia tanba buka moris, tanba atu hadia Timor-Leste. Nune’e sira preokupa problema sosial ne’ebe kontinua aumenta maibe grupu kiik ida kontinua goza ukun rasik an.
“Hafoin ami akompanha, ami analiza no sente katak 24 anos depoisde restaurasaun indepedensia, ita-nia dezenvolvimentu la’o atrazu tebes maibe iha deit grupu gravatadu no milionáriu mak moris riku ba beibeik maibe iha parte sorin taxa kiak aumenta (42,1℅), malnutrisaun aumenta (48℅), labarik menus ida to’o tinan 5 sofre stunting barak tebes”. Hateten Porta Voz Jacob Sarmento Alves iha Reinu Unidu, 17/09/2025
Porta voz ne’e sublinha ema polítiku nain sira ne’ebe povu vota no fo fiar, ukun halo lei ba sira nian a’an, hahu husi povu mak haruka ba tur maibe halo lei no asegura lei pensaun ba sira nian aan liu husi pensaun ida naran Vitalisia ba Deputados sira no Eis Titulares sira, halo Dekretu PN no Dekretu Governu para kria subsidiu ba sira nian a’an.
“Aproveita simu subsídiu mensal, subsidiu tratamentu saude espesial rai-liur, subsidiu mina, subsidiu pulsa, subsidiu uma no sosa tan karreta ba sira nian a’an, maske povu tanis ba hela fatin tanba eviksaun forsada husi Governu rasik”.
“Povu maubere buka moris, faan sasan ladiak, ema lubun lakon direitu tanba trabalhadores, maibe novidade ida produsaun mina para ona mak povo rona maibe estrada sira iha area rurais povo seidauk asesu, tusan aumenta, povo ejije bee-moos la iha, povu presija eskola kondisaun ladiak”. Nia dehan
Hafoin akompana manifestasaun dia 15 de Setembro 2025, husi estudante no povo maubere, traballador timoroan sira tetu katak dalan ba mudança no salva povu nia osan mak halo manifestaun.
“Ami tetu no sente katak dalan ba mudansa, salva osan povu nian mak ida ne’e ona, dalan atu Timor-Leste labele monu liu ba rai krize mak ida ne’e, Tanba ne’e ami hamutuk reprezenta povo maubere ne’ebe la’o lemorai iha ema nian rain buka moris, kontribuidor ba ekonomia liu husi remitens ba dstadu, ami apoiu 100% manifestasaun husi estudantes universitária no povo maubere tomak”.
Trabalhador timoroan ne’e husu ba Parlamentu Nasional revoga total ka halakon lei pensaun vitalisia ho imediata no urgente, tanba konsidera povu mak kontratu ita-boot sira liu husi votus.
Reprezentante povu iha parlamentu no governu la’os ba ligaliza aktu hadau povi nian osan ho pensaun vitalisia, mandatu remata toba deit simu osan. hasai pensaun ba eis titulares orgaun soberano tomak.
“Hasai ka revoga total rejime legal koruptu sira ne’ebe hahoris PN no governu la’os hamosu regalias sira tantu subsidiu sira hothotu ne’ebe PN no governu halo liu husi lei no dekretu lei sira, hasai total”.
Timor-Leste opta sistema demokrasia no pratikamente 24 anos hatudu partidu politika sira iha deit mak vigansa malu no la halo politika no programa sira ne’ebe sustentavel no diak ba povu.
“Ami husu presija hadia kualidade desenvolvimentu, balansu, kontrola sosial, tanba ne’e ami husu altera total lei manifestasaun, nune’e futuru mai partidu sira kuandu ukun, vigan malu, povu mak persija kontrola sira”.
“Ami husu ba Governu atu tetu didiak Orcamento Jeral Estadu 2026 no tenke tau prioridade ba seitor edukasaun, saude, no agrikultura, tanba ita-nia osan fundos minaria hatudu sinal sei hotu iha 2034 ou la too. Tanba ne’e OGE 2026 ami husu labele liu $2 Bilhões”.
Nia hatutan, Prezidente da Republika presiza uja kompeténsia konstitusional kontrola no halo balansu ba Governu no Parlamentu Nasional, katak antes pormulga lei ida tenke tetu inklui OGE 2026″.
“Husu Prezidente da Republika uja poder politika konstitusional atu tetu no garantia Lei ka Dekretu Lei rua husi Governu ka Parlamentu tenke afavor ba povolu mak promulga”.
Jacob mós enkoraja no konvida povu maubere sira ne’ebe buka moris iha ema nain rain atu bele lolo liman no hamutuk apoia moral no material ba EUTL hodi halo manifestaun hasoru makaer ukun sira iha Timor-Leste.
“Mai ita fo apoiu moral no Material ba EUTL no povu sira ne’ebe oras ne’e manifesta ita hotu nia aspirasaun iha Timor-Leste, sira luta sei salva ita-nia rain ba ita hothotu”.
“Ami-nia saudasoens ba estudantes, povu maubere, veteranos, patriotas no ema hotu ne’ebe oras ne’e hamrik iha lina oin hasoru deputadu sira no simu tiru gas lacrimogêneu husi autoridade seguransa sira, imi-nia luta ami konta la to’o, maibe ami-nia orasaun no fiar katak herois sira no rai lulik sei hamutuk ho ita boot sira”.
“Laos deit kansela sosa kareta maibe luta até esijensia sira hotu deputados sira kumpri hotu, tanba ita mak vota no haruka sira ba tuur iha parlamentu, sira iha ne’eba laos tanba manan vaga, reforma ita-t rain ba dalan los no justo ba povo tomak, agora”.
Porta voz EUTL José da Costa, fo agradese ba traballador timoroan hotu ne’ebe foti pozisaun no fo apoia ba manifestante tanba bele lori vitória ba luta EUTL nian.
“Agradese ba timoroan iha Inglaterra, Irlandia, Portugal, Austrália, no Corea Sul ne’ebe fo apoia ba manifestante sira durante loron tolu”. Hateten José da Costa liu hosi diskursu iha Kampus UNTL Dili, 18/09) 2025.
Enkuantu, manifestaun ne’e iha ona resultadu positivu katak PN kansela sosa karreta ba deputadu sira, halakon lei pensaun mensal vitalisia, altera lei nú. 1/2006 kona ba liberdade reunião no manifestaun iha artigu 5 kona ba distansia 100 metrus dook husi edifísiu públiku no halo investimentu iha setor produtivu sira.
Tuir planu, Parlamentu Nasional sei halo plenária ba revogasaun lei pensaun mensal vitalisia iha loron 25 fulan Setembru tinan 2025.