Demokrasia Timor Seida’uk Saudável, Festa Demokrasia La’os Espasu Ba Insultu Malu

Imajem : Estudante Universidade da Paz Francisco Lopo

SAPNewsTL, Dili : Opiniaun akadémiku Estudante Francisco Lopo husi Universidade da Paz (UNPAZ) kona-ba demokrasia iha Timor Leste, demokrasia katak ukun mai husi povu, ho povu no fila fali ba povu, povu mak na’in lolos ba ukun

INTRODUSAUN

Hare ba ita nia rai laran ohin loron problema barak mak mosu. Ideologia polítika ne’ebe diferensa halo povu no nasaun la hakmatek, problema polítika mai ho parte ne’ebe diferensa dala-barak ita ko’alia kona-ba demokrasia maibe nia valor husi signifikasaun demokrasia ita la halo tuir ou haluha. Valor demokrasia ita uza hodi halo poder fisiku hodi kontra ba malu tanba ho opiniaun ho sujestaun ne’ebe kontrario ho ida ne’e hamosu konflitu entre ita ema ho ema liuliu ba parte fisiku kona-ba direitu liberdade ema humanu nian.

Liberdade la hanorin ita atu sai inimigu ba malu iha o nia sosiedade , rasik, liliu o nia nasaun rasik maibé, liberdade hanorin ita atu sai ema eh povu ne’ebe moris ho étika, sivika,  edukativu no saudavel.

Timor-Leste nasaun demokrasia la’os Aristokrasia, demokrasia katak ita povo Timor-Leste mak na’in ba ukun, Timor-Leste la’os uza sistema Aristokrasia hodi hanehan ema seluk nia direitu maibé ita nasaun demokrasia mak ita iha direitu boot atu responsavel ba nasaun ida ne’e . Hodi nune’e nasaun ne’e nafatin koñesidu ho paz iha hakmatek nia laran. Nasaun atu moris ho flexivél Presija ita nia kolaborasaun hamutuk liu husi ita nia fraternidade . Dezenvolvimentu nasaun atu sai forte no kualidade demokrasia ita hoto tenke fo opiniaun hodi nune’e nasaun Timor-Leste sai furak ho paz no estabilidade no sai sai ezemplu ba Mundu tomak .

Tuir matenek na’in sira hateten nune’e; “ Demokrasia iha tanba iha nasaun ida” ko’alia kona-ba nasaun hanesan buat ida ne’ebe Ke naturál tanba iha ema no sosiedade ho liafuan seluk katak ; Nasaun ne’e forma ema tanba iha ema humanu.  Matenek na’in Aristoteles nia livru polítiku hateten; “ polítiku ne’e mosu husi kriasaun mundu nian , funsaun husi polítika ne’e utiliza hodi hadia nasaun nian la’ós utiliza hodi sai Korupsaun ba nasaun”.

Pontu Importantes ne’ebe sai hanesan motorizada mai ita katak ; polítika iha tanba iha ema ida  no iha nasaun ida. Ho ida ne’e ita bele foti ninia konkluzaun katak ; Nasaun iha tanba iha sosiedade (povo) , no mós iha sosiedade tanba iha nasaun “ ho ida ne’e hakarak eh lakoi tenke iha polítika governasaun iha nasaun.

DEFINISAUN DEMOKRASIA

Ko’alia kona-ba demokrasia ita tenke hatene uluk ninia etimologia demokrasia ne’e mai husi ne’ebe; Demokrasia mai husi liafuan gregu no fahe ba tipu rua mak hanesan; “ Demos No Kratus”  Demos katak: “povu” Kratus katak; “ ukun “ . Valor demokrasia katak ema hotu-hotu iha direitu no mós iha dever atu hetan ukun no moris ho liberdade.  Maka ho etimologia ida ne’e atu hatudu katak ukun ne’e husi povu fo fila ba povu, povu Timor-Leste mak sai ukun na’in ba nasaun ne’e rasik. Valor demokrasia hatudu ba ema hotu-hotu iha sentidu soberania ba moris .

Timor-Leste nu’udar nasaun Repúblika Demokrátika ida ne’ebe mak independensia iha loron 20 fulan maio tinan 2002 ho ninia pátria hatudu ba mundu tomak katak Timor-Leste nasaun ida ne’ebe maka demokrasia.  Demokrasia hanorin mai ita katak objetivu husi valor luta nian hodi hetan paz no estabilidade iha nasaun liuliu iha direitu generalidade tantu sosiedade nia laran no nasaun ne’e rasik. Demokrasia la hanorin mai ita katak atu halo aksaun inimigu (Kriminozu)  ba malu. Demokrasia fo mai ita atu moris iha paz no fraternidade nia laran.

Tanba Timor-Leste nasaun ida ne’ebe universalidade sosial la’os Aristokrasia. Ho ida respeitu valor étika ba igualdade generalidade iha nasaun no iha sosiedade rasik. Iha nasaun ida nia laran la iha indeferensializasaun kona-ba knaar ou valor de gender , hotu-hotu hanesan sidadaun Timor oan iha mos direitu ne’ebe hanesan no iha dever hanesan.

VERIFIKASAUN JERÁL FESTA DEMOKRASIA

Besik daudaun festa Demokrasia ,sei mosu drama polítika oin-oin, husi drama-drama sira sei ne’ebe mak sei mosu intimidasaun hanesan; Hatun Malu, trata malu entre grupu A no B no seluk tan.

Husi drama polítika ne’e sei hamosu palavra ida dehan HOAX. Hoax falsu sei mosu husi hahalok ne’ebe non-moral gosta hatun ema seluk nia dignidade iha festa demokrasia. Husi hoax sei mosu intimidasaun hanesan kritikas ,anarkismus ne’ebe maka sei mosu tan konflitu tanba iha individu barak uza sala demokraia no pratika demokrasia ne’ebe la saudavel tuir konseitu demokrasia.

Atu kuriji buat sira ne’e presija halo verifikasaun boatus-boatus ne’ebe maka mosu . Husi verifikasaun ne’e ema hatene kontéudu jerál husi palavra ne’ebe ko’alia iha grupu katak ne’e faktus eh mitus . Husi métodu verifikasaun ne’e tulun ema ne’ebe la hatene kona-ba aktus ne’ebe mosu hodi bele hatene tanba, dalarabak ema hare liu ba aksaun nian maibé , haluha halo verifikasaun hodi foti desizaun final nian.

Tempu agora la’os atu sura o nia kolen sira, maibe tempu agora atu hadia Dezenvolvimentu nasaun nian, no hadia  dezempregu iha rai laran no hodi hadia povo aileba sira iha area rural ne’ebe mak sei halerik iha nakukun laran.

Atu hadia buat sira ne’e la’os ko’alia mak barak maibé halo aksaun konkreta mak barak , liu husi aksaun konkreta ne’e mak halo mudansa nasaun la Signifika katak mundasa Hotu-hotu iha o nia liafuan de’it maibé , mudansa real katak hakarak ho esperitu halo nasaun sai furak ida ne’e maka bolu dehan: Sentidu demokrasia ne’ebe loos.

Sai ukun na’in la Signifika atu sai Liu-rai maibe, sai atan hodi serbí. Serbí hot-hotu la’os ho argumentu Asal bunyi maibe, Presija aksaun konkreta ho ida ne’e, mai ita hamutuk hodi lori nasaun Timor-Leste ida ne’e sai furak no flexivél  hodi naroman ba mundu tomak.

KONKLUZAUN

 Demokrasia katak sidadaun hotu-hotu nu’udar na’in ba sosiedade rasik liu liuliu iha nasaun ne’e rasik. Ho sistema demokrasia ne’e sidadaun hotu-hotu iha direitu ne’ebe hanesan hodi moris iha paz no estabilidade. Demokrasia hanorin no eduka ita atu sai sidadaun ne’ebe maduru iha nasaun.

Ho  konkluzaun ida ne’e mai ita hamutuk neon ida , laran ida hodi hamutuk sai ida de’it hodi haburas ita nia moris ho Saúdavel no flexivél hodi halakon Kriminozu iha rai laran.

 Husi ; Francisco Lopo

Eskola; Universidade Da Paz (Unpaz)

Fakuldade: Engenaria

Departamentu: Engenaria Civil

Semestre; Inpar

Jornalista : Antonio Tilman

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )