๐ฆ๐๐ ๐๐น๐ผ๐ด๐ถ๐ฎ ๐ช๐ผ๐บ๐ฒ๐ป ๐๐ป ๐๐๐๐ถ๐ป๐ฒ๐๐ ๐๐๐ฎ๐ฟ๐ฑ๐ & ๐ฅ๐ฒ๐ฎ๐ณ๐ถ๐ฟ๐บ๐ฎ ๐๐ผ๐บ๐ฝ๐ฟ๐ผ๐บ๐ถ๐๐ถ๐ ๐๐ฎ ๐๐บ๐ฝ๐ผ๐ฑ๐ฒ๐ฟ๐ฎ๐บ๐ฒ๐ป๐๐ ๐๐ฒ๐๐ผ

Imajem : SEI Elvina Sousa iha Salaun Multiozu GMN Bebora,14/11/2025. Foto : Mรฉdia SEI
SAP News TL, Dรญli : Sekretรกria Estadu Igualdade (SEI Sigla Portuguรฉs), Elvina Sousa Carvalho deklara, nia parte elojia Timor-Leste Women In Business Awards ne’ebe susesu halibur feto timoroan potensial sira hosi area oioin.
๐๐๐ซ๐๐๐ฅ๐ ๐๐๐ซ๐ฒ & ๐๐ฎ๐ข๐ฅ๐ก๐๐ซ๐ฆ๐ข๐ง๐จ ๐๐๐ฆ๐จ๐ฌ โ ๐๐๐๐๐๐ฐ๐ฌ๐๐
Iha intervensaun Sekretaria Estadu hateten, “Governu liu husi SEI apresia ho Timor-Leste Women In Business Awards nia servisu ne’ebe diak tebes tau hamutuk ona feto emprezarial, feto potensial no feto lideransa sira” Dehan SEI Elvina Sousa Calvalho, liu husi nia diskursu iha salaun Multiosu GMN, Bebora, Sexta-feira, (14/11/2025).
Governu liu husi SEI enkoraja nafatin feto timoroan sira atu partisipa ativa iha prosesu dezenvolvimentu ne’ebe mai ho matenek no feto potensial sira.
“Ha’u Apresia ho servisu ne’ebe imi halaโo liuliu iha area ne’ebe halibur feto maluk sira, tau hamutuk feto maluk sira ne’ebe iha matenek iha area empreendedorizmu, entaun ohin kalan husi susesu sira ne’ebe iha, ita presija aprende istoria. Istoria ne’ebe fรณ rajaun ba ita, fรณ espiritu ba ita atu luta ba empoderamentu feto, luta ba partisipasaun feto iha area oioin”.
Nia dehan fulan novembru nu’udar determinadu ba selebrasaun loron feto nian, entaun fulan novembru loron importante ba feto timoroan hotu, atu selebra sira-nia luta ba susesu.
“Ita hotu hatene katak loron tolu (3) fulan novembru loron espesial ba feto signifika ita selebra korajen no determinasaun husi feto nia luta ba ukun rasik an, entaun ohin kalan ita hamutuk selebra ita-nia korajen, selebra feto nia determinasaun, feto nia korajen atu partisipa diak liu tan iha dezenvolvimentu atu hadia liu tan iha futuru”.
“Ita espera katak Women Business Awards bele nafatin sai hanesan plataforma importante atu feto bele enkoraja no motiva malu hodi hakat ba oin tuir matenek ne’ebe iha feto sira.
Iha fatin hanesan, Prezidente Associaรงรฃo Empresarial das Mulheres de Timor-Leste Hergui Luina Fernandes Alves, reafirma, feto Timor-Leste nia luta ba empoderamentu feto no direitu feto nian la’os foin hahu iha tempu agora, maibรฉ tuir istoria feto timoroan barak firme iha prosesu luta ba povu nia liberdade.
Nia dehan luta ba feto Timor la’os foin hahu, maibรฉ hahu kedas husi istoria heroina sira ne’ebe inisia ona luta ida neโe, liu husi organizasaun OPMT ne’ebe influensia partidu FRETELIN hodi hatur emasipasaun feto sai nu’udar objetivu prioridade nasionรกl, katak luta hodi kore an husi dominasaun mane tenki la’o simultaniamente to’o luta ba libertasaun nasionรกl.
“Ohin kalan ha’u hakarak lori ita atu halo reflesaun badak kona-ba luta feto Timor nian iha vida ekonomia, nune’e husu ema hotu atu konsidera no rekoรฑese profisionalismu no kapasidade feto ida nian, tanba dala barak partisipasaun feto sei tetu ho profisionalismu”.
Aleinde selebra susesu feto Timor-Leste iha empoderamentu ekonรณmiku feto, governu hamutuk ho lideransa feto sira husi organizasaun oioin atribui mรณs premiu ho kategoria hanesan, inisiativa diak liu ne’ebe promove empoderamentu ekonรณmiku ba feto sira, prรฉmiu inisiativa diak liu ne’ebe promove kresimentu negoฬsiu lidera husi feto no prรฉmiu sira seluk.
Prรฉmiu ida neโe parte husi Timor-Leste Financial Sector Skills Program, iniciativa partilha entre IFC no Banco Central de Timor-Leste, ho objetivu atu hadia inklusaun finanseira liu husi dezenvolvimentu kapasidade iha setรณr finanseiru. Inisiativa sira neโe hetan apoiu husi Governu Australia no Governu New Zealand hodi atribui prรฉmiu ba manan nain sira ho kategoria oioin.
Entretantu, eventu ne’e partisipa husi Sekretaria Estadu Igualdade, Embaixadora Australia, Embaixadora New Zealand, Vise Kordenador Banku Sentral, representante parseiru dezenvolvimentu no partisipante manan nain sira.

