Kestaun Naktuka ! Rogério Afirma Estadu Sei Rezolve & Labele Fiar Lia Bosok

Imagem : Presidente Autoridade RAEOA Rogério Tiago Lobato iha Naktuka, Bene-Ufe, 16/04/2025
SAPNewsTL, RAEOA : Relasiona ho polémika kona-ba Naktuka ne’ebe sai preokupasaun públiku durante ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA deklara informasaun ne’ebé viral iha média sosial kona-ba fa’an Naktuka ne’e lalos tanba Primeiru Ministru esforsu hela hodi rezolve.
Presidente Autoridade RAEOA Rogério Lobato husu públiku no komunidade Naktuka hodi labele fiar lia bosok sira ne’ebe viral iha média sosial tanba governu sei rezolve.
“Problema Naktuka ita husik ba Maun Boot Primeiru Ministru, Nia ho Presidente Repúblika Indonésia nian hanesan belun hodi rezolve problema ne’e ho diak, ha’u fiar sei konsege rezolve, balun ne’ebé sukit lia ne’e hakarak halo relasaun entre Timor-Leste ho Indonésia ladiak”.
“Ohin mai atu ko’alia ba komunidade Naktuka katak labele fiar ba lia bosok ne’ebé ema balun halo viral iha média sosial katak Maun Boot Primeiru Ministru (Xanana Gusmão) mak fa’an tiha ona rai ne’e, iha ne’e laiha ida mak fiar buat sira ne’e”.Dehan Presidente Autoridade RAEOA Rogério Lobato iha Naktuka, 16/04/2025
Ezekutivu RAEOA ne’e sublinha “Iha ne’e komunidade sira moris hakmatek, halo to’os no natar ho normalidade, Naktuka ne’e problema polítika ne’ebé rezolve entre país Indonésia ho Timor-Leste, ha’u sempre dehan katak país rua ne’e belun tanba ne’e ita sei ko’alia hanesan belun ne’ebé sei ko’alia ba malu no bula solusaun”.
“Ha’u informa ba komunidade sira ne’e katak diak liu lalika fiar notísia sira ne’e tanba sira ne’ebé halo viral los ne’e, sira uluk kaer ukun tinan 10 iha Oe-Cusse ne’e halo saida, toba de’it”.Hateten Lobato
Ligadu ho pozisaun Eis Prezidente RAEOA Marí Alkatiri ne’ebé antes ne’e deklara prontu atu ajuda hodi rezolve problema, hatan ba SAPNews, Rogério Lobato hateten se atu ajuda hodi rezolve maka labele tuda fatuk subar liman no labele inventa.
“Nia kuandu ajuda atu rezolve problema ne’e, entaun labele tu’u nia bibi atan sira ne’e hodi ko’alia arbiru iha média sosial, nia mak tu’u hosi kotuk, tu’u tiha, tuda tiha fatuk, nia subar liman, nia atu tulun mak ne’e, di’ak liu nonok lalika inventa”. Nia husu

Xefe Suku Bene-Ufe Marcos Meni
Xefe Suku Bene-Ufe Marcos Meni deklara laiha problema iha Naktuka, só iha ema balun ne’ebe mak sukit lia no fo sai informasaun lalos.
“Problema mosu tanba ita balun iha ne’e mak sukit lia tun no sa’e, afinal realidade lalos, ami lia na’in sira iha ne’e kunhese malu diak, sira no ami ko’alia tuir fatin ne’ebe beiala sira uluk hatur, wainhira hakat liu natureza sei hasé ita, maibe komunidade balun la satisfas ho governu ida ne’e mak sira halo nune’e”.
“Dala ruma sira ne’ebe deklara iha média balun tanba sira-nia família iha ne’ebá, eis refugiadu sira balun nia natar iha ne’e, maibe okupa hosi sira-nia família”.Tenik Xefe Suku Bene-Ufe Marcos Meni ba SAPNews iha Nítibe, 13/04/2025.
Xefe Suku Bene-Ufe Marcos Meni hatutan, servisu segurança iha fronteira inklui Naktuka la’o diak tanba ne’e dala barak komunidade sira toba deit iha natar.
“Ita nia segurança la’o diak, kalan mós sira toba iha ne’ebá, dala ruma sira nia boot mai ko’alia entaun sira la’o tuir ida ne’e, maibe realidade laiha problema”.
Xefe Suku ne’e husu ba komunidade sira hodi labele inventa informasaun no provoka situasaun, husik problema ne’e ba estadu Timor-Leste no Indonésia nia responsabilidade hodi rezolve tuir akordu ne’ebe iha.
“Ita nu’udar komunidade labele inventa no provoka situasaun, uluk ita nia avó sira laiha problema, estadu Timor-Leste no Indonésia mak bele foti solusaun tanba ne’e asuntu internasional la’os suku ida ho suku ida”.
Nia dehan, “Komunidade sira oras ne’e kontinua halo natar no to’os ho diak, laiha problema, fatuk no ai ne’ebe uluk beiala sira hatur mak ne’e ona, nein lia na’in husi ne’e no sorin ne’e bele hakat ida ne’e, hein desizaun hosi soberania nasaun rua”.

Imagem : Komunidade Naktuka Urbanos Neno iha Suku Bene-Ufe, Sub-Rejiaun Nítibe, 13/04/2025
Iha sorin seluk, komunidade Urbanos Neno dehan Naktuka ne’e pertense ba Timor-Leste desde avó sira nia tempu tanba ne’e mak sira halo natar no to’os.
“Naktuka ne’e Timor nian, avó sira nian desde tempu uluk, ami lakohi entrega ba Indonésia, ohin loron ami kontinua halo natar iha ne’e, buat hotu la’o diak”. Hateten Urbanos Neno ho lian Baikenu iha Naktuka, 13/04/2025
Kona ba situasaun segurança, Urbanos informa situasaun hotu la’o diak tanba Unidade Polícia Fronteira (UPF) hala’o sira-nia servisu no kontrola fronteira.
“Ami halo natar iha ne’e la’o diak, segurança sira mai haree ami, sira hosi TNI mai maibe la ko’alia buat ida, ami la tauk, nafatin servisu”.Urbano sublinha

Imagem : Baptista Sait
Baptista Sait haktuir, nia parte la sente iha problema tanba komunidade sira sira lor-loron halo natar, ema la ameaça.
“Laiha problema no ameaça husi ema ruma, ami konsidera Naktula Timor nian”. Hateten Baptista Sait

Imagem : Inácio Salo
Natar na’in Inácio Salos hateten, iha loron 14-18 Fevereiru 2025 komunidade Oepoli hamutuk ho Tentara Nasional Indonésia (TNI) no Autoridade Lokal sira mai Naktuka atu halo to’os no natar iha ne’e maibe la konsege to’o agora.
“Agora situasaun seguru (Aman) maibe iha Fevereiru sira ho TNI no Autoridade Lokal sira mai duni iha ne’e, atu halo to’os no natar maibe sira fila tiha to’o agora lá mai”.
“Eis refugiadu sira-nia natar balun iha ne’e maibe ninia família sira halo hela, natar la to’o 25%, sira mai fali ami la aseita tanba ne’e estadu soberanu la’os suku ho suku”.
Natar na’in ne’e dehan Naktuka hanesan rai ne’ebe bokur no fo moris ba komunidade sira iha Bene-Ufe kuaze 75% mak hala’o atividade agrikultura iha Naktuka.
“Ami halo natar no to’os iha ne’e, Naktuka rai ne’ebe bokur no fo moris ba ami, kuaze pursentu hitunulu resin lima (75℅) mak halo natar iha Naktuka, karik ne’e mak ba pertense fali Indonésia, ne’e hanesan oho povu Bene-Ufe”.
Inácio espera governu Timor-Leste no Indonésia sei bele servisu hamutuk hodi deside Naktuka sai nafatin pertense ba Timor-Leste tuir istória antigu.
Antes ne’e, Komunidade Naktuka balun ba hasoru ona Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN Mari Bin Amude Alkatiri hodi ko’alia ho autoridade relasional ligadu preokupasaun iha Naktuka.
“Sira mai to’o iha ne’e atu ko’alia ho autoridade tanba preokupasaun sira nian iha Naktuka, preokupasaun sira nian, hau nian, ita nian hotu maibe la konsege, autoridade sira la simu, parlamentu rasik no bankada FRETILIN mos la simu”.
“Sira husu atu ko’alia ho ha’u hanesan eis Primeiru Ministru no hotu-hotu hatene katak ha’u maka primeiru Prezidente RAEOA no fundador RDTL, ha’u sempre prontu simu, uluk ha’u ba iha ne’eba sira halo semináriu ida ha’u partisipa no deklara ha’u nia pozisaun”. Dehan Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN Mari Bin Amude Alkatiri ba Jornalista sira iha CCF Comoro Díli, (28/03/2025).

