PR Horta Preokupa Boot Liu Problema Seguransa Alimentar & Nutrisaun

SAPNewsTL, DILI– Hafoin halo lansamentu ba projetu Avansa Sistema Aihan no Nutrisaun (SAN), Prezidente Repúblika Jose Ramos Horta, preokupa problema agrikultura, seguransa alimentar no nutrisaun.

Estadus unidos no Timor-Leste lansa projetu avansa (SAN) hodi promove sistema aihan no nutrisaun iha Timor-Leste ho nia valor orsamentu $ 15 miliaun ba tinan lima nia laran.

Presidente Repúblika Ramos Horta haktuir bainhira kosok oan ida moris, la iha inan nia susu been ou formula ida ne’ebe diak no kualidade ba kosok oan sira ne’e atu hetan asistensia, hahan diak, depois liu tiha fulan neen, komesa bele han buat ruma no kualidade, sei la han sufisente entaun la iha kualidade, nia kakutak la desenvolve.

“Atu desenvolve kompletu tenke hetan kedas primeiru inan nia susu ben, inan nia susu ben la iha tenke hare formula, depois to’o fulan neen tenke fornese hahan didiak, se lae ita nia sosiedade, no ita povu fraku”. Dehan Presidente José Ramos Horta, ba jornalista sira iha salaun Suai Room Timor Plaza Dili kuarta (20/03/024).

Presidente Repúblika sente kontente tanba bele hetan konvite husi Embaixada USAID no USAID hodi hola parte iha programa ne’e, nia parte preokupa kona ba setor agrikultura, seguransa alimentar no nutrisaun iha Timor-Leste.

“Ha’u hanoin hotu-hotu iha Timor-Leste nee hatene ona, hau nia preokupasaun numeru 1, kona ba agrikultura, seguransa alimentar no nutrisaun, para ita hamate tiha sub nutrisaun ba kosok oan sira”.Jose Ramos Horta Preokupa

USAID sempre servisu ho governu no servisu ho ministeriu agrikultura no Ministeriu seluk-seluk tan, USAID nia programa ne’e la’o duni no implementa ho diak no kualidade, tan ne’e PR sente kontente ho programa refere no fo agradesimentu no parabens boot ba USAID ne’ebe halo akordu ho governu Timor-Leste.

Durante tinan 22, problema kona ba nutrisaun, Buat ida ne’ebe PR konsidera numeru um ne’e, mak agrikultura, segurasa alimentar no nutrisaun.

“Klaru primeiru Ministru no governu hare prioridade ne’e barak, estrada rural, bee moos, edukasaun, saude, mais la iha prioridade ne’ebe boot liu fali, agrikultura no seguransa alimentar”. Nia konsidera

Iha sorin Hanesan, Negósiu Embaixada EUA, Marc Weinstock, Estadus Unidus no Timor-Leste Lansa Projetu Avansa (SAN) hodi Promove Sistéma Aihan no Nutrisaun iha Timor-Leste.

Enkaregadu ho Presidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Jose Ramos- Horta, lansa USAID ninia projetu Avansa Sistema Ai-han no Nutrisaun (Avansa SAN) ho valor millaun $15 ba tinan lima, hodi promove Timor-Leste ninia sistéma ai-han hadiak nutrisaun no hametin seguransa ai-han iha nasaun laran tomak hodi foku ba munisipiu Aileu, Ainaro, Dili no Ermera.

“Avansa (SAN) sei promove prátika agrikultura ne’ebé adapta ho klima, diversifikasaun aihoris, apoiu ba empreza ki’ik no médiu agroalimentar sira, kampaña iha nivel komunidade konaba diversidade ai-han no advokasia ba hahalok saudável hodi hadiak nutrisaun ba ema hotu”. Dehan Marc Weinstock

Atividade ne’e sei fornese mos asisténsia espesial ba agrikultór eskala ki’ik no feto, liu-liu ba inan isin-rua no labarik ho tinan lima ba kraik, atu asegura asesu ba ai-han nutritivu.

“Atividade Avansa (SAN) ne’e, lansa iha tempu pertinente tamba hanesan kontinuisaun husi investimentu anterior Estadus Unidus nian iha setor agrikultura no inklui tan aspetu balun atu foo importansia ba urjensia kombate malnutrisaun, espesialmente ba inan-feton no labarik ho tinan lima ba kraik,”

Atu hasae padraun nutrisaun no hadiak seguransa ai-han ne’e Avansa SAN reflete objetivu atu promove liu tan ai-han ba munisipiu sira.

“Estadus Unidus hakarak atu kontinua kolabora ho Governu Timor-Leste iha nivel nasional no lokal atu aselera fortalesimentu sistéma ai-han lokal”. Nia informa

Avansa SAN sei implementa husi National Cooperative Business Association CLUSA International (NCBA CLUSA) ho kolaborasaun husi grupu agrikultór rua nulu resin hitu iha suku sanulu resin ha’at iha munisipiu ha’at, atividade ida ne’e sei hari’i aliserse ba progresu, prosperidade no hadiak nutrisaun ba ema hotu.

“Liu husi USAID, Embaixada Estadus Unidus ba Timor-Leste kontribui ona osan hamutuk millaun $92 entre 2021 no 2025, hodi hadiľa ekonomia Timor-Leste nian no promove governasaun diak. Dezde restaurasaun Independensia Timor-Leste nian, USAID kontribui ona millaun $323 resin hodi promove dezenvolvimentu inkluzivu,pasifku atu nasaun ne’e prósperu, saudavel, no autosufisiente”.nia hakotu

Enkuantu, Daudaun ne’e tuir dadus hatudu Timor Leste regista malnutrisaun okupa pusentu haatnulu resin ualu (48%), Seguransa alimentar 36% no kiak ho 42%, situasaun hirak ne’e halo Timor Leste okupa kiak númeru daruak iha país sudueste asiátiku.

Jornalista : Ermelinda Soares

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )