PR Horta : “Evanjellu Nu’udar Identidade Perfume Rekonsiliasaun, Damen, Kompaixaun & Justiça”.

Imajem : Presidente República José Manuel Ramos Horta iha Palásiu Presidensial Nicolau Lobato, 20/05/2025. Foto : Média PR

SAPNewsTL, Díli : Iha ambitu serimónia selebraaun restaurasaun independénsia Timor-Leste ba dala-23, Prezidente Repúbliku (PR) Jose Ramos Horta sita Papa Francisco, Papa Leão XIV no Padre Domingos Maubere hodi lembra mensajen no esperansa ba futuru ne’ebe damen, justu, livre no moris diak ba umanidade iha mundu rai-klaran.

Marciana da Conceição – SAPNews

Prezidente Repúblika Jose Ramos ho referensia klean iha memória Sua Santidade Papa Francisco ba Timor-Leste no mundu tomak, Amu-Papa ida ne’ebe sai belun no pastor.

“Atu ko’alia ohin ha’u hakru’uk ho reverénsia klean iha memória Sua Santidade Amu-Papa Francisco nia oin, ida-ne’ebé, ba Timor-Leste no ba mundu, la’ós de’it Amu-Papa ida ne’ebé boot liu iha tempu tomak, maibé ita-nia Amu-Papa, ita-nia Belun, ita-nia Pastor”. Sita Prezidente Repúblika Jose Ramos Horta liu husi nia diskursu iha Palasiu Governu, Segunda-Feira (20/05/2025).

Prezidente Repúbliku Jose Ramos Horta hateten, iha fulan setembru 2024 prezensa Sua Santidade Papa Francisco iha timoroan nia leet hanesan mina morin midar ne’ebe hela nafatin, nia liafuan hotu kontinua fó lian iha timoroan nia fuan, hametin fiar, inspira esperiénsia enkorja iha justisa no rekonsiliasaun.

“Ninia prezensa iha ita-nia leet, iha fulan-setembru 2024, sai prezente folin-laek ida, hanesan mina-morin midar ida ne’ebé hela nafatin, ninia liafuan sira kontinua fó-lian iha povu timoroan nia fuan, hametin ita iha fiar, inspira ita iha esperansa no enkoraja ita iha justisa no rekonsiliasaun”. Nia subliña.

Ho emosaun partikular PR hanoin mensajen sentrál husi vizita simples no transformativu Papa Francisco ho tema “Atu Imi-nia Fiar sai imi-nia Kultura”, ho liafuan hirak ne’e atu dezafia timoroan hodi la ta’uk kesi Evanjellu ho klamar ne’ebe klean nu’udar identidade iha perfume rekonsiliasaun, dame , kompaixaun no justisa.

“Ha’u hanoin ho emosaun partikulár mensajen sentrál hosi nia vizita simples hanesan mos transformativu, “Imi-nia Fiar sai imi-nia Kultura.” Ho liafuan sira-ne’e, Amu-Papa Francisco dezafia ita atu la ta’uk kesi Evanjellu ho klamar kle’an ita- nia identidade nian, atu sai “perfume Evanjellu nian iha rai ida-ne’e”, hanesan nia hateten perfume rekonsiliasaun, dame, kompaixaun no justisa nian”.

Imajem : Papa Francisco no Presidente República José Ramos Horta iha Palásiu Presidente Nicolau Lobato, 09/09/2024. Foto : Média PR

Jose Ramos Horta hatuan, “lian ne’ebé kmaan no metin, husu ita atu habelar mina-morin ida-ne’e hasoru buat hotu ne’ebé hatun no harahun dignidade umana, kiak, violénsia, korrupsaun, alkolizmu, la respeitu ba feto sira no indiferensa ba sofrimentu, liuliu hasoru funu no trajédia sira ne’ebé harahun ohin loron”.

PR Jose Ramos Horta akresenta, selebra tinan ida tan ba Restaurasaun Independénsia Timor hetan inspirasaun hosi legadu espiritual no moral ne’ebe Papa Francisco husik hela. Reafirma tan kompromisu hodi halo fiar laos deit refujiu maibe sai moris no transformadora ba konstrusaun sosiedade ne’ebe umanu, justu no solidáriu.

“Ohin, bainhira ita selebra tinan ida tan ita-nia Restaurasaun Independénsia nian, ita hetan inspirasaun husi legadu espirituál no morál ida-ne’e ne’ebé husik hela husi Sua Santidade. Ami reafirma ita-nia kompromisu atu halo ita-nia fiar la’ós de’it refujiu ida, maibé sai forsa moris no transformadora ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé umanu liu, justu no solidáriu liu”.

