Realiza Forum Diálogu ! SEI Husu Xefe Suku 452 Sai Kampiaun Ba Igualdade Jéneru

Imajem : SEI Elvina Sousa Carvalho & Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão iha Salaun Oka Laran-Diak, Dili, 18/07/2024

SAPNewsTL, Díli – Sekretária Estadu Igualdade (SEI) hala’o forum diálogu ho Xefe Suku hamutuk 452 iha territóriu Timor-Leste kona-ba papél sefe-suku ba Igualdade Géneru no Inkluzaun Sosiál.

SEI Elvina de Sousa Carvalho kongratula Xefe Suku ne’ebe hetan konfiansa hodi lidera suku ba 2023-2030, orgullu tebes tanba bele halibur hamutuk hodi ko’alia kona ba Igualdade jéneru no partisipasaun feto iha dezenvolvimentu.

“Parabens ba sefe suku sira ne’ebe hetan konfiansa hodi servi povu ba tinan 2023-2030, orgullu tebes tanba bele halibur hamutuk, ita boot sira iha kna’ar importante atu fasilita no transmite informasaun ba mudansa iha komunidade, ita boot sira mak sei kria inisiativa ba mudansa boot ba sosial, valoriza feto no labarik feto, valoriza no respeitu direitu feto no mane sira”.

“Fo oportunidade hanesan ba ema feto no mane iha suku laran, valoriza tratamentu ne’ebé hanesan ba ema hotu, feto, mane, ema ho difisiensia no komunidade LGITQ hodi hetan oportunidade hanesan iha suku laran”.Tenik SEI Elvina Sousa Carvalho liu husi nia diskursu iha Salaun Oka Laran-Diak, 18/07/2024

Sekretáriu Estadu Igualdade ne’e husu Autoridade Lokal sira atu dedika an hodi halakon barreira ne’ebe teri-netik oportunidade ba feto Sira iha sosiedade, nune’e bele garante partisipasaun feto iha politika, sosial no ekonomia.

“SEI ho orgullu hanaran ita boot sira kampiaun ba Igualdade Generu, ema ne’ebé sai kampiaun ba Igualdade Generu sei dedika aan atu inisia aktividade sira hodi halakon bareira ne’ebé teri netik feto sira nia oportunidade, liu husi kria inisiativu ba partisipasaun feto iha polítika, ekonomia no sosial”. Nia husu

Nia informa, forum dialogu ne’e mos atu rekoñese kontribuisaun xefe suku sira nian kona ba hari’i paz iha komunidade nia laran liu-liu prevensaun violensia bazeia ba generu iha suku.

“Kna’ar importante ne’ebé ita boot sira iha hatur ona iha Lei suku Nú 9/2016 iha artigu 23⁰ kona-ba kompetensia sefi suku hodi kria mekanizmu prevensaun violensia domestika no kria inisiativu sira ba protesaun no akompaña vitima sira”.Nia salienta

Lei bazeia ba violasaun domestika mos fó oportunidade ba sefi suku no sefe aldeia hodi fahe informasaun ba komunidade sira tanba planu asaun nasional kontra violensia bazeia ba géneru tinan 2022 to’o 2032 sita xefe suku no Xefi aldeia iha responsabilidade kria prevensaun violensia iha suku.

“Iha planu asaun nasional kontra violénsia bazeia ba generu 2022 to’o 2032 mos sita ita boot sira nia kna’ar, kria prevensaun violensia bazeia ba generu suku no fó responsabilidade ba Ministeriu Administrasaun Estatal atu hasa’e kapasidade autoridade lokal liu husi formasaun no kapasitasaun”.Nia informa

Enkuantu númeru partisipasaun feto iha suku sei ki’ik husi total 452 maibe SEI nafatin enkoraza sefi suku sira hodi kria inisiativa oioin hodi hasa’e númeru partisipasaun feto iha dezenvolvimentu lokal no involve feto sira iha enkontru sefe suku nian, no fó oportunidade hodi hato’o sira nia lian no hanoin iha prosesu foti desizaun.

“Bainhira feto hetan partisipasaun masimu iha prosesu foti desizaun maka esperiensia nesesidade feto no labarik feto sei hetan konsiderasaun ne’ebé aas, no sei fó impaktu pozitivu hodi hadia politika ne’ebé iha, atu fó oportunidade ba reprezentasaun inkluzivu no orienta sira”.

Enkuantu, Forum dialogu atu haforsa kolaborasaun servisu iha baze hodi kontribui ba transformasaun mundansa Igualdade Generu iha komunidade.

Jornalista : Marciana Fernandes & Conzita Mota

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )