La Haree Deputadu Iha Baze ! Adolmando : “Lalika Fiar Argumentu Falsu Hosi Deputadu Sira”.

Imajem : Reitor UNPAZ Adolmando Amaral iha Dili, 01/9/2025. Foto : Média Center UNPAZ

SAPNewsTL, Dili : Reitor Universidade da Paz {UNPAZ} Adolmando Soares Amaral hatete deputadu sira la prezisa sosa viatura foun tanba sira iha Parlamnetu Nasional tur de’it la halo fiskalizasaun.

Ermelinda Soares – SAP News TL

Parlamentu nasionál nu’udar órgaun soberanu iha Estadu Repúblika Demokratika Timor-Leste, (RDTL) ne’ebé reprezenta povu hotu-hotu iha
uma-fukun paralmentu nasionál hodi ezerse podér legislativu ka halo lei, no halo fiskalizasaun ba programa governu, kria polítika no foti desizaun ne’ebé adekuadu, sustentavel hodi reprezenta interese povu nian.

Reitor UNPAZ Adolmando Soares Amaral deklara pozisaun husi universidade sira klaru ona katak sei kontra tolal dezisaun ne’ebe parlamentu nasional deside’.

“Instituisaun akadémiku no ema akadamiku nafatin ko’alia interese povu nian, ha’u hanoin deputadu sira durante hetan fasilidade oin-oin agora dauk-dauk ne’e, husu ba deputadu sira atu sira hotu iha konsiensia rasik katak dezisaun ne’e la diak ba povu, tanba sira-nia mandatu mos falta tinan rua deit remata”. Dehan Reitor UNPAZ Adolmando Amaral ba jornalista sira iha Resintu Kampus UNPAZ, 02/09/2025.

Adolmando konsidera deputadu sira iha parlamentu nasional ne’e loron-loron tur deit mak ko’alia, “ita hanoin la urjénsia para sira atu atu sosa kareta foun ba deputadu sira, hola kareta foun atu halo saida, diak liu husik ba legislatura foun mai mak bele haree fali hodi hola kareta sira ne’ebe laiha ona kondisaun, nune’e sira bele uza ba halo fiskalizasaun”. Adolmando sublinha

Liderança UNPAZ ne’e dehan deputadu sira ko’alia fiskalizasaun maibe la hetan ninia atividade fiskalizasaun iha terenu liliu iha postu administrativu sira.

“Deputadu sira agora ne’e sei mantein lai ho karreta sira agora ne’e hodi halo fiskalizasaun, ko’alia fiskalizasaun maibe to’o agora ita nunka haree deputadu sira halo fiskalizasaun iha baze”. Nia husu

“Agora prosesu dezenvolvimentu governu hala’o ne’e Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mak iha terenu, ita nunka haree deputadu ida tun ba terenu halo fiskalizasaun ba ezekusaun projetu sira ne’ebe maka kompanha sira halo hela iha sidade no munisipiu sira’’.

Tanba ne’e laiha razaun atu deputadu sira sosa karreta prado atu ba halo fiskalizasaun, dutante sira uza pajero sport ne’e sira halo fiskalizasaun !

“Hatudu tok ba públiku hodi hatene tanba agora sira hakarak tan prado, sira uza pajero sport ne’e sira nunka hatudu ba ita katak fiskalizasaun durante sira-nia mandatu ho pajero sport, rezultadu fiskalizasaun maka ida ne’ebe lori ba diskute iha plenária parlamentu”.

Adolmando husu, “Bainhira governu aprezenta progresu reuniaun semanal ne’e sira apresenta ka lae, maibe durante ne’e ita nunka haree sira-nia intervensaun iha ne’eba, deputadu sira iha parlamentu tur mak barak”. Tenik nia

“Agora sira prezisa prado tanba tinan oin sira tun ba baze ona, hahu ba bosok ona povu, sira haree kondisaun estrada ne’ebe mak ho pajero sport ne’e labele responde, entaun sira tau orsamentu ba hola iha tina oin atu bele tun ba bos*k povu iha baze”.

Pajero sport refere nia durasaun ekonomia hosi tinan 5 to’o tinan 10 maibe tanba sa maka pajero sport foin hola tinan 5 ba kotuk tenke troka ona prado ne’e razaun ida ne’ebe laiha liu logika deputadu sira aprezenta ne’e.

Reitor UNPAZ ne’e husu ba povu tomak atu labele fiar argumentu falsu sira ne’ebe deputadu sira apresenta.

“Hanoin, agora imi mós matenek ona ne’ebe lalika fiar argumentu falsu ne’ebe deputadu sira apresenta tanba sira agora ne’e hanoin hela atu ba bosok povu, tinan oin ne’e prezisa duni karreta ne’ebe diak, lae sira ba tama le’et sira ne’e hanusa”.

“Ita haree rasik deputadu sira halo fiskalizasaun ne’e iha Dili laran deit, ita nunka haree sira halo fiskalizasun hanesan primeiru Ministru hamrik hodi orienta kompania sira atu dudu dezenvolvimentu”.

Imajem : Estudante UNPAZ realiza konferénsia imprensa Iha Kampus UNPAZ Manleuana, 02/09/2025

Estudante UNPAZ Deklara Halo Revolta Kontra Parlamentu Nasional

Iha fatin hanesan, estudante UNPAZ realiza konferénsia imprensa daruak hodi deklara katak sira prontu hodi tun ba batalla no halo revolta kontra deputadu sira.

Relasiona ho desizaun polítika parlamentu nasionál liu husi kosellu administrativu ne’ebé preve no aprova orsamentu privativu iha tinan
2024, katak tinan ida ne’e hodi sosa viatura foun ho marka prado hamutuk unidade 65, hodi argumenta katak karreta sira agora kondisaun la di’ak ka at ona, tanba ne’e presija sosa karreta foun ba deputadu sira hodi halo fiskalizasaun, tanba kustu ba manutensaun bo’ot liu.

Porta voz Zacarias Amaral deklara la kansela sosa karreta maka UNPAZ hamutuk ho universidade sira no sosiedade sivil hodi tun batalla no halo revolta kontra desizaun Parlamentu Nasional.

“La hapara maka ami sei tun ba batalla no halo revolta kontra desizaun Parlamentu Nasional, nune’e ne’e bele aloka ba problema saúde, edukasaun no infra-estrutura sira”. Deklara Porta voz Zacarias Amaral iha Kampus UNPAZ Dili, 02/09/2025

Porta voz Eugênio dos Santos afirma estudante akadémiku UNPAZ la konkorda Parlamentu Nasional sosa karreta ba deputadu 65.

“Ami lamenta no diskorda totál ba desijaun ne’ebe husi Parlamentu Nasionál liu-liu deklarasaun husi Presidente Parlamentu Nasionál, Senhora Fernanda Lay ne’ebé defende maka’as teb-tebes ho deklarasaun infantil sira liu husi mídia katak, tenke sosa duni karreta prado ba deputadu 65 iha
parlamentu nasionál”. Eugênio dos Santos kestiona

Estudante UNPAZ ne’e informa hahu kedas husi primeira Legislatura agora to’o sesta (6) Legislatura forma ona governasaun ba dala sia (9) sira halo lei oin-oin ba sira nia interese privadu, partidu no grupu, iha ne’ebé sira deside iha nakukun laran no povu la hola parte iha desijaun públiku ne’ebé sira deside.

“Ikus mai órgaun parlamentu nasionál ne’ebé povu tomak iha esperansa atu diskute no deside povu nia destinu ba moris diak, nakflilak ba fatin ne’ebé membru Parlamentu nasionál 65, sira diskute no konforta nia interese
privadu, grupu no partidu”.

“Agora daudaun sira hakarak sosa tan karreta prado, no sira prodús lei kona-bá pensaun vitalisia, simu subsidiu oin-oin no direitu
regalia sira hanesan osan ba Viajem, osan ba uma privadu (Alojamentu), osan ba mina (Kombustivel), osan ba pulsa Telfone (Komunikasaun), osan ba tratamentu saude, hirak ne’e privilejiu demajiadu ba
deputadu sira iha parlamentu nasionál”.

“Hare husi privilejiu sira ne’e mak observa katak parlamentu nasionál la’os ona reprezenta povu maibé reprezenta sira-nia interese individu, sira-nia família, grupu no partidu”.

Porta voz ne’e konsidera deputadu la ezerse sira nia podér no funsaun polítika ho di’ak, hodi diskute problema sosiál ne’ebé estruturál tebes iha paíz ne’e. sira la deskute ka debate
kona ba Setór produtivu ka estratejiku sira hanesan: setór edukasaun, agrikultura, turizmu, saúde, infraestrutura báziku”.

“Ohin loron nasaun ida ne’e la’o hakdasak,
iha ne’ebé povu hasoru laloran injustisa social ne’ebé produs husi líder polítiku sira, liu-liu parlamentu nasionál ne’ebé sai fatin atu diskute povu nia moris no nasaun nia distinu liu husi aspetu ekonómiku, sosiál, Kulturál
no polítika edukativa, maibé ida ne’e la akontese”.

Ligadu ho problema hirak ne’e, mak estudante akadémiku-UNPAZ lamenta no konsidera katak;

1. Deputadu sira iha parlamentu nasionál, la iha ona resposabilidade morál hodi servi povu tuir prinsípiu konstituisionál hodi reprezenta interse povu maubere, atu ezerse nia podér polítika ba servi interse povu nian, maibé sira tau liu importansia ba interese indivudu no
grupuizmu;

2. Deputadu sira iha parlamentu nasionál, la iha ona seriedade atu diskute no deside problema povu maubere nian, maibé utiliza espasu
uma-fukun (PN) hodi manifesta de’it sira nia interese partikulár iha estadu RDTL;

3. Ami mós konsidera katak parlamentu nasionál la’os fatin atu diskute interese povu nian, maibé sai de’it fatin ba konflitu interese entre deputadu sira, hodi hatudu liman ba malu katak ida mak halo liu ida seluk, maibe realidade povu kotinua moris ho kondisaun mijeravel;

4. Ami mós konsidera katak ho kondisaun problema sosiál ne’ebé povu enfreta ohin loron, la nesesáriu hodi gastu osan ba hola karreta pradu, tamba hahú husi primeiru legislatura ate agora fiskalizasaun husi parlamentu nasionál la iha resultadu ne’ebé signifikante hodi responde ba nesesidade povu nian;

5. Ami mós konsidera katak desizaun sira ne’ebé deptadu sira deside iha Uma fukun Parlamentu Nasionál ne’e hanesan traisaun bo’ot ba povu no rai ida ne’e, maske povu terus no susar hela iha nia rain rasik maibé deputadu sira riku matak ho de’it segundu no minutu nia laran.

Lembra fali katak Parlamentu Nasional sei sosa kareta foun unidade 65 ba deputadu sira bazeia ba aprovasaun ne’ebe antes ne’e prevê ho osan montante millaun 4.2 hodi fasilita deputadu sira halo fiskalizasaun tanba karreta aat no kustu manutensaun karun.

Tuir mai bele lee direitu ne’ebe deputadu sira hetan durante mandatu mak haktuir iha kraik :

1. Direitu Regalias

a. Simu kareta prado
b. Simu laptop mac
c. Simu osan alojamentu $ 450.00/kada fulan
d. Simu osan pulsa $ 250/kada fulan
e. Osan ba tratamentu Saude $ 7,500

2. Saláriu deputadu sira simu nian tuir Kargu

a. Deputadu laiha kargu $ 2,681.55/fulan
b. Sekretariu Meja Komisaun $ 2,762. 50/f
c. Vise Prezidente Komisaun $ 2,843.25/f
d. Prez komisaun Espesializada $ 2,925
e. Vise Prezidente Bankada $ 2, 843.25/f
f. Prezidente Bankada $ 2,925.00
g. Vise Sekretariu Meja PN $ 2,975.00/f
h. Vise Prezidente PN $. 3,600.00/f
i. Prezidente PN $ 4,500.00/f

Total pesoal sira ne’ebe asume kargu funsaun iha PN; Vise PN (2), Vise Sekretariu Meja (2), Prezidente Bankada (6), Vise Prezidente Bankada (5), Prezidente komisaun Espesializada (7), Vise Prezidente komisaun (7), Sekretaria Meja Komisaun (7), Deputadu/a laiha Kargu hamutuk nain 29

3. Osan Miliaun $16,682,500.00 aloka ba :

Parlamento Nacional $7,896,379.00 kompostu hosi Gabinete Presidente Parlamentu $583,621.00, Bancada Parlamentar sira $1,042,799.00, Gabinete Sekretáriu Jeral PN $88,722.00, Komisaun A $154,960.00, Komisaun B $165,587.00, Komisaun C $181,839.00, Komisaun D $133,300.00, Komisaun E $182,060.00, Komisaun F $151,270.00, Komisaun G $182,980.00.

Konsellu ba Fiskalizasaun Sistema Nasional Intelijensia Timor-Leste $69,490.00, Konsellu Konsultivu Fundu Petrolífeiru $255,131.00, Grupu Feto Parlamentar $46,944.00, Diresaun Jestaun Finanseira $1,721,281.00 Diresaun, Apoiu Parlamentar $129,608.00, Diresahn Rekursu Umanu no Formasaun $3,087,266.00, Diresaun komunikasaun $371,219.00
Divizaun Protokolu $22,923.00, Gabinete Auditoria Interna $53,150.00, Gabinete Estudu Estratéjiku Jurídisus $24,044.00, Gabinete Relasaun Internasionais no Koperasaun $8,721.00, Divizaun Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun $15,9000.00, Organizasaun Global Parlamentares Contra Corupsaun $92.7000.00, no Sentru Promosaun Igualdade Jeneru $20.606.00.

Wainhira Parlamentu Nasional la hapara sosa karreta foun ba deputadu sira maka estudante universitáriu sira hamutuk ho sosiedade sivil sei halo demonstrasaun hasoru Parlamentu Nasional iha tempu besik.

TAGS
Share This

COMMENTS