Sefi Estadu salienta, Papa Leão XIV nia liafuan ne’ebe sempre inspira hodi estuda komunikasaun no tomada pozisaun neebe Santa Sé adota hodi hasoru funu oioin, krize umanitária no trajédia ne’ebe harahun mundu. Desizaun hili Cardeal sau Papa Leão XIV ne’e sai desizaun signifukante bainhira observa tuir roman personalidade no perfil Sua Santidade Papa Leão XIV.

“Sua Santidade Papa Leo XIV sempre inspira atu estuda komunikasaun no tomada pozisaun sira ne’ebé Santa Sé adota hasoru funu oioin, krize umanitária no trajédia sira ne’ebé harahun ita-nia planeta. Desizaun sira-ne’e iha signifikadu espesiál bainhira observa tuir roman personalidade no perfil Sua Santidade Papa Leão XIV nian. Ninia eleisaun, rezultadu husi desizaun matenek no ponderadu husi Koléjiu Kardeál sira-nian, reprezenta eskolla surpreendente ida ba analista no observadór sira husi vida Igreja nian. Maibé, ida-ne’e hatudu klean katak koerente tebes ho misaun milenar Santa Sé nian”.

“Pontífise foun reafirma ona, ho klareza no determinasaun, sentralidade doutrina sosiál Igreja nian, hodi tau karidade sarani, justisa no atensaun ba sira ne’ebé haraik-an no vulneravel liu iha sentru ninia asaun pastorál. Iha tempu ne’ebé mundu parese mout iha nakukun laran marka ho violénsia, konflitu no lakon valór espirituál sira liafuan no jestu sira hosi Sua Santidade Papa Leão XIV maka fonte esperansa nian”.

“Hanesan Papa Francisco dehan, ita moris iha mundu desakralizadu, ne’ebé dalabarak domina hosi “Ema funu nian”. Maibé fó kmaan atu hatene katak ita la’ós oan-kiak iha ita-nia fiar no iha rai-rahun sofrimentu nia leet, naroman domin nian ba ita-nia maluk moris nafatin, hafoun iha figura Sumo Pontífise foun nian”.

Imajem : Padre Domingos da Silva Soares Maubere no Presidente República José Ramos Horta. Foto : Média PR

Padre Domingos Maubere (Amu Du), ha’u labele husik atu hatudu, iha tempu selebrasaun ida-ne’e, koinsidénsia ne’ebé todan ho partida atu hamutuk ho Maromak ita-nia Na’i husi saudozu Padre Domingos Soares, koñesidu hanesan Padre Maubere ka “Amu Du”.

“Ha’u iha priviléjiu koñese pesoalmente Padre Maubere no mantein relasaun amizade kle’an ho nia, ne’ebé marka ho proximidade no diálogu konstante iha tinan barak nia laran. Ha’u hanoin hikas ho emosaun frekuénsia ami-nia kontaktu sira-nian no ninia liafuan sira ne’ebé sempre fó korajen, ne’ebé dirije ba ha’u-nia misaun públika no servisu ba bem-komún”.

“Ha’u mós hanoin hikas dilijénsia no persisténsia ne’ebé nia halo nia apelu sira to’o mai ha’u — kuaze sempre liuhosi mensajen sira WhatsApp nian — hodi bolu atensaun ba realidade todan sira ne’ebé esperiénsia hosi ema sira ne’ebé vulneravel liu, ema kiak sira, ema moras sira, ema eskluidu sira no sira ne’ebé terus iha silénsiu”.

“Nia halo denúnsia, halo ezijénsia, hodi sira ne’ebé laiha lian nia naran, hodi husu intervensaun Prezidente Repúblika ka Governu nian atu hakmaan Timor-oan barak tebes ne’ebé hasoru ki’ak, malnutrisaun, eskluzaun sosiál no falta oportunidade iha moris. Ne’e sein-dúvida, figura únika no laran-luak, ne’ebé ohin loron ita hanoin ho agradesimentu kle’an”.

“Ha’u mós hakarak destaka ninia papél fundamentál hodi organiza sorumutuk Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT), ne’ebé hala’o iha Peniche, Portugál, iha tinan 1998 enkontru ida ne’ebé marka unidade no reafirmasaun ba ita-nia povu nia luta ba autodeterminasaun no dame”.

“Padre Domingos nia dedikasaun desiziva — no reflete aliansa kle’an entre Igreja Katólika no kauza Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian, nune’e mós kompromisu metin atu harii sosiedade ida ne’ebé bazeia ba justisa, dignidade umana no rekonsiliasaun. Ohin, bainhira ita evoka nia memória, ita hafoun ita-nia kompromisu ba valór sira ne’ebé nia moris no luta ba. Atu “Amu Du” deskansa ho hakmatek, hamutuk ho Aman Eternu, “ida ne’ebé hadomi tebes nia povu”.

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )