𝗟𝗮’𝗼𝘀 𝗗𝗶𝗿𝗲𝗶𝘁𝘂 𝗙𝘂𝗻𝗱𝗮𝗺𝗲𝗻𝘁𝗮𝗹, 𝗘𝗨𝗧𝗟 𝗘𝘇𝗶𝗷𝗲 𝗣𝗥 𝗣𝗿𝗼𝗺𝘂𝗹𝗴𝗮 𝗟𝗣𝗩

Imajem : EUTL realiza komferénsia imprensa iha Kampus Sentral UNTL Caicoli, 27/09/2025.
SAPNewsTL, Díli : Hafoin espalha iha média sosial kona-ba deklarasaun husi jurista no membru asembleia kontituente balun, Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL), husu Prezidente Repúblika (PR) Jóse Ramos Horta hodi promulga Lei Pensaun Mensal Vitalísia.
Hafoin PN aprova Projetu Lei Revogasaun Totál ba Pensaun Mensál Vitalísia [PMV], mosu narrativa hosi jurista Dr. Alexandre Corte Real, relativamente ba lei foun ne’e nia retroativa eínkontraste ho prinsípiu naun-retroativa ne’ebé regula iha n.° 2 artigu 24.° Konstituisaun RDTL.
Ita hatene katak projetu-lei foun ne’e mosu tanba forsa asaun-masa nian, ne’ebé obriga Parlamentu Nasionál [PN] hodi debate no aprova. La’ós elite sira-nia inisiativa rasik. Nune’e, lei ne’e nia objetu maka atu revoga pensaun ba eís-deputadu no eis-titulár órgaun soberania sira, ho efeitu retroativu, katak aplika ba sira-ne’ebé durante ne’e adkire ona direitu ba pensaun refere.
Maski nune’e, jurista Alexandre Corte Real halo esplikasaun oioin hodi dezvia públiku nia atensaun ba revogasaun totál LPMV. Interpretasaun jurista ne’e mai ho argumentu rua. Primeiru, lei foun ne’e labele halakon direitu adkiridu tanba konfiansa, protesaun no armonia sosiál. Segundu, lei ne’e labele aplika ba kotuk tanba viola prinsípiu naun retroatividade iha K-RDTL.
Ligadu ho kestaun ne’e, Legalista EUTL Costantino de Jesus hateten “labele mo’ut ba interpretasaun la-loos”, hamutuk “husu ba Presidente República hodi promulga revogasaun LPMV”.
Tuir doutrina, direitu adkiridu mak nu’udar direitu ne’ebé ema ida hetan ona hafoin kumprimentu ba kritériu legál-normativu. Direitu ne’e adkire antes mudansa ba norma ne’ebé fó fatin ba indivíduu ida atu hetan direitu refere.
“LPMV mak durante ne’e regula benefísiu no regalia ne’ebé fó ba eís-deputadu no eís-titulár órgaun soberania sira. Bainhira EUTL hamutuk ho kamada sosiál halo asaun-masa, PN revoga tiha lei refere no dirije ona ba PR atu promulga”.
“Benefisiáriu sira, inklui Dr. Alexandre Corte Real rasik, hakarak atu mantein nafatin direitu adkiridu ka benefísiu refere. Signifika, sira hakarak atu lei foun ne’e labele halakon sira-nia direitu atu sira kontinua simu pensaun mensál no goza direitu regalia sira to’o mate”. Hateten Costantino de Jesus iha Kampus Sentral UNTL, 27/09/2025.
EUTL la konkorda ho argumentu refere, nune’e Costantino de Jesus argumenta :
1]. Direitu adkiridu la’ós direitu absolutu no inerente iha indivíduu ida. Direitu refere la’ós fundamentál, maibé konsede ka fó liuhusi lei espesífika ne’ebé PN nasionál hamosu iha 2006, 2007 no altera iha 2017. “Ita labele asegura direitu adkiridu indivíduu ida nian, enkuantu sorin-seluk povu barak maka sei moris ki’ak, terus no susar”.
2]. Direitu ba pensaun mensál vitalísia la’ós direitu fundamentál. Estruturalmente, pensaun mensál vitalísia la hakerek iha Konstituisaun RDTL. Ita hatene katak direitu fundamentál sira, ne’e hakerek iha títulu II, III iha Parte II hosi K-RDTL.
Aleinde ne’e, direitu fundamentál sira mós konsagra dispersamente iha K-RDTL no analogamente iha lei sira seluk. Bainhira lee didi’ak, pensaun mensál vitalísia la’ós tama iha kategoria direitu fundamentál.
“Ami lee didi’ak ona katak lei foun ne’e tenke revoga totál duni PMV. Signifika, lei ne’e tenke aplika retroativamente. Tanba ami haree katak lei ne’e la kontra prinsípiu naun-retroativadade ne’ebé regula iha n.° 2 artigu 24.° K-RDTL”.
