𝗧𝗿𝗮𝗱𝗲 𝗘𝘅𝗽𝗼 𝗘𝗻𝘃𝗼𝗹𝘃𝗲 𝗘𝗺𝗽𝗿𝗲𝘇𝗮 𝟮𝟴𝟬 & 𝗔𝘀𝗶𝗻𝗮 𝗡𝗼𝘁𝗮 𝟯𝟱 ! 𝗣𝗥 𝗛𝗼𝗿𝘁𝗮 𝗞𝗼𝗻𝗴𝗿𝗮𝘁𝘂𝗹𝗮

Imajem : Enseramentu Dili International Trade Expo iha CCD, 01/09/2025
SAPNewsTL, Dili : Iha serimónia emseramentu Dili International Trade Expo 2025, Prezidente Repúblika José Ramos Horta parabéns bá IX Governu Konstitusionál tanba organiza trade expo tinan 2025 ho susesu.
Ermelinda Soares & Marino Dedeus Pinto – SAPNewsTL
“Ha’u fo parabens ba susesu boot expo ida ne’e, parabens mós ba setor privadu nasional no internasionál ne’ebe kontribui diak tebes, parabens ba membru governu hotu-hotu”.
“Ita agradese ba sira ne’ebe mai husi rai-liur liu-liu hosi Indonesia ne’ebe numeru bo’ot, hatudu kapasidade governu nian atu organiza eventu ne’ebe ita halo ona iha Timor-Leste durante tinan ne’e”. Hateten Prezidente Repúblika José Ramos Horta iha CCD, 01/09/2025
Xefe Estadu ne’e hatutan, “Kompañia internasionál sira barak mak mai lori produtu oioin atu inspira kompania Timor-oan sira, buka atu aprende hamutuk, nune’e bele deskobre produtu lokál ne’ebe kualidade, bele prodús sai produtu internasionál”.
Ramos Horta mós sita produtu hosi Indonesia liliu simente ne’ebe ho kualidade diak no fasilita povu kiik sira iha area rural.
“Aprende mós produtu balun husi Indonésia tanba produtu ida ne’ebe diak liu fali simente para halo uma fasil liu, diak, forte no hakarak haree rona fila fali”.
“Ha’u rekomenda atu halo populasaun ki’ik no kiak sira ne’ebe iha foho ne’eba nia uma”.Teni PR.
Iha fatin hanesan, Ministru Komérsiu Indústria (MKI) Nino Pereira haktuir expo nia papél hodi hatudu Timor-Leste nia potensiál ekonómiku ne’ebé buras daudaun.
Nino Pereira sublinha expo ida-ne’e la’ós de’it hametin parseria komersiál, maibé mós reafirma kompromisu ba inovasaun no dezenvolvimentu sustentável.
Durante loron hirak ne’e, MKI konsege fó sasin maka’as kona-ba Timor-Leste nia potensiál no hari’i ponte negósiu ne’ebé sólidu, hamutuk ho sentidu ba futuru. Futuru ida komérsiu nian, parseria sira no kreximentu ekonómiku ne’ebé fahe”.
“Kona-ba rezultadu balu, ami bele fó sai katak ami rejista ona parsipasaun hosi empreza atus rua ualu-nulu (280), ne’ebé atus ida ualunulu resin-lima (185) maka empreza nasionál mikro, ki’ik no médiu, no empreza sianulu resin-lima (95) hosi fronteira sira ne’ebé transforma ida-ne’e ba palku negósiu no ideia globál. Imi prova katak ita lori duni Timor Leste ba mundu no lori mundu mai Timor-Leste”.
“Susesu ida ho magnitude ida-ne’e la’ós asidente. Ida-ne’e maka rezultadu husi esforsu koletivu no planeadu ho metikulozu, ne’ebé lori membru atus ida sianulu (190) hosi delegasaun estranjeiru sira mai Dili, inklui membru governu sira, ofisiál públiku superiór sira no delegasaun emprezariál sira”.
Governante ne’e informa empreza sira ne’ebé partisipa hetan oportunidade hodi fahe koñesimentu iha semináriu temátiku liu ruanulu (20). Asina ona Memorandu Entendimentu liu tolunulu resin lima (35) entre empreza rai-laran no rai-li’ur ne’ebé reprezenta negósiu iha futuru ho valór maizumenus dolar millaun tolunulu (30).
Expo Komérsiu Internasionál Dili dahuluk 2025 durante loron lima ne’e sei presiza rega no haburas. Governu no Setór Privadu, atu serbisu liman ba liman hodi muda intensaun sira ba investimentu sira, kontaktu sira ba kontratu no promesa ba prosperidade ne’ebé fahe.
“Ami husu ba emprezáriu timoroan tomak atu formaliza sira-nia negósiu liuhosi rejista sira-nia empreza iha SERVE atu bele hetan estatutu legál nesesáriu, ne’ebé esensiál atu halo kontratu negósiu”.
“Ita tenke hanoin katak formaliza empreza ida la’ós de’it ezijénsia legál ida. Hanesan pasu estratéjiku ida ne’ebé loke odamatan no proteje futuru negósiu ne’e rasik, asegura serteza no protesaun jurídika, asesu ba oportunidade sira, kreximentu sustentável, konfiansa no kredibilidade”.
Nune’e mós posibilidade atu halo esportasaun no internasionalizasaun liuliu agora ne’ebé sai membru ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian no prepara hela atu integra iha merkadu rejionál ASEAN nian.
Ministru konsidera fortalesimentu institusionál no empreendedorizmu foin-sa’e nian nu’udar prioridade, formalizasaun mós kontribui ba estatístika nasionál ne’ebé efetivu liu, planeamentu ekonómiku, no polítika públika sira.
Dili International Trade Expo 2025, ensera husi Prezidente Repúblika José Ramos Horta, Primeiro Ministro RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, no hetan partisipasaun husi Vise Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas, Marcos da Cruz, bainaka internasional, sétor privadu, no entidades relevante sira.

