𝗦𝗲𝗹𝗲𝗯𝗿𝗮 𝗔𝗱𝗺𝗶𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗧𝗟 𝗕𝗮 𝗔𝘀𝗲𝗮𝗻 ! 𝗣𝗼𝘃𝘂 𝗛𝗲𝗶𝗻 𝗞𝗮𝗺𝗽𝘂 𝗦𝗲𝗿𝘃𝗶𝘀𝘂 & 𝗗𝗲𝘇𝗲𝗻𝘃𝗼𝗹𝘃𝗶𝗺𝗲𝗻𝘁𝘂

Imajem : Komunidade Bobonaro Maria Emilia hato’o ninia esperansa ba adezaun Timor-Leste ba ASEAN, Maliana, 26/10/2025

SAP NewsTL, Bobonaru : Admisaun Timor-Leste ba ASEAN ne’ebe sai momentu istóriku, povu Bobonaro husi postu sira Atabae, Balibo, Bobonaro, Cailaco, Lolotoe no Maliana, halibur malu ho laran ksolok selebra adesaun ofisiál Timor-Leste ba Asosiasaun Nasões Sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN).

Conzita Mota – Mídia Sapnews

Hafoin akompaña seremónia ofisiál iha Kuala Lumpur, Malaysia, bainhira Timor-Leste partisipa Simeira ASEAN ba dala 47° no sai Estadu-Membru Plenu ASEAN ba dala 11°. Komunidade timoroan selebra ho haksolok liu husi festeza no halo komboiu iha munisípiu Bobonaro.

Presidente Autoridade Município Bobonaro, Paulo Moniz Maia gratidaun tanba Timor-Leste konsege realiza ninia mehi hodi adere ba ASEAN.

“Ha’u sente orgulho tebes tanba ita-nia nasaun tama ofisialmente ba ASEAN. Momentu ida ne’e prova esforsu governu no unidade povu Timor-Leste,”Hateten PAM Bobonaro Paulo Moniz Maia iha Maliana,(26/10/2025).

Maia konsidera prosesu atu tama ba ASEAN la’ós fásil, Timor-Leste submete pedidu formál iha tinan 2011, no hafoin diskusaun barak, ASEAN konkorda iha 11 de Novembro 2022 atu fó estatutu nu’udar observadór iha Forum Altu Nivel iha Labuan Bajo (2023), hafoin ASEAN deside Timor-Leste sai membru plenu iha Outubru 2025.

ASEAN hanesan organizasaun intergovermental ne’ebé fundadu iha 1967 husi Indonesia, Thailandia, Singapura, Malaysia no Filipina ho objetivu atu promove paz, estabilidade no dezenvolvimentu rejionál. Depois tama Brunei, Vietnam, Laos, Myanmar no Cambodia, agora Timor-Leste junta hanesan membru foun ba da-11.

ASEAN iha três pilar principais:

  1. Polítiku no Segurança (APSC) – Promove ambiente hakmatek no demokrátiku.
  2. Ekonómiku (AEC) – Foka ba integrasaun ekonomia rejionál no merkadu livre.
  3. Sosio-Kultura (ASCC) – Hasa’e kualidade moris sidadaun no dezenvolvimentu sustenta iha setor edukasaun, saúde, arte no kultura, turismu, no seluk tan.

Prezidente Autoridade munisípiu Bobonaro ne’e subliña dezafiu sira hanesan :

“Pilar ida importante liu mak pilar ekonomia. Ita tenki halo esforsu boot atu bele fó kontribuisaun ida real ba ASEAN no mos hetan benefísiu ida justu. Hamutuk, ita bele dezenvolve ita-nia ekonomia no sai parte ativa husi merkadu rejionál.”

Komunidade Maria Emilia Soares espera adezaun ne’e bele promove kultura, kria oportunidade de empregu, no dezenvolve kapasidade jovens ba dezenvolvimentu nasionál.

“Timor-Leste tenki promove liu tan ita-nia kultura, loke kampu servisu ba jovens, no fó oportunidade ba jerasaun foun. Ita bele hatudu katak Timor bele, no ita presiza motiva jovens atu hatudu sira nia talentu ba dezenvolvimentu nasaun”.

Komemorasaun iha Bobonaro la’ós de’it festa, maibé mos sinál solidariedade no unidade povu Timor-Leste iha nivel lokal. Adesaun ba ASEAN hatudu katak Timor-Leste nia prontidaun atu partisipa iha dezenvolvimentu rejionál, ho espírito inklusivu, reziliente no sai parte ida família ASEAN nian.

𝗧𝗮𝗺𝗮 𝗕𝗮 𝗔𝗦𝗘𝗔𝗡 ! 𝗣𝗠 𝗫𝗮𝗻𝗮𝗻𝗮 : 𝗟𝗮’𝗼𝘀 𝗜𝗸𝘂𝘀 𝗠𝗮𝗶𝗯𝗲 𝗜𝗻𝗶́𝘀𝗶𝘂 𝗛𝗼𝘀𝗶 𝗞𝗮𝗽𝗶́𝘁𝘂𝗹𝘂 𝗙𝗼𝘂𝗻

SAP News, Malásia : Primeiru Ministru Timor-Leste Kay Rala Xanana Gusmão hateten Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN laos deit realiza mehi ida maibe nu’udar marka jornada ida ba resiliênsia, determinasaun, no esperança.

“Ohin, halo ona istória, Timor-Leste hetan admisaun nu’udar Estadu Membru ba dala 11 husi ASEAN. Ba povu Timor-Leste, ida-ne’e la’ós de’it mehi ida ne’ebé realiza ona, maibé afirmasaun forte ida kona-ba ita-nia viajen – ida ne’ebé marka ho reziliénsia, determinasaun, no esperansa”.

“Ba ASEAN, ne’e kontinuasaun husi vizaun ida: família nasaun sira ne’ebé unidu duni, liga hamutuk husi valór sira ne’ebé fahe, aspirasaun komún, no destinu koletivu. Ha’u hato’o ami-nia agradesimentu kle’an ba Estadu-membru ASEAN hotu-hotu, ba Prezidente ASEAN, Sekretariadu ASEAN, no ami-nia Parseiru Diálogu sira”. Hateten PM Xanana Gusmão iha Malásia, 26/10/2025

Xanana Gusmão hatutan, “Ita-boot nia konfiansa, enkorajamentu, no solidariedade ne’ebé la nakdoko halo loron istóriku ida-ne’e sai posivel”.

“Ami nia dalan ba adezaun naruk no iha objetivu. Desde ami aplika iha 2011, ami prepara ona ami nia instituisaun sira, reforma ona ami nia polítika sira, no hametin ami-nia prontidaun – orientadu hosi matenek, apoiu, no pasiénsia hosi ASEAN no nia parseiru sira”.

“Ami nia adezaun maka testamentu ida ba ami-nia povu nia espíritu – demokrasia joven ida, moris hosi luta, agora hakuak era foun ida hosi kolaborasaun no kreximentu ho mundu tomak rejiaun dinámiku sira”.

Ohin, ASEAN reafirma ninia vitalidade no ninia inkluzividade. Timor-Leste hamutuk ho haraik-an no ho orgullu, hakuak tomak valór prinsipál sira ASEAN nian – respeitu ba malu, kooperasaun pasífika, unidade iha diversidade, no solidariedade rejionál.

“Ita haree adezaun ba ASEAN nu’udar afiliasaun naturál ida ne’ebé iha abut iha ita-nia kultura no jeografia – no mós imperativu estratéjiku ida ba ita-nia nasaun nia futurufuturu”.

Timor-Leste tama iha ASEAN ho kompromisu tomak ba ninia Karta, prontu atu sai membru ida ne’ebé konstrutivu, pasífiku, no devotu.

“Ami kompromete atu servisu ho Estadu-membru hotu-hotu atu mantein ami-nia rejiaun pasífiku, nakloke, no prósperu, no atu halo parte iha esforsu sira atu harii reziliénsia, hametin unidade, no garante katak laiha ema ida maka husik hela iha kotuk”.

Ba Timor-Leste, inísiu foun ne’e lori oportunidade imensu iha komérsiu, investimentu, edukasaun, no ekonomia dijitál. “Ita prontu atu aprende, atu halo inovasaun, no atu tane aas governasaun di’ak, hametin ita-nia instituisaun sira bainhira ita la’o hamutuk ba dezenvolvimentu sustentável”.

Ida-ne’e la’ós rohan husi viajen ida – ida-ne’e maka inísiu husi kapítulu foun ida ne’ebé inspiradór. “Hamutuk, ita sei avansa Vizaun Komunidade ASEAN 2045 – ASEAN ida ne’ebé pasífiku, prósperu, reziliente, no sentradu iha povu ho Timor-Leste nu’udar kontribuinte ativu”.

Iha loron orgullu no selebrasaun ida-ne’e, ha’u ko’alia la’ós de’it nu’udar Primeiru-Ministru, lori Prezidente Repúblika Timor-Leste nia naran no povu Timor-oan tomak, maibé agora nu’udar kolega membru família ASEAN nian.

Primeiru Ministru Malásia Ibrahim Anwar ofisialmente inaugura Simeira ASEAN ba dala 47 no Timor-Leste adere ofisial ba ASEAN

Iha diskursu Primeiru Ministru Malásia Ibrahim Anwar hateten, vizaun Komunidade ASEAN 2045 maka hametin ho urjente unidade no sentralidade ASEAN.

Primeiru Ministru Ibrahim sublinha mós akordu dame Tailándia-Kamboja fó hanoin mai ita katak dame la’ós frakeza maibé asaun ne’ebé barani.

“Malázia buka atu harmoniza ASEAN nia prioridade sira, asegura katak bloku ne’e reziliente, relevante no responsivu ba akontesimentu atuál sira”. Hateten PM Anwar iha Kuala Lumpur Malásia, 26/10/2025. Sita BERNAMA

Ibrahim Anwar afirma ASEAN sei nafatin intaktu maski hasoru kompetisaun no inserteza

Ligadu ho adezaun Timor-Leste ba ASEAN, Ibrahim Anwar deklara “Timor-Leste nia entrada istóriku iha ASEAN lori sentidu foun ba rejiaun ne’e nia vizaun ne’ebé fahe”.

“Timor-Leste online ofisialmente membru ASEAN ba dala 11, habelar bloku iha tinan 26 nia laran, Dezenvolvimentu estratéjiku no autonomia Timor-Leste nian sei hetan apoiu firme iha komunidade ASEAN nia laran”. PM Anwar

Nia dehan, negósiu adubu seguransa ASEAN nian iha Myanmar, “presiza pasiénsia, persisténsia no komprensaun ba realidade sira iha terrenu”.

“Forsa ASEAN nian iha fiar katak respeitu no konsiderasaun rasional mak kesi metin nafatin nia nasaun membru sira”.

“Seguransa ne’ebé dura iha Myanmar presiza lidera no sai na’in ba povu Myanmar”. Dehan PM Anwar

TAGS
Share This