Oho Malu Iha Fátima ! KRAM Konsidera Hamonu Integridade Timor Nian

Imajem : Presidente KRAM Octavio da Conceição iha Salaun KRAM Sexta, 07/06/2024. Foto : Ermelinda Soares

SAPNewsTL, Díli – Komisaun Organizadora Arte Marsiais (KRAM), konvida representante, Grupu Organizasaun arte marsiais, Persaudraan Setia Hati Terate (PSHT), no representante, Arte Rituál seti-seti 77. Kolabora hamutuk ho familia, matebian hodi deporta mate isin husi Portugal mai Timor-Leste

Presidenti KRAM Octavio da Conceicao hateten, Violénsia ne’ebé akontese iha Santuario Fátima Portugal, Domingu liu-ba, deskonfia envolve direita husi membru grupu arte-marsial (GAM) PSHT ho grupu arte-ritual (GAR) 77.

“Violénsia ne’ebé akontese iha Santuario Fátima Portugal, domingu liu-ba ne’e deskonfia envolve direita husi membru Grupu Arte-Marsial (GAM) PSHT ho Grupu Arte-Ritual (GAR) 77 ne’ebé rezulta sidadaun Timor-oan ida lakon nia vida no nain lima (5) seluk hetan kanek grave, akontesimentu ida ne’e hamonu ita nia integridade Timor nian hanesan nasaun ida no hanesan sarani kristaun Katóliku”. Dehan Prezidenti KRAM Octavio da Conceição iha Salaun KRAM Sexta, 07/06/2024.

Octavio da Conceição hateten, ohin KRAM organiza komferénsia imprensa, hodi konvida representante, Grupu Organizasaun Arte Marsiais, Persaudraan Setia Hati Terate (PSHT), no representante Arte Rituál seti-seti 77 no familia matebian ne’ebe lakon vida iha rai Lisboa, hanoin hamutuk oinsa bele lori mate isin mai Timor.

“Ho nune’e KRAM konvida  lideransa organizaun sira husi, Arte ritual 77 no organizasaun PSHT inklui inan aman husi joven  ida ne’ebe lakon vida atu ko’alia kona-ba mate isin ne’ebe atu mai to’o  iha Timor Leste.  parte hirak ne’e konkorda katak prosesu hotu hotu ne’ebe akontese ona entrega ba parte judisial hodi prosesu tuir dalan legal”. Nia husu.

Entretantu, Ministeiru  Joventude Desporto Arte no Kultura (MJDAK), liu husi komisaun reguladora  arte marsiais  halo enkontru kordenada ida ho organizasaun arte  ritual 77, no organizaun arte marsiais PSTH hanesan enkontru kontinuasaun  husi enkontru sira ne’ebe organiza mos husi Ministru Negosiu Estrangeiru no Koperasuan (sigal Portugués, MNEK), inklui parte relevante sira hodi diskute kona-ba konflitu ne’ebe akontese iha sidade Lisboa ne’ebe rezulta Timor-oan ida lakon vida.

Imajem : Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão iha Palasiu Prezidensial Aitarak-Laran, 06/06/2024. Foto : Média PM

Iha sorin seluk, Xefe Governu Kayrala Xanana Gusmão dehan, iha fulan-Setembru tinan kotuk Governu suspende atividade Grupu Arte Marsiál (GAM) no Grupu Arte Rituál (GRA), ne’ebé komesa redús ona violénsia involve hosi GAM no GAR kuaze tinan ida ona.

“To’o fulan-Dezembru 2023 situasaun kalma laiha tán hanesan uluk kada semana oho-malu, sunu uma, maibé joven sira ne’e bá tiha Portugal lori fali 77 no 22, iha Fátima ne’e konfrontu entre joven hosi Grupu Arte Marsiál PSHT no Grupu Arte Rituál 77. Hosi konfrontu ne’e na’in-ida mate no lima kanek, no iha hela polísia judisiál Portugal nia liman,” Xanana Gusmão informa. SAPNewsTL asesu liu husi pajina ofisial Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão, Dili, 06/06/2024

Iha reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta (05/06) Governu haree ona oinsá Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) atu transporta mate-isin hosi Portugál hodi entrega bá família iha Timor-Leste.

“Ha’u halo apelu ida bá joven sira iha rai-li’ur, sira mak hatudu duni katak, ita tenke taka duni Arte Marsiál tanba taka iha ne’e sira bá oho-malu fali iha ema-nia rain,” Xanana Gusmão ko’alia.

Imajem : Komunikadu Imprensa husi Vigário Geral da Arquidiocese de Díli no Presidente da Comissão Téknika Superior da CET, Pe. Gracianos Santos Barros ba jornalista sira iha salaun São Sebastião, Balide, 06/06/2024. 

Liga ba kazu ne’e, Conferência Episcopal Timorense (sigla Português, CET) mos preokupa no lamenta tanba  konfrontu sira ne’e mosu iha areador Santuario Fátima, Portugal.

“Conferêcia Episcopal Timorense (CET) preokupadu teb-tebes no lamenta ho konfrontu sira ne’ebé mosu iha madrugada domingu dia 2 junho 2024 iha arredor Santuáriu Fátima nian iha Portugal, ne’ebé kauza vitima mortal ida no balun kanek todan”.Tenik Vigário Geral da Arquidiocese de Díli no Presidente da Comissão Téknika Superior da CET, Pe. Gracianos Santos Barros ba jornalista sira iha salaun São Sebastião, Balide, 06/06/2024.

Tuir fonte kredível balun, vítima mortal mane ida ho tinan 25, no konfrontu ne’e envolve Timor-oan ho idade entre tinan 25 to’o tinan 30 mak baku-malu, maske seidauk hatene motive lolós insidente ne’e nian.

“Ami, Bispo sira Timor nian, manifesta ami nia laran-susar no la konkorda ho kualker forma violênsia  ne’ebé, la bele iha fatin iha sosiedade nia lee, liu-liu iha fatin sira hanesan Santuariu Fátima”.

CET husu deskulpa ba povu Português, ba Conferência Episcopal Portuguesa, em partikular ba Dioseze Leiria no sarani sira hotu, no ba Mirador no peregrino Santuario Fátima nian.

“Liu husi gestu públiku ida ne’e, ami husu deskulpa ba povu português, ba Conferência Episcopal Portuguesa, em particular ba Diocese Leiria ho nia sarani sira, ba morador no peregrinu sira Santuario Fátima nian, ba hahalok joven sira  nian ne’ebé perturba ona hakmatek no sakralidade Santuariu Fátima nian”.Hateten Pe. Gracianos Santos Barros.

“Ami apela ba polísia judisiária Leiria nian atu investiga didiak eposódiu konfrontu sira ne’e no ami hein ho ansia rezultadu investigasaun nian atu responsável atu sira ne’e bele hetan julgamentu tuir lei sira em vigor”. Pe. Gracianos Santos Barros akresenta.

Jornalista : Ermelinda Soares

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )