𝗘𝗨𝗧𝗟 : “𝗛𝗮𝗺𝗼𝗼𝘀 𝗟𝗣𝗠𝗩, 𝗧𝗥 𝗧𝗲𝗻𝗸𝗶 𝗗𝗲𝗸𝗹𝗮𝗿𝗮 𝗞𝗼𝗻𝘀𝘁𝗶𝘁𝘂𝗶𝘀𝗶𝗼𝗻𝗮𝗹𝗶𝗱𝗮𝗱𝗲”

Imagen : EUTL halo manifestasaun hasoru Parlamentu Nasional
SAP News TL, Díli : Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) husu Tribunal Rekursu hodi deklara konstitusionalidade ba Lei Pensaun Mensál Vitalísia(LPMV) nu’udar vitória povu maubere nian ne’ebe konkista liu hosi asaun manifestasaun.
Lei Pensaun Mensál Vitalísia(LPMV) mosu iha 2007 ne’ebé durante tinan naruk habokur deit elite sira, liu-liu ex-deputadu, ex-membru governu no ex-tituár orgaun soberanu sira. Hare’e ba lei refere ne’ebé ho finalidade injustu alias halo diskriminasaun boot ba povu klase kiik sira, maka desde 2008, Movimentu Estudantíl, Movimentu Sosiál, Sosiedade sivíl no eín jerál povu maubere hahú hamriik hodi kontra lei sitada. Maibé, la konsege halakon tanba kanteen husi benefisiáriu sira no sira uza aparellu represivu hanesan PNTL hodi hanehan, ameasa, baku, duni manifestante sira.
Biar nune’e, maibé kamada estudantíl no kamada sosiál sira kontinua estuda, aprende no avalia husi dinámika luta ne’e hodi kontinua dudu prosesu ne’e ba oin ho objetivu klaru, katak tenki halakon lei pensaun mensál vitalísia.
Hare’e ba dékada rua resin ita ukun an, maibé povu maubere ekonomikamente kontinua kiak, malnutrisaun multidimensioál, dezempregu no seluk tan. Sorin seluk, edukasaun ne’ebé la garante kualidade, agrikultura pior, saúde kolapsu ka grave liu iha tinan tolu ikus, infraestrutura bázika ne’ebé kontinua hakdasak iha munisípiu to’o ba área remota sira. Mas, iha sorin seluk elite minoria ne’ebé asesu ba poder mak moris diak no goza iha knuuk indepedénsia liu husi nauk ESTADU ka osan povu nian ne’ebé hanaran Orsamentu Jerál Estadu ( OGE) atravéz sira-nia desizaun polítika to’o ba lei sira.
Husi realidade objetiva ka konkreta ida-ne’e, halo povu maubere kontinua hirus, reziste no hamriik hodi hasoru desizaun no lei injustu refere liu husi kamada estudantíl EUTL. Iha demonstrasaun loron tolu hahú husi loron 15 to’o 17 fulan setembru tinan ne’e mak konsege halakon. Husi hamoos lei refere nu’udar rezultadu husi povu maubere nia kanek, ran fakar, ruin tohar no simu gás lakrimojéniu no seluk tan iha altura ne’ebá. Ida ne’e mak palavra de ordem ida husi Ex-Comandante em Chefe das FALINTIL Nicolau dos Reis Lobato hateten “resistência dura e prolongada. a nossa vitória é apenas uma questão de tempo”.
Alerta dala ida tan katak, vitória ba halakon lei pensaun mensal vitalísia la’ós entrega hosi elite, nein hosi Partidu sira ne’ebé asentu iha parlamentar tantu opozisaun ka governu mak fó ba ita. Maibé, vitória ne’e puramente povu maubere nian ne’ebé organiza husi EUTL. Sein organiza no asaun-masa, mak mudansa ne’e sei la akontese.
Husi presaun polítika povu maubere nian liu husi manifestasaun mak obriga PN hodi aprezenta Projetu Lei Nú. 11 ne’ebé debate iha Plenária PN pasa ho unanimidade, votu afavór 62, abstensaun no kontra zero. Projetu ne’e nia konteúdu maka revoga ka halakon totál, sein exesaun ba pensaun vitalísia ba eís-deputadu no eís-titulár Órgaun Soberania sira. Ikusmai, PR promulga ona lei foun ne’e hodi halakon totál ona pensaun mensál vitalísia no direitu regalia sira-seluk, no publika ona iha Jornál Repúblika liuhusi Lei Nú. 7/2025, 29 fulan Setembru.
Ho nune’e, maka liu husi debate OGE 2026 nian iha fulan kotuk, Parlamentu Nasionál (PN) hasai ona orsamentu 5 milloens ne’ebé durante ne’e prevé ba pensaun mensál vitalísia. No orsamentu refere aloka ona ba setór produtivu sira. Biar la tuir ezijénsia EUTL nian, liu-liu alokamentu OGE ba setór produtivu tanba ho pursentu ne’ebé kiik liu no ida-ne’e tuir EUTL sei la garante atu diversifika ekonomia povu nian.
Iha biban ida-ne’e, fó lembra fali ba kamada estudantíl no kamada sosiál tomak katak, hafoin PR promulga tiha revogasaun ba LPMV, iha benefisiáriu sira husi ex-deputadu no ex-titulár orgaun soberanu sira hamutuk ema nain tolunulu (30) husu Tribunal Rekursu atu halo fiskalizasaun abstrata susesiva ba lei revogasaun refere liu husi Provedória Direitus Humanus no Justisa – PDHJ iha loron 24 fulan outubru. Konforme artigu 150.° K-RDTL.
Ita hotu hatene katak, antes ne’e mós iha benefisiáriu balun tenta halo interpretasaun oioin ba revogasaun lei LPMV ho razaun rua katak, primeiru, lei foun ne’e labele halakon direitu adkiridu tanba konfiansa, protesaun no armonia sosiál no segundu, lei ne’e labele aplika ba kotuk tanba viola prinsípiu naun-retroatividade iha K-RDTL. Maibé, razaun refere la konsege konvense PN no PR. Ikus mai, PN aprovadu, PR promulgadu. Reteira fali katak, no debate OGE ba 2026 nian iha fulan kotuk, PN deside no hasai ona orsamentu 5 milloens ne’ebé durante ne’e aloka ba LPMV no PR promulga tiha ona iha loron hirak liu ba.
Alerta Ba Tribunál Rekursu!
Ba kestaun ne’e, ami hakarak alerta ba públiku no liu-liu Tribunal Rekursu katak, tuir doutrina, no konforme ami-nia entendimentu katak, direitu adkiridu mak nu’udar direitu ne’ebé ema ida hetan ona hafoin kumprimentu ba kritériu legál-normativu. Direitu ne’e adkire antes mudansa ba norma ne’ebé fó fatin ba indivíduu ida atu hetan direitu refere.
Ita hatene katak LPMV mak durante ne’e regula benefísiu no regalia ne’ebé fó ba eís-deputadu no eís-titulár órgaun soberania sira. No, bainhira EUTL hamutuk ho kamada sosiál halo asaun-masa, PN no PR revoga tiha lei refere.
Maibé, benefisiáriu sira kontinua buka dalan oioin, hakarak atu mantein nafatin direitu adkiridu ka benefísiu refere. Signifika, sira hakarak atu lei foun ne’e labele halakon sira-nia direitu atu sira kontinua simu pensaun mensál vitalísia no goza direitu regalia sira to’o mate alias aldeia la fila.
EUTL la konkorda argumentu refere, no hakarak esplika ba públiku no liu-liu ba Tribunal Rekursu mak hanesan tuirmai ne’e:
Direitu adkiridu la’ós direitu absolutu no inerente iha indivíduu ida. Direitu refere la’ós fundamentál, maibé konsede ka fó liuhusi lei espesífika ne’ebé PN nasionál hamosu iha 2006, 2007 no altera iha 2017. Ita labele asegura direitu adkiridu indivíduu ida nian, enkuantu sorin-seluk povu barak maka sei moris ki’ak, terus no susar;
Direitu ba pensaun mensál vitalísia la’ós direitu fundamentál. Estruturalmente, pensaun mensál vitalísia la hakerek iha Konstituisaun RDTL. Ita hatene katak direitu fundamentál sira, ne’e hakerek iha títulu II, III iha Parte II hosi K-RDTL. Aleinde ne’e, direitu fundamentál sira mós konsagra dispersamente iha K-RDTL no analogamente iha lei sira seluk. Bainhira ita lee didi’ak, pensaun mensál vitalísia la’ós tama iha kategoria direitu fundamentál.
Ami lee didi’ak ona katak lei foun ne’e tenke revoga totál duni PMV. Signifika, lei ne’e tenke aplika retroativamente. Tanba ami haree katak lei ne’e la kontra prinsípiu naun-retroativadade ne’ebé regula iha n.° 2 artigu 24.° K-RDTL.
Buat ne’ebé loos maka artigu refere ko’alia kona-ba restrisaun ba direitu fundamentál sira. No pensaun mensál vitalísia la’ós direitu fundamentál. Pensaun refere la intergra iha Parte II KRDTL, ne’ebé ko’alia kona-ba rejime direitu fundamentál.
Artigu supra-mensionada refere konsagra iha títulu I, ne’ebé ko’alia kona-ba prinsípiu jerál ba direitu fundamentál. Entaun, prinsípiu ne’e regula no aplika ba direitu fundamentál sira ne’ebé konsagra iha títulu II no III hosi parte segundu K-RDTL. Nune’e, dala ida tan: pensaun mensál vitalísia la’ós direitu fundamentál, aplikasaun retroativu ba direitu refere la viola krdtl. tanba ne’e mak lei ba revoga totál PMV ne’e konstitusionál.
Ami-nia pozisaun maka hakarak hateten ba TR hodi deklara KONSTITUISIONALIDADE ba revogasaun LPMV. Tanba revogasaun ba lei refere la viola K-RDTL tuir esplikasaun iha leten.
Ami mós alerta ba komité baze universitáriu, movimentu sosiál no povu tomak kontinua organiza an, diskusaun, foku no maxima vijilánsia ba TR. Atu kontinua reziste, ita tenke vijilánsia atu TR bele deklara kontituisionál lalais ba lei sitada, atu ita bele halakon totál pensaun mensál vitalísia iha Timor-Leste.
Se enkuantu, desizaun TR mak la tuir ezijénsia EUTL no Povu Maubere nian, maka EUTL ho povu maubere sei tun ba batalla iha tribunal oin iha kualkér tempu.
Dili, 2 fulan dezembru 2025
Viva Povu Maubere!
Viva Estudante Timor-Leste!
TR tenke deklara KONSTITUISIONALIDADE!
A Luta Continua!