Imajem : Eis Primeiru Ministru Marí Bin Amude Alkatiri iha CCF Fatuhada, 28/03/2025
Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN hateten, problema ne’ebe komunidade Naktuka hasoru laos atu husu ba Governu Sentral hodi rezolve tanba nia konsidera ne’e direitu povu nia ne’ebe tenke ezije.
“Ne’e la’os atu husu maibe ezije, ita husu malu ne’e ita nia kusta maka ita husu malu, maibe ne’e direitu, direitu ne’e ita luta hodi ezije, tanba ne’e ha’u hanesan fundador no lider opozisaun lao laos atu fó sala ba ema ida, maibe la’o para haree no ha’u prontu atu ajuda rejolve problema”.
Lider polítiku ne’e akresenta, sei la buka Primeiru Ministru tanba konsidera situasaun polítika ne’e la’os fasil, nia fó sinal hodi prontu ajuda maibe se maka agora lidera tenke hatene povu sira nia preokupasaun.
“Se hakarak maibe karik lakoi, saida mak loos ne’e loos no saida mak sala ne’e sala, labele hirus dehan ida ne’e sala no ida ne’e loos, ne’e mak ha’u husu”.
“Ha’u la buka tanba imi hatene lolos situasaun polítika ida ne’e laos fasil, ha’u fó sinal ona katak ha’u prontu ajuda tanba se mak iha leten tenke hatene povu nia preokupasaun ne’e saida, se hanoin katak sinal ne’ebe ha’u fó ne’e pozitivu entaun bele simu no ha’u prontu atu ajuda”.
Mari Alkatiri hatutan “Ha’u ajuda fó hanoin no hafanun ema saida maka direitu no saida maka ita idak-idak nia kusta, saida mak direitu povu nian no saida maka direitu idak-idak nian, saida maka soberania no saida maka halo negosiasaun hodi fahe malu buat ruma ne’e oin seluk”.Nia deklara
Kordenador Rede ba Rai Frederico Vieira hateten, Rede ba Rai nia parte hamutuk ho komunidade koko halo ona halo karta audiénsia ho parte governu sira hanesan Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão, Prezidente Repúbliku José Ramos Horta, Prezidente Parlamentu Nasionál inklui deputadu sira maibe laiha resposta.
“Iha tempu kleur ona maluk sira hosi Naktuka, Citrana, Bene-Ufe no lian Nain sira hakarak tebes mai iha kapital Díli atu hasoru governu no estadu, ami koko liu hosi karta hodi fó ba Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão iha dia 18 Marsu maibe karta ne’e ladauk responde atu halo audensia ho Xanana, liu loron haat, lima ona mos seidauk iha resposta ruma hosi governu”.
Frederico hatutan “ami mos halo karta ba Prezidente Repúblika atu halo audiénsia ho nia atu ko’alia kona-ba asuntu Naktuka nian maibe ida ne’e mos laiha resposta, iha Prezidente Parlamentu Nasionál mos ami haruka karta atu hasoru Prezidente no Deputadu sira maibe la responde ami nia karta, entaun loron haat ona hanesan ne’e ami seidauk hasoru ema importante sira ne’ebe maka kaer ukun iha Nasaun ne’e”.
Frederico mos akresenta, komunidade sira hosi naktuka mai laos atu husu ajuda iha setor ekonomia maibe sira preokupa no sente la seguru hela iha sira nia rai rasik.
“Sira mai laos ezije atu husu ajuda hodi fó tulun ruma ba asuntu ekonomia ne’e laiha, maibe sira rasik preokupa tanba hela iha sira nia rai Naktuka maibe sente la seguru”.
Enkuantu, sira konsege duni halo audiénsia ho bankada FRETILIN hodi ko’alia ho deputadu nain haat inklui mos deputadu ida hosi bankada KHUNTO, sira rona no sente orgullu tanba FRETILIN sempre ko’alia kona-ba soberania no direitu fundamental ba ema Oe-Cusse liu-liu Naktuka.
“Horseik loraik, ami ba hasoru bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál simu ami ho diak hodi ko’alia ho distintu deputadu haat (4) ida hosi KHUNTO, maibe ami rona katak FRETILIN maka sempre foti asuntu kona-ba Naktuka iha plenaria Parlamentu Nasionál, ne’e hanesan orgullu boot ba sira tanba FRETILIN sempre ko’alia kona-ba soberania, direitu fundamental ba ema Naktuka no Oe-Cusse oan sira”. Nia subliña.
Tanba ladauk hasoru ema importante iha parte Governu, sira deside hodi hasoru Eis Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri nu’udar fundador RDTL hamutuk ho lider sira seluk.
“Tanba ami la hasoru ema importante sira iha Governu, entaun ami iha hanoin ida hodi koko hasoru Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri nu’udar fundador RDTL, tanba Mari mak uluk hamutuk ho sira seluk hari’i nasaun ida ne’e”.Nia hakotu.
Fo hanoin fali katak Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão antes ne’e halo ona diálogu ho komunidade Naktuka, Xefe Governu mós hasoru malu ona ho Presidente Republika Indonésia Brabowo Subianto maibe seidauk iha desizaun ikus ba problema Naktuka.
Tuir akordu ne’ebe Portugal no Holanda asina iha tinan rihun ida atus ualu limanulu resin sia (1859) define katak rai Naktuka pertense ba area Portugal.
Enkuantu, Natar komunidade ne’ebé lokaliza iha Naktuka Aldeia Manan hamutuk 76,96 hektares, komunidade ne’ebé hela iha Naktuka hamutuk uma ka’in 74 populasaun total 338.
Jornalista : Ekipa Kobertura