𝗧𝘂𝗳𝗮𝘂𝗻 𝗜𝗵𝗮 𝗙𝗶𝗹𝗶𝗽𝗶𝗻𝗮 𝗥𝗲𝘇𝘂𝗹𝘁𝗮 𝗘𝗺𝗮 𝗟𝗶𝘂 𝗠𝗶𝗹𝗹𝗮𝘂𝗻 𝟭.𝟰 𝗘𝘃𝗮𝗸𝘂𝗮, 𝗘𝗺𝗮 𝗡𝗮’𝗶𝗻 𝟭𝟰𝟬 𝗟𝗮𝗸𝗼𝗻 𝗩𝗶𝗱𝗮

Imajem : Populasaun afetadu inundasaun iha Filipina, 07/11/2025. Foto : Média Filipina

SAP News, Filipina : Relativamente ho Povu Repúblika Filipina ne’ebé sofre bá anin Tufaun Kalmaegi no hamosu inundasaun maka’as, halo destruisaun no rezulta ema mate trájiku. Papa Leão XIV hato’o ninia sentidu solidariedade ba povu Filipina ho orasaun.

Papa Leo espresa ninia proximidade no solidariedade ho povu filipinu, ne’ebé afetadu maka’as hosi pasajen tufaun violentu ida: “Ha’u reza ba matebian sira no sira-nia família, ba kanek sira no deslokadu sira.” Sita Vatican News, Vaticano, 10/11/2025.

Tufaun Fung-wong, ne’ebé koñesidu lokálmente ho naran Uwan, estraga parte sira hosi Filipina iha loron 06 Novembru liu bá, hamosu destruisaun no família rihun resin lakon uma no hela fatin.

Tuir autoridade filipinu sira no ajénsia internasionál sira haktuir katak pelumenus ema na’in rua mate (ida iha provínsia Catanduanes no ida seluk iha Samar Orientál) durante pasajen hosi fenómenu, ne’ebé lori anin maka’as no udan torrensiál sira.

Konsellu Nasionál Redusaun no Jestaun Risku Dezastre (NDRRMC) relata katak nasaun ne’e hasoru inundasaun maka’as, rai-halai, no estragu ba infraestrutura esensiál sira.

Autoridade lokál sira kalkula katak ema liu millaun 1.4 maka evakua ona ho maneira preventiva, maizumenus ema na’in 482.000 maka deslokadu no na’in 318.000 sei iha abrigu iha sentru evakuasaun sira iha Segunda-feira dadeer (10).

Pasajen Fung-wong nian, ne’ebé klasifika hanesan super tufaun, perturba transporte marítimu no aéreu, hamonu liña eletrisidade sira no estraga uma atus resin. Governu Filipina mantén alerta másimu iha rejiaun oioin, enkuantu ekipa sira salvamentu no asisténsia umanitária nian serbisu hodi tulun vítima sira no restaura servisu báziku sira.

Ajénsia notísia AFP fó-sai iha Kinta (06/11/2025) katak, Gabinete Nasionál Defeza Sivíl Filipina nian konfirma ona Tufaun Kalmaegi akontese no hamate ema na’in-140, na’in-127 lakon hafoin mosu inundasaun maka’as iha sentru Filipina nian iha semana ne’e nia laran.

Tufaun ne’e maka ida ne’ebé hamate ema barak-liu iha mundu iha tinan 2025, tuir baze-dadus dezastre EM-DAT nian.

Iha loron-kinta ne’e kedan, Prezidente Ferdinand Marcos deklara ona “kalamidade nasionál”, hodi autoriza Governu atu dezembolsa fundu sira bá apoiu emerjénsia.

Ligadu ho akontesimentu ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) hato’o profunda solidariedade no sentidu kondolénsia bá Governu no Povu Repúblika Filipinas tanba sofre bá anin Tufaun Kalmaegi no hamosu inundasaun maka’as, halo destruisaun no rezulta ema mate trájiku.

Sentidu solidariedade ne’e espresa hosi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha Plenária Parlamentu Nasionál (PN), iha ámbitu debate Projetu Proposta Lei (PPL) no.23/VI (3a) kona-bá Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 faze jeneralidade loron da-ruak parte lorokraik, kinta (06/11/2025).

“Kala balun rona tiha ona, iha terramoto bo’ot ida iha Filipina, ema lubuk ida mate, inundasaun sobu uma ho posibilidade boot atu loron hirak mai bele akontese tsunami. Tanba ne’e hodi povu Timor-Leste nia naran, iha uma fukun ida-ne’e ha’u hakarak aprezenta sentimentu solidariedade ba povu Filipina”. PM Xanana aprezenta sentidu solidariedade iha Parlamentu Nasionál, sita iha media GPM, 06/11/2025.

Governu mós haree hela hodi deside liu-hosi Reuniaun Konsellu Ministru (KM) estraordináriu sei konsidera atu haruka kompañia enjeñaria no kompañia sanitária nian ida hosi FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) bá Filipina hodi partisipa iha apoiu emerjénsia.

Xefe Governu konsidera Timor-Leste nu’udár membru foun ASEAN nian hakarak hatudu hodi uza nasaun membru foun ne’e ninia forsa bá iha misaun umanitária no asisténsia bá vítimas hosi problema natureza ninian.

“Ne’e mak ha’u atu informa de’it bá ita bo’ot sira katak, ha’u mós aprezenta ona bá Prezidente Filipina nian. Maibé nu’udár membru foun ASEAN nian, atu fó sentidu-liu bá pás no solidariedade entre komunidade”. PM Xanana informa.

Iha karta ne’ebé haruka bá Prezidente Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma, Timor-Leste “triste tebes ho eskala hosi trajédia ida-ne’e no susar ne’ebé família barak hasoru to’o lakon ema ne’ebé sira hadomi, uma no meius subsisténsia”.

Timor-Leste nafatin iha solidariedade ho povu Filipinu durante tempu lutu no rekuperasaun ida-ne’e, hodi reafirma “amizade no kooperasaun rejionál” ne’ebé halibur nasaun rua ne’e no admirasaun boot bá povu Filipinu.

TAGS
Share This