Buat ne’ebé loos maka artigu refere ko’alia kona-ba restrisaun ba direitu fundamentál sira. No pensaun mensál vitalísia la’ós direitu fundamentál. Pensaun refere la intergra iha Parte II KRDTL, ne’ebé ko’alia kona-ba rejime direitu fundamentál.
Artigu supra-mensionada refere konsagra iha títulu I, ne’ebé ko’alia kona-ba prinsípiu jerál ba direitu fundamentál. Entaun, prinsípiu ne’e regula no aplika ba direitu fundamentál sira ne’ebé konsagra iha títulu II no III hosi parte segundu K-RDTL.
Nune’e, EUTL konsisera “pensaun mensál vitalísia la’ós direitu fundamentál, aplikasaun retroativu ba direitu refere la viola krdtl. tanba ne’e mak lei ba revoga totál LPV ne’e konstitusionál”.
“Ami-nia pozisaun maka hakarak hateten ba PR hodi promulga sein exesaun. La nesesáriu atu husu fiskalizasaun abstrata preventiva nein susesiva tanba lei foun ne’e la viola K-RDTL.
EUTL mós alerta ba masa no povu tomak atu foku hodi dehan ba PR hodi promulga lalais. “Atu kontinua reziste, ita tenke vijilánsia hodi PR bele promulga lalais, atu ita bele halakon totál pensaun mensál vitalísia iha Timor-Leste”.
Iha fatin hanesan, Porta voz EUTL Natalizio Nunes haktuir, EUTL hasoru malu ona ho Presidente República José Ramos Horta no Xefe Estadu afirma katak nia parte sei promulga LPV.
“Orseik ami hasoru malu ho Presidente República, nia deklara ba EUTL & povu tomak katak nia sei promulga lei pensaun vitalísia”. Natalizio rekorda.
Lembra fali katak, resultadu votasaun kona ba lei pensaun vitalísia hosi Parlamentu Nasional iha loron 26 Setembru, Deputadu sira aprova unanimidade ho 62 votus afavor, kontra zero no abstensaun zero iha final global, nune’e submete ona ba Prezidenti Republika atu hetan promulgasaun.
Notisia Relevante :
𝗣𝗡 𝗔𝗽𝗿𝗼𝘃𝗮 𝗥𝗲𝘃𝗼𝗴𝗮 𝗟𝗲𝗶 𝗣𝗲𝗻𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗩𝗶𝘁𝗮𝗹𝗶́𝘀𝗶𝗮 𝗛𝗼 𝗨𝗻𝗮𝗻𝗶𝗺𝗶𝗱𝗮𝗱𝗲 𝗜𝗵𝗮 𝗙𝗮𝘇𝗲 𝗝𝗲𝗻𝗲𝗿𝗮𝗹𝗶𝗱𝗮𝗱𝗲
SAPNewsTL, Díli : Parlamentu Nasionál (PN) liu husi diskusaun no votasaun iha jeneralidade kona-ba Projetu Lei Seguransa Sosiál ba Titulár Órganu Soberanu, PN aprova halakon total Lei Pensaun Mensal Vitalísia, ho votu afavor 61 kontra zero (0) no apstensaun zero (0) tanba deputadu nain haat la marka prezensa.
Votasaun ne’e hala’o iha plenáriu PN, bainhira maioria deputadu sira hatudu konsensu liu husi votu afavor 61, maske depuatadu nain haat la prezensa iha plenaria refere.
Rezultadu diskusaun no votasaun iha jeneralidade ba:
1. Projetu Lei 10/VI(3a) – Regime Jurídico de Segurança Social dos Titulares dos Órgãos de Soberania (la ho efeitu retroativu), LA PASSA ho votu A favor 22, Kontra 38, Abstensaun 1.
2. Projeto Lei no 11/VI (3a) – Revoga a pensão mensal vitalícia dos Deputados e Ex-Titulares dos Orgãos de Soberania e dá outras providências (ho efeitu retroativu hahu husi 20 de Maio 2002), PASSA ho votus unanimidade a favor 61, kontra 0, abstensaun 0.
Iha diskursu faze jeneralidade ne’e konsidera hanesan medida reforma importánte iha área seguransa sosiál, no mós parte husi esforsu atu estabese sistema ne’ebé justu, integradu, no sustentável hodi responde ezijensia Estudante Universitariu Timor-Leste (EUTL) durante loron 15-17 fulan setembru tinan ne’e.
Diskusaun ne’e partisipa mós husi Portavós Estudante Universitariu Timor-Leste hodi rona argumentu ne’ebe deputadu sira deklara ho uninamidade kona-ba halakon total lei pensaun vitalísia.
Iha intervensaun Deputadu Bankada CNRT Patrocínio Fernandes deklara halakon total lei pensaun vitalísia, “CNRT iha konsisténsia atu halakon total lei pensaun vitalísia, halakon hotu hosi retroativa, hatur justisa”.
Deputada KHUNTO Olinda Guterres afirma apoia “halakon total lei pensaun vitalísia”, nune’e labele iha ema ida hetan osan sein halo servisu ruma, “Ha’u apoia projetu númeru 11 katak halakon total pensaun vitalísia”.
Bankada PD liu hosi nia Xefe Bankada Manuel Henrique afirma PN laiha reserva hodi halakon total lei pensaun vitalísia.
“PD laiha rezerva hodi halakon lei pensaun mensal vitalísia, ha’u deputadu foun hakarak halo buat foun, agradese ba juventude sira”. Nia afirma
Deputada Bankada FRETILIN Cristina Yuri Rebelo dos Santos Costa sublinha apoia “halakon lei pensaun vitalísia tanba ne’e mak igualdade no Justiça sosial”. Nia deklara
Deputada PLP Ermenegilda Laurentina hateten, PLP iha komitmentu hodi hapara privilejiu desproporsional sira ne’ebé kria injustica social ba ema timoroan hotu.
“To’o ona tempu ita hotu ho komitmentu hodi hapara privilejiu desproporsional sira ne’ebé kria injustica social ba ema timoroan hotu, hodi integra ukun nain sira ho sira nia titularidade iha rejime ida bolu naran Rejime Kontributivu no Seguranca Social”.
Parlamento Nasional Sesta Lejislatura hatudu ona vontade no halo ona esforsu lubun ida, halo andamentu ba prosesu Lejislasaun nu’udar jestu ida hodi rona preokupasaun sosiedade nu’udar pasu importante hodi konsolida konfiansa sidadaun sira ba estadu no nasaun.
Deputada PLP ne’e hatutan importante tebes, maka kualker inisiativa lejislativas tenke tane aas ba Konstituisaun da Republika Timor-Leste no Estado de Direitu Demokratiku. “Tanba Ita hotu hatene katak Inisiativa Lejislativa bazeia justisa sosial no prinsípiu igualdade nian”.
Iha enkuadramentu Konstitusionál ne’ebé aplikavel, Konstituisaun da Repúblika Demokrátika Timór Leste fó Kompetensia exlusivu ba Parlamento Nasional ne’ebé deskreve iha artigu 92 no artigo 95, nune’e, tuir Teoria Direito Konstitusional Kontenporer revizaun ka revogasaun ba kualker diploma monu iha marjen konformidade lejizladór demokrátiku nian.
Esbosu, ne’ebé hamosu rezerva konstitusional tenke anota konstrutivamente, nune’e labele afeta ba situasaun juridika konsolidada katak Konstituisaun Timor-Leste nian la fó kompetensia ordináriu ba lejislador sira, maibe pelo faktu, Konstituisaun chama atensaun atu labele hamosu konflitu potensial ho nia proibisaun sira ne’ebé lori implikasoens ba: Direitu, Liberdade no Garantia sira tuir artigo 24 C-RDTL no prinsipiu sira kona-bá seguransa juridika tanba ne’e lejislador sira tenke kumpri prinsípiu proporsionalidade hodi define ámbitu, objetivu no subjetivu revogasaun sira-nian.
Bankada Parlamentar sira bele iha konsensu hodi harmoniza projeitu rua ne’e sai ida deit, nune’e hamosu textu subtitutivu atu Parlamentu Nasional aprezenta diploma ida ne’ebé ho objetivu transforma Sistema atual ba Sistema ne’ebé justu no sustentavél ba estadu no nasaun.
Durante diskusaun ne’e la’o hetan atensaun bo’ot husi publiku no estudante universitariu sira iha resintu Parlamentu Nasional nian oin, tanba lei ida ne’e konsidera sensível polítika no sosial, ne’ebé envolvimentu diretu ho direitu seguransa sosiál ba ex-titulár órgaun soberanu nian.
Tuir informasaun klaridade ne’ebe Média SAPNews asesu, deputadu sira partilha perspetiva balun no hato’o intervensoens polítika kada bankada ne’ebe maioria asentu iha uma fukun Parlamentu Nasionál hodi fo argumentu kona-ba justisa sosial, sustentabilidade orçamental no prinsipiu igualdade.
Entretantu iha resintu Parlamentu Nasional nia oin hetan seguransa masimu husi Polisia Nasional Timor-Leste PNTL, tanba Parlamentu Nasionál hahu inisia diskusaun kona-ba revogasaun Lei Pensaun Vitalísia, manifestate sira ne’ebe organiza husi Estudante Universitariu Timor-Leste EUTL reorganiza malu hodi konsentra hamutuk iha resintu UNTL.