F-FDTL Triste Koronel Maucalo Fila Hikas Ba Aman Maromak

Imajem : Kadaver António Soares da Silva “Maucalo” Iha Aeroportu Nicolau Lobato Comoro, 17/10/2024.

SAPNews Tl, Díli — Xefi Estadu Maior Jerenal Falintil Forsa Defeza de Timor-Leste F-FDTL Falur Rate Laek, senti triste bainhira maktoban saudozu Koronel Antonio Soares da Silva ‘Maukalo hakotu nia peregrinasaun moris hodi husik hela instituisaun F-FDTL.

Tenente Jeneral Falintil Forsa Defeza de Timor-Leste (F-FDTL) Domingos Raul Falur Rate Laek hateten, Prezensa lider sira nian, iha rezidensia maktoban saudozu Koronel Antonio Soares da Silva Maukalo, nian nakonu ho triteza, maibé prezensa lider nian hatudu sentidu omenajen, forsa no moralidade ba familia enlutada ne’ebe lakon ona ai mahon diak ida.

“Ita hotu iha ne’e tamba ita nia maun kompanheiru de luta husik ona ita tanba ne’e mak ha’u husu permite ba ita atu hakarak manifesta deit instituisaun F-FDTL mos triste no laran susar ho familia sira, familia vetenaru no familia uma nian, oan kiak sira, ami mos laran susar ho imi”. Informa Xefi Estadu Domingus Raul Falur Rate Laek, iha rezidensia, Kintal-Boot Saudozu Maukalo nian, Quinta (17/10/2024)

Tenente Jeneral Falur Rate Laek hatutan, instituisaun Falintil Forsa Defeza Timor-Leste, senti falta no lakon rekursu diak ida ne’ebe kontribui, sakrifika nia vida ba luta libertasaun nasionál to’o ohin trasforma Timor-Leste ida ne’ebe terus sai nasaun independente no soberanu.

“Bainhira, ami simu novidades triste katak ami nia kompañeiru da luta hakotu ona nia jornada moris, ami mós sente falta, ami la iha liafuan moral atu fo ba ita bo’ot sira tanba ami hatene katak ita bo’ot mesmu tanis maibe matan ben la to’o ona, nune’e ami nia prejensa iha ne’e hanesan fo forsa moral ida ba alin sira,oan sira ne’ebe mak iha ne’e”. Nia hateten

Tenente Jeneral F-FDTL Falur Rate Laek iha Kintal-Boot, 17/10/2024

Xefi Estadu afirma, em nome Falintil Forsa Defeza de Timor-Leste hakarak hato’o sentidu kondolénsia profundu ba aman lutadores maktoban saudozu Koronel Antonio Soares da Silva, ne’ebe durante tempu naruk nia laran saudozu dedika nia an tomak, ba povu nia liberdade, no dezenvolvementu iha pais demokrátiku ida ne’e.

“Ita bo’ot sira hotu, ami hato’o ami nia kondolensia ba forsa sira, familia, no veteranu sira hotu, Ha’u husu lisensa ba ita bo’ot sira atu fó mensajen ba saudozu, karru kompañeiru, irmão, kamarada, ita hamutuk la’os oituan, ita han hamutuk laos oituan,ita la’o hamutuk laos oituan, ita mai servisu hamutuk ne’ebe uluk bainhira ita nia kompañeiru ida monu ho kilat musan iha ita nia sorin, ita hotu hakat liu ita nia aluta kontinua” Tenik nia.

Tenente Jeneral akresenta iha tempu okupasaun saudozu hatudu nia matoridade politika, forsa hodi kontra inimigu sira, no fó esperansa ba povu no nasaun, maibé iha tempu invazaun saudozu la mate ba bala musan, to’o ohin loron saudozu hakotu nia jornada moris, tan moras, sai momentu tristeza ne’ebe hafalun familia enlutada, veteranu, instituisaun F-FDTL no Governu Timor-Leste.

“Ita mai ona fatin ida ne’e, ita bo’ot mai hanesan mos sira seluk laos mate ho kilat musan maibé mate ho moras, ne’ebe mate nia filozofia ne’e dehan kaprisiu ida ne’ebe hakarak ou lakoi ita ita hotu sei mate. Ne’ebe ita bo’ot nia esforsu makas liu no sakrifisiu barak liu hodi hari’i nasaun, instituisaun to’o ita bo’ot hakmatek ona, se mak kontente karik adjunta Bilou ho anju sira ho o nia soldadu sira ne’ebe mak tinan barak nia laran o hakat sira nia mate, ohin sira mak kontente tanba o hamutuk ona ho sira”.

Lider F-FDTL ne’e salienta, tan sakrifisiu no dedikasaun ne’ebe saudozu konkretiza ona hodi fó liberdade ba povu no nasaun, maka Jerenal Falur hato’o mensajen hodi husu saudozu Koronel Antonio Soares da Silva nia espiritu nasionalismu, patriotizmu, sakrifikativu no libertar, hodi proteze lideransa Timor-Leste no povu tomak.

“Ami rekomenda katak o iha ne’eba tau matan nafatin mai ami sira ne’ebe iha ne’e, atu diak ou aat, ami mak iha ne’e tau matan nafatin mai ami, boa viagem ita bo’ot, iha ne’eba hamutuk ho sira hein katak imi leno ami nia dalan no nasaun ne’e nia dalan no loron ida ita sei hamutuk iha ne’eba, ba ita hotu ne’ebe mak iha ne’e triste maibe triste oinsa ami sira iha ne’e familia enlutada, ne’ebe nakonu ho tristeza” nia hakotu.

Iha fatin hanesan oan mane Pascoal Soares Pinto Sidik Lemorai senti triste, tamba, transferénsia saudozu husi Timor-Leste ba nasaun Malásia tarde implika ba saúde saudozu Koronel Antonio Soares da Silva nian, ikus mai saudozu termina nia peregrinasaun moris hodi husik hela familia.

“Ita hotu hatene katak iha fulan setembru nia laran, ita iha serimónia bo’ot ida, entaun tuir informasaun ne’ebe ami rona katak, Governu Timor-Leste seidauk bele selu dividas iha nasaun Malaysia ho Indonesia ho ida ne’e mak difikulta tiha pai nia moras, entaun kalendáriu ne’ebe atu transfere pai husi Timor-Leste ba Malaysia hodi halo tratamentu tarde uituan dada to’o dia 26 setembru, foin sai husi Timor-Leste ba Malaysia” Dehan nia.

Nia salienta, bainhira familia akompaña saudozu husi Timor-Leste to’o iha nasaun Malaysia, direitamente médiku profisionais sira hala’o check up ba saudozu nia saúde maibé iha momentu ne’eba saudozu rasik informa katak nia parte senti fraku, tamba aimoruk dominadu ona iha saudozu nia isin.

“Ami agradese ba Ministeriu Kombatente Libertasaun Nasionál ne’ebe kopera ho Ministeiru Saude lori pai ba iha Malaysia maibé ami to’o iha Malaysia mediku sira direitamente halo check up ba pai nia moras, maibé iha tempu finaliza check up ou camon pai senti fraku tamba aimoruk domina pai nia isin, ne’ebe ami hanesan fó korajen nafatin ba pai dehan camon ne’e bele haforsa pai han bo’ot”.

Tuir kronolojia kona-ba moras ne’ebe afeta ba saudozu Koronel Antonio Soares da Silva ho kodiku Maucalo, katak saudozu sofre moras prostat ne’ebe kroniku kauza hamosu kankru, hodi rezultadu halo operasaun ba saudozu nia isin, maibé la konsege rekopera.

“Primeiru pai hetan moras prostat iha fulan Julhu entaun halo operasaun, mediku sira informa katak pai hetan kankru ituan, maibé ita halo komfimasaun ho mediku sira didiak informasaun ne’ebe ami simu fali katak kanker ne’ebe pai sofre todan ona”.

Imajem : Saudozu Koronel António Soares da Silva “Maucalo”.

Iha sofrimentu no tristeza nia laran, oan mane Pascoal Soares Pinto Sidik Lemorai, senti triste tebe-tebes, tamba haree ekipa aparelu Governu nian hanesan Ministeriu Saúde (MS) to’o iha nasaun Malaysia atu selu dívidas ba deve ne’ebe Governu Timor-Leste halo durante transferénsia pasiente husi Timor-Leste ba nasaun Malaysia, rona ona novidades katak saudozu Koronel Antonio Soares da Silva Maukalo hakotu ona nia jornada moris, maibé ekipa MS la konsege hala’o vizita ba saudozu nia isin mate.

“Hanesan oan, ami la simu buat ida ne’ebe ami haree mak Ministériu Saúde ho ekipa ba selu dívidas iha nasaun Malaysia maibé Ministériu nia ekipa labele ba vizita pai nia isin mate, ida ne’e halo ami oan sira senti fuan moras los, tamba ami nia aman luta ba rai ida ne’e, ekipa Ministériu Saúde ne’ebe ba iha Malaysia fuan laiha ba veteranu nia luta, aktu ida ne’e lideransa sira iha instituisaun Governu pratika nafatin sei fó risku ba veteranu sira seluk ne’ebe luta ba rai ida ne’e to’o ohin loron sei moris hela sei mate mohu hotu”. Nia dehan

Aleinde ne’e, oan husi saudozu Koronel Antonio Soares da Silva hato’o agradesimentu ba Ministeriu Kombatentes Libertasaun Nasional, Falintil Forsa Defeza de Timor-Leste, Veteranu no parte hotu-hotu ne’ebe fó ona kontribuisaun hodi tulun familia matebian durante hala’o tratamentu ba saudozu nia saúde to’o ohin loron.

Entretantu, Saudozu Koronel António Soares da Silva alias “Maucalo” moris iha Macadiqui, Postu Administrativu Uatulari, Munisipiu Viqueque, iha loron sia 09 fulan Dezembru 1962, hafoin iha tinan sanulu resin neen (16) saudozu partisipa iha luta libertasaun nasionál, iha ne’ebé hola parte iha Postu Desmobilizasaun Komandante de Unidade.

Molok tama iha periodu invasaun Saudozu tama Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) nu’udar Soldadu iha sentru instrusaun, Taibessi Dili. Hafoin invazaun Maucalo kontinua sai militar ho kargu soldadu partensia ba kompanhia movel ho Komandu Paulino da Gama Mauk Moruk iha Setor Ponta Leste.

Iha tinan 1976 Maucalo asumi kargu Komandante Pelutaun Movel ne’ebe ikus mai transforma ba forsa intervensaun.

Iha 1977-1978, Maucalo noemadu Komandante pelutaun primeira kompanhia de Choque . Hafoin zona libertadas rahun, husi 1979-1980 Maucalo kontinua Komandante pelotaun forsa konsentrada.

Liu tiha Konferensia reorganizasaun Nasional iha 1981 Maucalo ezerse kargu Komandante pelotaun da kuatru kompanha husi Brigada Vermelha kolokadu iha Regiaun Nakroma.

Iha tinan 1984-1991 Maucalo asumi kargu segundu Komandante ba III Unidade ba forsa konsentrada.
Bataliuan 303 husi forsa invazaun Indonesia kaptura Maucalo iha dia-20 junhu 1991 no sai prizoneiru iha Soibada , Ainaro 1996.

Iha prizaun Maucalo involve iha atividade organizasaun frente Klandestina to’o 1999, ikus mai reingresu ba forsa Armada FALINTIL.

Iha periodu ukun rasik an, Saudozu Maucalo asumi kargu nu’udar Chefe da Repartisaun da Justiça das-F-FDTL hodi servi instituisaun sagradu ne’ebé ho domin, konsisténsia, responsabilidade no honestidade.

Iha tinan 2017, Saudozu António Soares da Silva “Maucalo” eskollidu sai Xefe Casa Militar, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) Francisco Gusterres Lu Olo iha tinan 2017- 2022.

Entretantu, Saudozu Koronel António Soares da Silva simu kondekorasaun ho Medalha Ordem de Guirrilha iha loron 19 fulan Maiu 2007 no hetan fitun tolu bazeia ba ninia partisipasaun, dedikasaun no sakrifisiu naruk ne’ebé nia fó ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik an durante periodu moruk nia laran.

Jornalista : Guilhermino Ramos

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )