Unidade Lori Dame Ba Vitória Patriotizmu No Nacionalizmu

Unidade Lori Dame Ba Vitória Patriotizmu No Nacionalizmu

SAPNewsTL, Dili : Perspektiva akademiku estudante Unversidade da Paz, Gregorio Fidelis Colo kona-ba Unidade ne’ebe lori dame ba vitoriu patriotizmu no nasionalizmu

Introdusaun

Matak malirin ba le’e na’in sira hotu, ita hotu nudar sociedade ida ka umanu ida, ita hamutuk fuan ida no laran ida de’it mesak Nasaun Direitu Deokratiku nia oan. Iha tempu nebé la hanesan ha’u hakarak lori ita boot sira ba hatene uitoan konaba tema nebe hau koloka iha leten. Tamba sa mak ha’u hakarak foti expresaun  badak ida nee“Unidade lori paz ba vitória Patriotizmu No Nacionalizmusai nu’udar dalan ida ba paz iha Rai Doben Timor-leste.

Hare ba situasaun no kondisaun nebé mosu iha ita nia sorin le’et katak unidade ne’e komesa menus ba neneik maibe bebeik ona. Husi kauza sira ne’e mak sei hamosu problema oi-oin nebé mak ita hotu sei la espera. Ha’u espera katak liu dalan eskrito ida ne’e bele lori ita no ajuda atu hafanun nudar Timor oan hodi tane liman ba malu, atu dezemvolve liu tan ita nia Nasaun ne’e ba oin. Tamba nee, atu hatene klean tan konaba tema refere; mai ita ba hatene no lee hamutuk saida mak Unidade lori paz ba vitória patriotizmo no nasionalizmo?

liafuan Unidade mai husi lian Latim dehan“Unitas” katak hatudu qualidade nebé úniku ou labele hafahe, husi ida nee mak sira hatudu los sentimentu domin no politika ho fuan nian hodi harii Patriotizmu no nasionalismo iha rai ida nee. Husi ida nee mak sira hamosu unidade ida hodi hetan vitória iha rai ida nee, ho hanoin ida nee mak konkretiza sira nia mehi  ba ema hotu atu goza iha mundu ida nee, liu-liu iha timor leste.

Iha sorin  seluk liafuan unidade mai ho nia signifikadu ida, atu expresa buat nebe konsidera ho forma  individual laos forma plural. Nune’e iha tan sentido seluk nebe atu hatudu união husi komponente nebe determina homogenidade ou identidade. Husi uniddae lori sentido ba ema hotu kria amizade iha grupu hodi servisu ka hanoin ida hodi halo dialogo ka halo kriativo oi-oin atu hametin relasaun nudar maubere oan maski balu lakon sira nia vida no fakar sira nia ran maibe sira metin prinsipiu hakarak saida deit no ran ida deit iha rai ida nee.
                                  

Saida mak Unidade lori paz ba vitória patriotizmo no nacionalizmo

 Iha povu nia unidade mak lori paz ba vitória patriotizmu no naionalizmu iha rai ida ne’e, konseitu rua ne’e nebe da’et ba malu hanesan duit ida atan rua. Iha Patriotizmu katak la ses husi liafuan patria no patriota. Maibé liafuan patriotizmu liafuan ida nebe define ba ema nebe hadomi nia rain mai husi nia konsiensia propria, hodi la kria instabilidade, nunka pratika aktu negativu iha rain, no sempre mai husi nia konsiensia nudar ema hodi valoriza no dignifika nia rain iha situasaun saida deit no fó nia an tomak hodi kontribui ba moris diak ka prospero iha rai ida ne’e nian.

Tanba ne’e, patriotizmu la fasil atu existe iha ema hotu-hotu, tanba patriotizmu mai husi konsiensia ita ema nian nebe nakonu ho domin moral no nakonu ho dialogu unidade ida, valor no responsabilidade hodi dignifika no valoriza nia rai liu husi aktu nebé nia individu ka kolektivamentu ho prinsipiu voluntarizmu no honestamente atu nia rain ne’e la’os di’ak deit ba nia an maibe ba mos ema seluk no gerasaun tuir mai.

Enkuantu Nasionalizmu mai husi liafuan Nasaun. Tuir Smith, nasionalizmu nudar ideologia polítika ida nebe defende lealdade primaria husi kualker individu tenki ba uluk nasaun, la’os ba kualker grupu ka komunidade politika ida. Enkuantu nasionalizmu ba Gellner mak“prinsipiu nebe sustenta katak unidade polítika no nasional tenki ida deit ka fo liman ba malu no laran domin ida deit”.

Wainhira ita koalia konaba patriotizmu sai nudar sentimentu orgulho nebe sidadaun ida-idak iha, tamba ita hela iha rai nebe ita moris ba no hadomi fo paz ba ita nia rain liu ema seluk nian. Iha sorin balun dehan katak ema patriotizmu ida komunga hanoin ida, a’at ka di’ak, ha’u nia rai moris fatin mak di’ak liu ka ha’u nia Nasaun rasik mak di’ak liu. Iha Nasionalizmu ita ko’alia konaba ema hirak nebe iha hanoin ka pensamentu nebe hanesan(equilibrio), no iha vontade ka hakrak hanesan hodi luta no defende ukun rasik-an ba ita nia Nasaun.

Tanba ne’e, nasionalizmu nudar doutrina ida nebe hatur Nasaun as-liu ema ka nasaun sira seluk; Ema nasionalista ida mak ema nebe sempre tau uluk interese sira nia Nasaun, povu no estadu iha oin. Iha Saudozu Fernando Lasama de Aroujo, nia liafuan dehan katak“Ha’u nia dignidade la ass liu dignidade Nasaun nian”,

iha nia expresaun ida ne’e lori ita hotu atu reflete hodi sai espiritu nasionalizmu ida aas no kle’an to’o duin dolen signifika atu hasees an husi egoista, hasees interesses pessoais ka partidaria hodi tau uluk interese komum no nasaun nian, povu no estadu nian iha oin. Iha parte seluk mos hanorin ita atu sai lideransa nebe serteja no justu iha nasaun direito demokratiku ne’e, oinsá atu moris iha unidade no paz nia laran no hatudu ita nia aan nudar patriotizmu no nasionalizmu nia oan ho sentimentu nebé hanesan no orgulhu tebes iha ita nia rai nebé ita hetan ona vitória no hetan ona liberdade.

Nune’e, diálogu mak sai unidade paz domin ba ema hotu nia interese ka direitu ba ema hotu nian; Nudar povu lian laek ami hein katak Guvernu Foun da-IX sei hatudu duni komprimisiu no unidade paz ba povu nia moris diak(bem estar)nebé mak ita hatudu ona iha palku polítika nian, povu ami respeitu lider sira hotu agora tempu atu tane liman ba malu, hakuak malu kria unidade no paz hodi dezemvolve estadu no povu iha rai ida ne’e.

Hamutuk ita sei sai “unidade a força”

Iha sociedade ida nian ita depende ba ema ida-idak nebé ekupa iha komunidade ka sociedade ne’e nia laran, maibé la signifika pessoa ida bele halo mudansa ba nia sociedade rasik. Hafoin, atu halo mudansa komunidade ka sociedade ida ita nessesita ita hotu nia forsa liu husi“unidade a força”ho unidade ne’e mak lori ita ba moris prosperiedade ka bem estar ba povu.

Hanesan mos filosofia ai-sar nian:“Ai-kesak ida labele dasa mos foer iha uma laran, precisa sar barak mak foin bele dasa mos foer iha uma laran”. Ho pensamentu filosofia ida ne’e, ita bele hetan ona sentidu husi liafuan unidade a força hodi desenvolvimentu ita nia rai no povu nia moris. Husi “unidade a força” mak hatudu husi “ai-kesak sira ne’e hodi sai futun ida de’it”;

Iha sorin seluk desemvolvimentu no nasaun nia di’ak mak lideransa nebe ukun ho serteja no justu, hein katak Gaverno da-IX nia sei tane interesse komum no lori povu sai husi fatin izolamentu ba naroman no moris nebé igualdade genero ka direitu nebé hanesan(equilibrio) iha povu nia oin.

