Lei Ne’ebe Komandante, TL Seidauk Tau Iha Prátika Lolos

Imajen Estudante Grigorio Fidelis Colo husi Fakuldade Direitu Universidade da Paz

SAPNewsTL, Dili, 14/11/2022 : Tuir Perspektiva akademika, teorika, empirika no klasika estudante Universidade da Paz, Fakuldade Ciensia Direitu, departamentu Direitu, Semester IV, Grigorio Fidelis Colo kona-ba Estadu Direitu Demokratiku, estadu ida ne’ebe hakruk ba lei no ordem hodi garantia ba liberdade, direitu, dignidade, justisa no demokrasia iha Timor Leste

Introdusaun

Mundu ohin loron sai fatin di’ak ka fatin nebé livre iha ita hotu nia matan ou ita bele dehan ema hotu iha direito no liberdade, tan ne’e exigi ita atu hatene sai lampu ida hodi leno ba ema hotu atu moris tuir buat nebé lolós, ema barak hakarak atu goja nia direito la tuir lei no normas sira maibe fó mate ba ema balu sira nia direito nebé lós katak moris iha lei nia okos. Ho hanoin ida ne’e ita hotu nudar Nasaun República Democrática De Timor-Leste (RDTL), ita bolu malu no fahe hanoin ba malu hodi tau Atenção ba ita nia an no ba ema seluk iha ita nia relação lor-loron nian. konhese didi’ak an konaba Lei, ne’e importante tebes ba ita hotu hodi regula ita. Tema ida ne’e nudar estilo ida be lori ita buka hatene atu sai auto-responsavel iha aspeito oi-oin!

Tan mundu oras ne’e da-daun nakonu ho ideologia barak iha nasaun ne’e, ne’e realidade ne’ebé ema otas ne’e enfrenta. De faktu, susar tebes no perigu ba entidade hotu nia crescimento ho presensa ita ida-idak nian. Tamba ne’e, iha ha’u nia opiniaun ka reflexão ida ne’e, ha’u hakarak bolu fila fali ita ida-idak nia an atu bele hadia ita nia pensamento sira nebé fora husi K-RDTL ka LEI sira nebé  ita hatuur ona. Nune’e ita ho ita labele monu iha injustisa  nia laran ka monu arbiru iha ema seluk nia intepretasaun ne’ebé sedauk lós katak la merese la’o tuir Lei nebé hakerek ona. Tamba ne’e, iha opiniaun simples ida ne’e sai hanesan lian dadolin ida atu bolu ita ida-idak nudar gerasaun foun mai ita luta hamutuk hodi kontra inimigo sira nebé sei moris iha injustisa nia laran. Ha’u mai ho hanoin ida nebé apresia tebes konabá”Lei mak sai lâmpada bo’ot ida iha sociedade maibé seidauk iha prática ho lolós”. Realidade ohin loron nian Lei forte maibé ema balu mak hakarak uza sai lei privado maibé lahatene katak ema balu mós presija lei atu moris iha justisa nia laran.

Lei Mak Sai Lâmpada Bo’ot Ida, Iha Sosiedade Maibé Seidauk Tau Iha Prática Ho Lolós

Ita  hotu hatene katak ita hamrik iha Nasaun demokrátiku ida nebé hatur ona iha artigo 1 ho numero 1-2 katak República Demokratica De Timor Leste katak estado ida nebé demokrátiku, soberania, ukun-an no ida mesak, hari hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian no loron 28 fulan novembro 1975 maka loron proklamasaun independénsia repúblika demokrátika timor-leste. Hó artigo sira ne’e mak sai hanesan Lei ida atu regula ita hotu iha nasaun ida, lei ne’e mai husi lian Latim dehan “Lex” signifika lei ne’e hanesan regra ka normas ida nebé obrigatoriamente la’o tuir ita nia direito no dever nebé mak hatuur ona iha estado direito demokrátiku ne’e no ita hotu tenke hakruk ba normas nebé hakerek ona, orgaun kompatente artigo 97, regula ita ema ka sociedade ida iha nasaun ne’e no fenómeno sociál.

Iha parte seluk mós lei ne’e sai  lampu ida atu leno sociedade hotu nia dalan hodi hatene katak Nasaun K-RDTL no soberanu ne’e hari husi povu ikus mai ita sai vitória no independensia. Maibé dalaruma ema bo’ot balun hare povo hanesan lei la vale ba sira, vale de’it ba ema bo’ot sira iha ai-rin estado ne’e nian significa ita tama ona parte diskriminasaun ka uza lei atu regula de’it ba ita nia privado sira, ita haluha tiha ema seluk nia direito nebé hakerek iha artigo 16 número 1-2 katak sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direito no obrigasaun hanesan no labele halo diskriminasaun ba ema ida tamba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivil, nia aneksu, orijen etniku, nia lian,pozisaun social, hanoin polítiku ka ideologia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fizika eh mentál. Maibé tamba sá mak sidadaun balu sei moris iha lei nia kotuk nia rasa mak lahanesan ka ou nia orijem mak la’os maubere nia oan?

Ami hatene katak iha artigo 30 ho número 1 dehan ema hotu-hotu iha direito ba liberdade, seguransa no integridade ba nia an rasik. Lós duni nudar sidadaun iha direito ba liberdade tamba K-RDTL, maibé ami asegura nafatin direito ba liberdade ho responsabilidade bo’ot ida ba ami nia an katak maski sidadaun iha direito nebé as maibé ita hotu lei mak hapara ita nia direito sira. Tamba ne’e, lei mak sai fontes ka lampu ida atu leno ita hodi la’o tuir korredor ida iha dalan justisa nian. Ita hotu hatene katak ita iha lei nia oin maibé ita sedauk iha prática nebé ho profisionalismo iha nasaun soberania ne’e, ida ne’e mak ema bain-bain dehan” Tane As Interese Comum Do Que Interese Particular Ka Individual”; Ho liafuan ida ne’e sai hanesan sinu ida atu bolu nafatin ita nia lider balu nia an katak moris ne’e maski kaer kargo nebé bo’ot maibe tenki hit oin no loke matan ba ema hotu nia direito nebé iha tamba povu kbiit laek sira mós presija, labele hakruk hodi hare de’it ba ita nia oin. Tamba ne’e, ha’u fó exemplo ida katak wainhira ita atu sae ba foho leten ida, ita hit oin mak foin la’o ba la’os hakruk mak la’o, ida ne’e hanesan reflexão ida atu moris ne’e tenki hateke ba leten no kraik no mós hateke ba liman sorin lós no karuk nebé ema balu seidauk hetan nia direito.

Iha parte seluk ita mós defende estado nia vissão, “construir um país justo”, nebé hatuur iha (principio da justisa) iha próspero ne’e hatuur ona iha (principio de bem-estar) nian. Iha principio ida dehan: Sabemos E Podemos E Devemos Vencer…A Vitória É Certa. Ne’e concretiza duni povo nia luta, povo nia terus,(fakar ran) povu nia mate no povu nia mehi, iha dia 20 de maio 2002, reconhecimento internacional, no povu Timor tomak ho oin hamnasa, tan povu hetan ona nia liberdade. Ha’u afirma ba ita hotu katak tetu ba mai, no tau iha konsiderasaun iha ita hotu-hotu nia ulun no tetu iha CONCIÊNCIA MORAL atu labele estraga tan povu ba bebe’ik, susar ba bebe’ik, hamrok jusitisa ba bebe’ik no mós hakilar lei ba bebe’ik; ho buat hirak ne’e mak ita tau iha prática lolós sociedade sei moris hakmatek no sei la hakilar tan estado no justisa iha nasaun ne’e.

Iha momento ida ne’e aproveita hato’o mós ba ita nia orgaun ha’at (4) hanesan lider estado sira katak problema nebé ohin loron nasaun ne’e infrenta tamba provoka husi ita, sei parte ha’at ne’e mak sira hala’o knar tuir lei nebé haruka no lei nebé la haruka, ha’u senti buat hotu sei la’o ho diak no justo iha ita nia rai.

Ha’u nia perguntas mak ne’e, sei lei mak la salva ita ema nia direito ka lei privado sira, se maka atu bele salva, karik ita dehan lei ne’e la vale ba ita? Ema iha no lei mós iha tamba sá mak sei nafatin eziste parte diskriminasaun no problema sira seluk nebé nasaun ne’e infrenta? Iha ita nia matenek na’in ida Dr. Armindo moniz dehan: “se lei ne’e mak la salva ema iha estado ida nia laran maka ne’e la’os lei, maibé sasan kriminal no soran ema atu halo problema to’o ikus sira rasik ignora hodi tau interese ba grupu ka individo hodi sosa pazero sport no laptoop”!!!. Lós duni, hanesan sidadaun estado direito demokrátiku ami hakruk no respeito karik lider balu sei moris iha parte individo nian husu nafatin atu ita prática ho lolós tuir lei nebé mak oras ne’e iha sociedade nia le’et ka ita nia matan.

Nasaun Sei Hakmatek Ho Lei

Iha Lei ne’e hamutuk rua mak Lei nebé hakerek no Lei nebé la hakerek katak lei nebé hakerek mak ita nia K-RDTL no lei nebé la hakerek mak lei costumario. Iha buat rua ne’e mak la’o hamutuk no moris kompleta malu, ita senti buat hotu la’o hakmatek tamba lei rua ne’e iha konsiderasaun ka ita iha resposavel nebé bo’ot hodi kumpri. Ita hotu hakarak nasaun ne’e hakmatek no moris iha armonia nia laran maka primeiru ita tenke hametin sistema direitu ba lei tenke fundamentu.

Nune’e ba sidadaun nebé mak kontra nia tenki hatán tuir prosesu penal nebé mak nia halo tuir aktus nebé nia funda, labele hare ba riku no ki’ak, status sosiál, maibé hare ba direito katak hanesan sidadaun hotu moris iha lei nebé mak hanesan no la hare ba ema ne’e mutin ka metan. Iha lei ne’e lós, justisa mós tenke lós no oragaun ha’at ne’e mós tenke lós hodi lori fiar povu nian ba iha estadu demokrátiku ne’e.

Justisa labele sadere ba klase nebé de’it maibé tenke independente. Tamba dalabarak sidadaun balu hamosu pergunta  ba públicu tamba saida mak lei ne’e vale deit ba ema kbiit laek sira maibé ba bo’ot sira lei ne’e lakon hanesan mehi de’it. Atu halakon hanoin ida ne’e nasaun ne’e presija kria lei ida nebé regirozo ida hodi hatuur justisa nia balansu ba ema hotu, tamba akontese ona katak realidade hatudu ona ba públicu sidadaun ne’e autór ba kazu ezemplu kazu droga maibé to’o ba justisa rezultadu hatudu katak evidénsia la forte, maibé realidade iha públiku hatene katak autór sira komete duni iha kazu refere.

Ita presija hare hamutuk, ita nia direitu demokrátiku ida ne’e se karik husi parte seluk nebé mak sei naksalak ruma presija rezolve hamutuk atu nune’e sidadaun hotu moris hakmatek iha nasaun ida ne’e, senti duni nia ukun an, tamba ita hakarak moris iha justisa nebé mak neutralidade, ne’e mak ita kontra kolonializmo hodi hetan direitu de liberdade, maibé nu fin ita hetan tiha direitu de  liberdade maibé ikus hamosu justisa nakonu ho nepotizmu presija hare hodi hadi’a atu ba futuru nasaun nian sai lampu ida hodi leno buat nebé lós no justo. Tamba ne’e, nasaun atu moris diak no hakmatek presija moris tuir lei tamba lei mak regula ita tantu ema bo’ot no ki’ik no tenke tauk lei, se karik ida ne’e mak ita la’o tuir, buat hotu sei la’o normal no buat hotu sei la’o hakmatek iha nasaun ne’e. Ita hatene katak lei iha mak nasaun ne’e hakmatek, ha’u hakarak lori ita ho músika ida nia liafuan hanesan: “Uluk ami atoni ema sama ami bebeik, ohin loron ami hetan ona liberdade”, tamba sa mak lider balu ka ukun na’in balu sei lori imi nia poder sama nafatin ami povu kbiit laek sira? Hakarak nasaun ne’e hakmatek ita hotu hakruuk ba lei nebé mak regula ita atu nune’e ita ho ita labele sama malu tan iha Nasaun ne’e.

Lei Mak Sai Komandante Bo’ot ba Nasaun Nia Desenvolvimentu

Ita hotu husu ba malu se mak dehan no se mak bele hetan resposta significado ida ba perguntas iha leten? Perguntas ba perguntas mosu nadodon malu, maibé realidade nebé kontinua kria perguntas ba povu kiik mós butuk ba butuk hela deit atu defini lei ba se lós no se lós mak sai komandante iha rai ida ne’e? Ema hotu iha esperansa bo’ot atu lei sai komandante bo’ot para fó siguransa ba ema hotu iha rai ida ne’emaibé perguntas mak mosu no lei nafatin sai kurtina hodi falun an.

Iha Autór ida ho naran Bobbio nia dehan “Direito do mais forte” direito sai hanesan força ida  ka lei sai hanesan komandante ida katak lei dehan A hotu-hotu A karik dehan B hot-hotu dehan B; maibé na realidade ema balu sei uza lei ne’e hanesan privado ida, tuir lós ita la’o tuir matenek na’in nia liafuan ne’e, sente buat hotu la’o ho hakmatek iha sociedade ka nasaun ne’e. Iha sorin seluk, ita presija haforsa ita nia sistema judisiário nebé forte katak ema hotu-hotu tenke hakruk ba lei no lei mak sai lampu ida ka komandante ida, atu nune’e halo ema hotu-hotu iha konsiensia bo’ot atu respeitu lei ne’e.

Seluk mós, ba lider hotu  tenke hamosu polítika ida nebé forte atu harii lei sai komandante nebé regirozo no labele iha jeito lei individo para hamosu dúvida ba sociedade ka indultu arbiru de’it, buat hotu tenke hakruk ba komandante da lei ne’e. Dalaruma ema balu husu, tamba sa mak lei iha ona maibé sei nafatin diskriminsaun no oho malu ida nebé la iha rohan laek? Tuir JSMP(8.Feb 2011) katak lei sedauk sai komandante maibé ema individo sira mak sai komandante ne’e maka ema oho malu no insulta malu iha média sociál no la iha hanoin ida atu hamtauk  ba lei maibé hamtauk deit ba ordem husi ema individo ka uza lei privado sira katak ema sira ne’e mak bo’ot liu kontinua sai komandante, ne’e parte ida.

Iha parte seluk tamba ema oho malu lori malu ba Tribunal laiha sentensa nebé maka’as no ba kadeia lakleur livre no mós hetan indultu ikus maibé sai mós motiva ba ema atu kontinua oho malu nst. Alen de iha motivo seluk maibé lei sai problema nebé laiha forte atu hapara ema kontinua oho malu. Kazu oho malu iha Timor leste sei sai buat ida bain-bain de’it, sei nasaun ne’e la iha biban atu konbate. La iha ona biban atu konbate tamba sistema judisiário nebé seidaun forte; Tamba ne’e husu ba tribunal atu tau atensaun ka metin prinsipiu no tenke konsistensia liu-liu juiz sira nia kompetensia katak ema sira nebé lei fo poder ba sira atu halo julgamento, atu deside konaba kazu penal, aplika pena(kastigo ruma) no medidas de seguransa e poder seluk nebé lei determina ka halo tuir buat nebé lei haruka, ida ne’e mak dalan justisa nian(bele mós hare iha K-RDTL artigo 121).

Lei Mak Moris Uluk Ka Ema Mak Moris Uluk

Tuir buat ne’ebé ita estuda iha nivel akadémiku no husi buat nebé ha’u le’e iha referensia balun nian konaba “Siensia de direito” significa ita ko’alia ona ba Lei sira nebé mak oras ne’e regula hela ita iha nasaun K-RDTL ne’e.  Iha matenek na’in ida ho naran E.M.Kelly nia liafuan dehan: “o homem é primeiro depois de lei não é lei primeiro” significa ema mak moris uluk depois mak halo lei ne’e, la’os lei mak halo ema.

Lós duni iha parte seluk polítika maka hahoris lei tamba lei ne’e mai ikus nia tenke husi prosesu naruk ida nebé bain-bain ema dehan: “sei la iha funu oinsa atu hetan paz” tamba ne’e, atu hetan diak tenki funu lai mak foin polítiku na’in sira tur hamutuk hodi kria ka hakerek lei sira nebé mak oras ne’e regula hela ita.

Iha tinan liu ba ne’e ita nia heroi sira no sira nebé sei moris hela lidera ita nia nasaun ne’e to’o hetan nia liberdade maibé antes atu hetan liberdade ka hetan independénsia mós jovem lubuk ida maka sai vitíma ka lakon vida iha ita nia rai doben Timor leste. Tamba de’it polítika hodi manaan ita nia liberdade no independensia, wainhira ita hetan ona ita nia liberdade ka independensia maka foin forma orgaun soberania ha’at (4) nian. Hotu tiha maka husi parlamento nasional ka orgaun soberania sira halo debate ka diskusaun ida oinsa atu kria no hakerek ita nia lei konstituisaun da RDTL. Tamba ne’e, polítika ida ne’e mak sai fator determinante ida sukit tun no sukit sae, ikus ita hetan vitória. Tamba polítika no lei ida ne’e maka regula buat hotu atu sai dalan ida nebé di’ak iha futuru,  maibé keta haluha katak polítika no lei mak lori ita ba justo no la justo.

Tan ne’e polítika no lei mak sai mahon ida atu ema hotu tuir ho asaun nebé lider sira halo, ikus mai nia regula ita, iha fatin ida ka corredor ida hodi la’o tuir lei nebé orgaun soberania  sira hatuur ona. Ho ida ne’e mak ita bele dehan ema mak sai na’in ba lei iha sociedade ida ka estado direito demokrátiku ne’e.

Konkluzaun

Hanesan Nasaun República democrática de Timor-leste (RDTL), nebé harii husi povo ba povo no Estado Mak Povu. Lós duni buat hotu ita halo ne’e liu hosi povu mak ita bolu dehan estado direito demokrátiku ida, ne’ebé mak hatuur hela iha sociedade ida ka nasaun ida.

Ita nia mehi ne’ebé mak lori ita ba paz, ida ne’e maka lori ita ba moris nebé justo no moris honestidade. Ha’u hakarak lori ita ho matenek na’in ho naran Emanuel kant dehan: “Ha’u halo buat ruma tenki mai husi ha’u laran no ha’u nia kunesimentu apriori”, Lós duni povu hotu nia hanoin ne’e mesak furak de’it no mai husi ida-idak nia pensamentu rasik, tamba sira hakarak ita hotu hetan liberdade ka direito nebé hanesan no moris hotu iha lei nia laran. Hó ida ne’e mak sai chave ba ita ida-idak nia an hodi respeitu lei sira liu-liu ba ita nia decisão sira nebé mak orgaun soberania hatuur ona.

Iha parte seluk ita hatene ona lei mak sai lâmpada bo’ot ida iha sociedade nia laran, ida ne’e importante tebes, nune’e ita bele ona descobre lei nebé lós iha ita nia nasaun, tamba hosi ita nia an ida nebé mak moris iha lei nia okos mak hafoin hatene no bele hatur lolós iha fatin nebé comum nian. Maibé atu hadi’a buat hirak ne’e hotu ita muda no halós uluk ita nia pensamento individo sira, tamba pensamentu  mak chave ba ita nia hahalok sira nebé justo no la justo.

Uainhira ita hadia ona ita nia pensamento significa ita hatur ona buat hotu iha lei nia haruka, liu-liu ita hotu nia an katak ita nia moris ne’e sai duni ona ema nebé honestidade iha estado direito demokrátiku ne’e. Tamba ne’e, halo ita nia an sai na’in ba lei significa ita tenke hamtauk lei ne’e, hatur an iha lei ne’e, hanoin nebé (equilibrio) ka hanesan, halakon hanoin individo sira muda ita nia an ba moris nebé lolós. Ida ne’e mak dalan ne’ebé atu ita bele prepara ita nia an ba moris nebé iha justisa laran. Tamba, ita moris iha mundo ne’e ema barak mak hakarak atu sai ema ne’ebé individo iha mundo ne’e maibe susar ba ita iha loron ikus; Tamba ne’e, uza lei ne’e hanesan lampu ida hodi leno ba ema hotu nia direito nabé presija no mós prática ho lolós.

                                         Referência:

  1. https://fundasaunmahein.wordpress.com
  2. Google no Faceboock
  3. Konstituisaun da República Democrática de Timor-Leste (RDTL) ho processo penal.
  4. Revista dos Seminaristas da Diocese de Maliana Timor-Leste,” públicação Anu II-No.3-Novembro De 2018”.

Hakerek Na’in : Gregorio Fidelis Colo     

Classe: Semestre IV

Faculdade: Direito

Departamento: Ciência De Direito

Escola: Universidade Da Paz

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )