ASEAN Fo Bem-Vindu Ba TL ! Mohamad : Buras Hamutuk & Reziliente Hasoru Futuru

Imajem : Ministru Negósiu Estranjeiru Datuk Seri Mohamad Hasan simu karta adezaun hosi Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Bendito Freitas iha Kuala Lumpur, 25/10/2025
SAP News, Kuala Lumpur : Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Bendito Freitas ofisialmente submete ona Instrumentu Adezaun ba Karta ASEAN no Akordu Zona Livre husi Arma Nuklear Sudeste Aziátiku (SEANWFZ) hodi ratifika inkluzaun nasaun nian nu’udar membru dala 11° husi organizasau rejionál refere.
Ministru Negósiu Estranjeiru Datuk Seri Mohamad Hasan deklara eventu ne’e hanesan momentu istóriku ida ne’ebé haree espansaun hosi ámbitu ASEAN nian hodi inklui nasaun soberanu hotu-hotu iha Sudeste Aziátiku.
“Ida ne’e hanesan momentu istóriku ida ne’ebé ita selebra ohin, haksolok tebes atu anunsia katak Timor-Leste, ofisialmente depozita ona ninia Instrumentu Adezaun ba Karta ASEAN, no Tratadu kona-ba Zona Livre husi Arma Nuklear Sudeste Aziátiku”.
“Marka ho efetivu Timor-Leste nia admisaun kompletu nu’udar membru ASEAN ba dala sanulu-resin-ida, no espansaun ámbitu ASEAN nian hodi inklui estadu soberanu ida-idak iha uma ida-ne’e ne’ebé ita fahe”. nia dehan bainhira ko’alia iha serimónia entrega instrumentu partisipasaun iha ne’e, ohinohin iha Kuala Lumpur, 25/10/2025. Sita Média BERMAMA
Mohamad haktuir nia parte hamutuk ho nasaun membru sira seluk, sira fo saudasaun no parabéns ba povu Timor-Leste tanba sai ona membru plenu ba ASEAN.
“Lori Malázia tomak nia naran no ita-nia maluk Estadu-membru sira, ha’u hato’o ami-nia parabéns manas ba Governu no povu Timor-Leste, ha’u sente onradu atu fahe momentu ida-ne’e ho ita-boot sira hotu”.
“Ami selebra ho imi hosi nasaun ida ne’ebé harii ho aten-barani, perseveransa, no esperansa ne’ebé la nakdoko, bainhira ita-boot hamutuk ho família ida ne’ebé hein kleur ona ita-boot nia inkluzaun tomak. Bem-vindu ba Família ASEAN, no ba ita-nia Karta venerada.

Imajem : Ministru Negósiu Estranjeiru Datuk Seri Mohamad Hasan simu karta adezaun hosi Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Bendito Freitas iha Kuala Lumpur, 25/10/2025
Nia hahutan, karta ASEAN nian la’ós de’it dokumentu fundamentál ida. Ida-ne’e mai hosi fuan hosi ita-nia vizaun ne’ebé fahe, aliansa ida konfiansa nian, respeitu, no solidariedade ne’ebé kesi ita-nia nasaun oioin hamutuk hodi buka dame no prosperidade.
“Ho karta adezaun ne’e, Timor-Leste kompromete ona atu la’o liman-ba-liman ho ita, soru aspirasaun sira hosi ninia povu, iha ita-nia komunidade ASEAN ne’ebé evolui beibeik. Liuhusi Tratadu SEANWFZ, Timor-Leste mós hamutuk ho ita iha kompromisu solene ida, atu garante katak Sudeste Aziátiku sai nafatin santuáriu dame nian, livre hosi sombra arma nukleár sira”.
Adezaun sira-ne’e reflete liu duké de’it formalidade institusionál. Sira reprezenta Timor-Leste nia fiar metin iha ASEAN no fiar ne’ebé kle’an iha ita-nia futuru koletivu. Futuru ida ne’ebé harii iha armonia, kooperasaun no respeitu ba malu. Viajen ba ida-ne’e naruk ona. Husi luta sira iha nia moris, harii estadu no buka ho pasiénsia ba adezaun ba ASEAN.
“Bainhira ita haree ba oin, ita halo ida-ne’e ho otimizmu. Timor-Leste lori enerjia foun, perspetiva foun, no populasaun joven prontu atu kontribui. Ita-boot nia prezensa sei haburas ASEAN nia identidade koletiva. La’ós de’it iha demografia, maibé polítikamente, kulturalmente, no ekonómikamente”.
ASEAN nia forsa sempre hetan iha nia diversidade, no nia abilidade atu transforma diversidade ne’e ba objetivu ne’ebé fahe, “ha’u fiar metin katak Timor-Leste nia partisipasaun tomak, sei hakle’an liután koezaun rejionál ida-ne’e”.
“Ohin, ita la simu deit membru foun. Ami reafirma ami-nia fiar iha ASEAN ida ne’ebé inkluzivu, reziliente, no prontu ba futuru. Komunidade ida, unidu iha dame, komprometidu ba progresu, no bazeia ba lasu parentesku ne’ebé labele kotu. Mai ita kontinua kolabora no buras hamutuk, no mai ita hasoru futuru hanesan rejiaun ida, forte liután”.