Ita hare dalaruma ema balu husu unidade ne’e mai husi se, mai husi nebe no hatur iha se? Unidade nebé simples ita refere ba ita ida nebé hanaran Lideransa foun ka Guverno da-IX nian; ita sira nebé hanaran unidade lori paz ba vitória patriotizmu no nasionalizmu no babain ita dehan ami mak futuru nasaun ne’e nian. Husi parte sira ne’e mak sai ai-hun ida, abut no sanak ida deit ita sei forsa no sai autor ba desenvolvimento nasaun nian.

Agora tempu la’os atu halo diskriminasaun maibé tempu atu tane liman ba malu no hakuak malu nudar patriotizmu no nasionalizmu iha nasaun demokratiku ne’e, hanesan sentimentu domin nebé paz iha kristu no tenki marka ona diferensa ho tempu passado nian. Ita labele dehan ami kor mutin mak di’ak, ami kor mean mak matenek no ami kor matak mak forte nst. Loz duni katak ema tenki defende nia polítika partidaria nian maibé labele monu ba kores nebe malahuk tenki monu ba kores nebe furak signifika kores hotu, atu nune’e ita unifika kores sira ne’e iha ai-hun ida deit; husi ne’e mak ita bele dehan “unidade a força” no dialogu nebé ho fuan domin paz nian ba rai ida ne’e ka nasaun nia di’ak.

Ita lideransa labele mesak no labele hamrik mesak tenki iha ema rua ba leten hanesan ema poeta ida ho naran John Donne nia hateten nune’e:“No man is an island” signifika ka “tidak ada seorang manusia yang hidup sendiri di sebuah pulau” kala iha ema ida mak moris mesak iha ilha ida”. Ita hotu-hotu sempre iha forsa no iha fraqueza, tamba ne’e atu halo mudansa no desenvolve ita nia-an no ba rai ida ne’e sai diak liu tan ita tenki presija ema seluk ka lideransa sira seluk nia tulun.

Husi diálogu mak hamosu unidade lori paz ba vitória patriotizmo no nasionalizmo

Ema hotu sempre hakilar dehan ita mak patriotizmu no nasionalizmu ba rai ida ne’e. Maibé realidade sedauk hatudu nudar patriotizmu no nasionalizmu; tamba ne’e tempu to’o ona nudar lian laek povu nian hakarak husu ukun na’in sira ka lideransa  Guvernu da-IX nian agora tempu osan mean  hodi kuida o nia povu iha estadu demokratiku ne’e, bolu malu no respeita malu,ho sentimentu domin paz nian, rona malu hodi halo diálogo ho domin paz nian no halo ema hotu iha direito nebe hanesan tantu ki’ik no bo’ot. Hó diálogo ida ne’e mak ita bele bolu ona no fiar duni katak lider no povu mak abut ba patriotizmu no nasionalizmu.

Nune’e, saida mak diálogo? Tuir matenek na’in ida ho naran Emanuel Levinas dehan nune’e:“O diálogo como um encontro com a alteridade do outro, como uma interupção, uma invação, um derángement ” katak dialogo hanesan  abut ida husi unidade grupo ida nian ka sociedade ida nian, tamba iha diálogo nia laran hamosu ideias oi-oin husi ema hotu nian nebé ikus mai lori ba asaun.  

Tanba ne’e, ita hare ba situasaun agora, ita la iha ona konfiansa no menus atu halo diálogu ruma entre ema ida ho ema seluk, ema tau importansia ba nia individu sira. Se ita la iha diálogu bainhira los mak ita iha unidade paz domin nian no desemvolve rai ida ne’e? Atu hatan ba hirak ne’e, “la iha ai-tahan no la iha ai-sanak só nia hun no abut mak iha” signifika ita tenki hamutuk iha liafuan“diálogo”.

Nudar nasaun demokratiku ida no Patriotismu no Nasionalizmu nia oan tenki fo liman ba malu, hodi hamosu konsensu ida atu halo diálogu antes atu halo asaun ruma, nune’e ikus mai lori interesse ema hotu la’os ema ida nian. Portantu, tempu ona atu neutral ka imparsialidade ba ema hotu nia direitu ba rai ida ne’e no povu tenki moris diak no goza ona nia direitu liberdade nudar Timor oan.

Iha parte seluk diálogu ba unidade la’os buat foun ida iha ema moris nian. Diálogu sempre moris hanesan parte husi ita nia moris. Diálogu ne’e hanesan tentativa ida atu komprende ema ida nian intensaun no maneira hanoin liu husi retórika diretamente. Ida ne’e hanesan baze fundamental ida ba forma diskusaun oi-oin.

Ita bele imajina karik diálogu nudar ita nia dalan moris no dalan ba dezemvolvimentu nian? Ida ne’e signifika katak ita iha fuan no prontu iha momentu diálogu ida, bainhira ita hamutuk ho ita iha forma reflesaun nian, ka ho ema seluk sempre ko’alia ho lian midar, hamnsa ho domin paz nian, sabedoria, halo ita kontente tamba diálogu la hanorin ita atu kria inimigu ka se mak matenek liu maibé oinsá atu sai ema nebé mak krítiku ho matenek fuan nian iha kualker situasaun. Husi ida ne’e ita bele hatene ona ka asisti ona esperiensia moris nian, no servisu hamutuk ho ema seluk nebé hola parte iha ita nia diálogu moris lor-loron(vida quotidiano) nian.

Konkluzaun

Iha unidade mak hamosu Nasaun no patria iha rai ida ne’e, agora tempu to’o ona mai ita hamutuk fó liman ba malu liu husi konsidera ba malu no fiar malu, servisu hamutuk nudar maubere oan sente ho fuan, hanoin hodi harii dame iha unidade timor oan nian hodi hare malu nudar ran ida no nasaun direitu demokratika ida. Nune’e, hakerek na’in konvida ita hotu hanesan ema patriotizmu no nasionalizmu nudar maun alin kaer metin prinsipiu katak ita mai husi rai ida ka knua ida, husar ida mak Timor oan ida deit.

Tamba ne’e, nasionalizmu nudar ideologia polítika ida nebé defende primeiru lealdade husi individu hotu hodi tau uluk interese kolektivu, interese nasaun, povu no estadu nian iha oin. Nune’e mos buka hametin unidade nasional hodi tulun rasik dezemvolvimento no prosesu konstrusaun Nasaun no estadu. Iha patriotizmu no Nasionalizmu ejiji ita hatun egoista sira, hatun uluk interese komum iha oin, tur hamutuk hodi halo diálogu ka diskute no buka konsensu ba assuntu estratejikus ka assuntu sira ho karakter intersse nasional nian.

Iha Nasaun demkratiku ida, diálogu nudar meius efikaz ka dalan nebe diak liu hodi solusiona diferensa sira. Geriila politika la’os karakter ema nasionalista no demokratika ida nian. Demokrasia ejiji konfrontasaun de ideias hodi hetan ideia nebe di’ak liu ho dinamiza rasik prosesu dezemvolvimentu no konstrusaun Nasaun no estadu. Konfrontasaun ideias la’os sinonimu ho violensia, maibé liu husi hanoin sira nebé lahanesan hodi hetan hanoin nebé di’ak liu, hanoin nebé konsensual hodi dudu prosesu konstrusaun Nasaun no estadu ba futuru.

Ema Nasionalista no Patriota lolós mak sira nebé iha espiritu prontu halo sakrifisiu, iha espiritu abnegasaun, dedikasaun, determinasaun no responsabilidade ba ninia Nasaun no estadu ida ne’e. Katak tenki hatene kuida no halo buat hotu nebé di’ak ba Nasaun, povu no estadu. Tenki buka promove valores sira pozitivo, promove espiritu patriotizmu no Nasionalizmu, promove unidade nasional, diálogu, toleransia, justisa sosial, demokrasia, paz, rekonsiliasaun no respeita ba lei no normas sira nebé nudar baze konstrusaun Nasaun no estadu ba rai ida ne’e. Husi parte sira ne’e mak ita aplika duni iha rai ida ne’e signifika ita hatudu duni nudar unidade lori paz ba vitória patriotizmu no Nasionalizmu iha Nasaun demokratiku ne’e.

Estudante: Gregorio Fidelis colo

Classe: Semester (V)

Fakuldade: Direito

Departamento: Ciência de Direito

Escola: Universidade da paz (UNPAZ)

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )