𝗘𝗨𝗧𝗟 𝗞𝗼𝗻𝘀𝗶𝗱𝗲𝗿𝗮 𝗩𝗶𝘁𝗼𝗿𝗶𝗮 𝗘𝗺 𝗣𝗿𝗼𝘀𝗲𝘀𝘂, 𝗩𝗶𝗴𝗶𝗹𝗮𝗻𝘀𝗶𝗮 𝗞𝗼𝗻𝘁𝗶𝗻𝘂𝗮

Imajem : EUTL halo Konferensia Imprensa iha kampus sentral UNTL, 30/09/2025

SAPNewsTL, Dili : Promulgasaun ba Dekretu Parlamentu Nasionál n.º 21/2025, kona-ba revoga pensaun vitalísia, Porta voz EUTL Caetano da Cruz konsidera nu’udar rezultadu hosi asaun-masa ne’ebé EUTL organiza liu hosi ran turuk, terus, sakrifisiu no esforsu povu maubere nian laos hosi ema nia laran diak.

𝐌𝐚𝐫𝐜𝐢𝐚𝐧𝐚 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐧𝐜𝐞𝐢𝐜𝐚𝐨 – Mídia Sapnews

EUTL nu’udar movimentu estra-parlamentáriu neébé dirije povu nia insatisfasaunperante sistema neo-liberal no parlamentarizmu ne’ebe dodok ona. Movimentu ne’eeziste ho ezijénsia prinsipál haat maka hanesan:

1. Kansela sosa karreta ba deputadu 65, no hapara totál tradisaun sosa karreta
luxuozu;

2. Halakon lei pensaun mensál vitalísia;

3. Alterasaun ba Lei Liberdade Reuniaun no Manifestasaun ne’ebé impede ema-nia
direitu atu hato’o ideia kontra podér públiku;

4. Alokasaun OJE ba setór estratéjiku sira.

“Vitória tirak ne’e la’ós entrega hosi elite, nein hosi ema neon-di’ak ida mak fó ba ita-povu maubere. Maibé, ida-ne’e nu’udar rezultadu hosi asaun-masa ne’ebé EUTL organiza. Sein asaun-masa, mudansa ne’e sei la akontese”.

“Asaun-masa ne’ebé durante ne’e rezulta raan turuk, kanek, tohar, terus no susar.
La’ós ita husu ho morál, maibé konfronta ho dixiplina luta. Tanba ne’e, masa mak halo istória. La’ós laran-di’ak sira hosi CNRT, FRETILIN, PD, PLP, KHUNTO, ka nein partidu seluk mak mai liberta ita. Vitória ne’e puru rezultadu hosi konsolidasaun, mobilizasaun no asaun-masa”. Hateten porta voz EUTL Caetano da Cruz iha Kampus Sentral UNTL, 30/09/2025

Projetu Lei Nú. 11 ne’ebé aprezenta iha Plenária PN pasa ho unanimidade, votu afavór 62, abstensaun no kontra zero. Projetu ne’e nia konteúdu maka revoga ka halakon totál, sein exesaun ba pensaun vitalísia ba eís-deputadu no eís-titulár Órgaun Soberania sira.

Ikusmai, PR promulga ona lei foun ne’e hodi halakon totál ona pensaun mensál vitalísia no direitu regalia sira-seluk, no publika ona iha Jornál Repúblika liuhusi Lei Nú.7/2025, 29 fulan Setembru.Tanba povu mak luta, entaun ita la agradese ba elite, ita nunka bele agradese ba ema ne’ebé hala’o nia devér hodi promulga hanesan Prezidente da Repúblika.

EUTL hakarak agradese de’it ba povu ain-tanan no kamada intelektuál sira ne’ebé organiza-an. Agradese ba espíritu hosi artista sira, maluk defisiénsia, NGO sira, no povu baibain sira ne’ebé solidariza bee, hahán, osan, nst., tantu husi rai-laran no mós rai-liur.

Agradesimentu ne’e, iha sorin-seluk, atu subliña solidariedade entre povu. Tanba asaun-masa ne’e mós mostra oinsá hatudu solidariedade ba malu hodi salva ita-nia futuru, no proteje Timor-Leste hosi kolapsu. Sentidu solidariedade ne’e kle’an tebes, no presiza tebes atu hametin hodi kontinua ita-nia rezisténsia ba oin.

Povu kuandu organiza-an no solidariza malu maka ukun-na’in ka elite sira sei la hakmatek. Vitória seidauk finál. No la iha vitória finál iha moris ne’e. Tanba vitória sempre mosu ho kualidade ne’ebé diferente. Kada pasu hamosu nia kontradisaun foun. Rezultadu asaun-masa durante ne’e ita konsidera nu’udar vitória eínprosesu.

“Ita tenke organiza-an nafatin hodi halo vijilánsia ba vitória ne’e iha prosesu laran até vitória loloos. Vitória loloos maka halakon priviléjiu hotu-hotu no konstrui demokrasia popular liu husi estadu ida inkluzivu ne’ebé povu hotu-hotu partisipa hodi toma desizaun”.

“Ita tenke luta nafatin hodi halakon totál tradisaun sosa karreta luxuozu ba mahukun sira; ita luta nafatin hodi halakon totál LPV no hamoos priviléjiu polítika oioin; ita luta nafatin hodi altera Lei Liberdade Reuniaun no Manifestasaun; no ita nafatin halo kontrolu atu OJE tenke aloka duni ba setór estratéjiku sira. Tan seidauk finál, entaun ita konsidera vitória ne’e sei iha prosesu nia laran”.

Liu tiha asaun-masa, mosu narrativa rua ne’ebé ko’alia kona-ba morál no étika. Ida, perspetiva morál ne’ebé julga katak demonstrasaun EUTL ne’e anárkiku no bandalizmu. Seluk, morál ne’ebé dehan katak eís-titulár no eís-deputadu sira-ne’e veteranu no terus barak ba rai ne’e, nune’e labele halakon sira-nia direitu ba
pensaun no regalia [osan, karreta, rezidénsia, nst].

Liuhusi biban ida-ne’e, EUTL atu esklarese ba intelektual burgéz no tradisionál sira be hamosu morál-elite refere. EUTL konsidera morál dominante sira-ne’e mak nu’udar ideia hosi elite dominante iha tempu agora. Elite ne’ebé iha podér, aumezmu tempu kria ideia-morál atu domina sosiedade.

Povu sai subordinadu nafatin, hakru’uk no sai atan ba morál-metan no malahuk hosi elite sira. No, bainhira povu dukur maka elite sira kontinua hanehan no supa, liuhusi LPMV no liu husi lei predator sira seluk. Kontráriu ho morál elite, EUTL nia morál iha luta forma hosi esénsia demokrasia nian, katak podér iha povu: hosi povu, ba povu no fila fali ba povu.

Nune’e, manifestasaun hosi EUTL lahó natureza anárkiku nein bandalizmu. “Ami hakarak alerta atu ita tenke halo defeza ba obra istórika povu nian, signifika reziste hasoru narrativa elite iha sorin-ida, no sorin-seluk defeza nafatin ba vitória eínsí. Dahuluk, ita hotu-hotu tenke halo kampaña beibeik atu esklarese ba ema hotu katak povu liuhusi EUTL maka halakon LPMV, la’ós elite sira”.

“Ita tenke halo defeza no reziste hasoru narrativa hosi elite ne’ebé sei mosu iha laloran polítika kampaña eleitorál. Tanba tendénsia boot tebes atu elite sira halo kampaña ba sira-nia neon di’ak iha eleisaun. Bainhira elite polítiku ida manipula istória maka ita tenke aten barani hodi hasoru. Ita tenke halo defeza ba povu nia interese no esplika ba sira iha sira-nia leet”

Daruak, sidadaun hotu tenke halo defeza ba vitória ne’ebé eínprosesu. Maski PR promulga ona, maibé sei iha nesesidade atu mosu interrupsaun ba lei ne’e nia efikásia no nia aplikabilidade iha sosiedade.

Dalan primeiru, konforme artigu 149.° KRDTL, PR bele halo fiskalizasaun abstrata preventiva, katak husu tribunál nia hanoin kona-ba diploma ida nia konstitusionalidade.

Fiskalizasaun ne’e signifika PR husu uluk antes diploma ida promulgadu no tama eínvigór.Pelu kontráriu, dalan refere ultrapasa tiha ona, posibilidade ba dalan segundu, konforme artigu 150.° KRDTL. Artigu ne’e garante atu PR, Prezidente PN, Primeiru Ministru, 1/5 hosi Deputadu sira, Prokuradór Jerál Repúblika no PDHJ bele halo fiskalizasaun ba diploma ne’ebé promulga ona no tama ona eínvigór.

Fiskalizasaun ne’e signifika katak husu tribunál nia hanoin kona-ba konstitusionalidade, hafoin diploma ida tama eínvigór iha ordenamentu jurídiku. Tuir análize, posibilidade boot atu dalan segundu bele akontese iha dinámika foun ne’ebé sei mai iha futuru.

“Haree tendénsia no posibilidade ne’e maka ita hotu iha devér atu halo vijilánsia nafatin ba vitória povu nian ne’ebé eínprosesu”.

Vijilánsia ida-ne’e nafatin hala’o iha diresaun sira hanesan:

Primeiru, tenke organiza an nafatin iha komité asaun atu konsolida, diskute, debate, peskiza no prepara-an hodi hasoru dinámika foun sira iha rezisténsia nia laran.

Segundu, tenke organiza-an nafatin liuhusi asaun-masa hodi prátika no apriende fila-fali ita-nia esperiénsia sira. Aleinde prátika reál, nia mós nu’udar edukasaun polítika atu hasa’e povu nia konxiénsia ba mudansa.

Terseiru, halo defeza liuhusi dalan legál hodi halakon totál LPMV. Ba dahikus ne’e ita presiza advokasia orgánika ne’ebé sadere-an ba povu nia luta hodi defende povu nia interese liuhusi dalan legál.

Nune’e, nesesidade no urjente tebes atu ativa Komité Asaun Universitáriu iha kada kampuz. Komité Asaun mak nu’udar espasu demokrátiku ne’ebé partisipa hosi estudante hotu-hotu [liuliu sira ne’ebé partisipa asaun masa] atu halo avaliasaun, análize, diskusaun no define diresaun luta estudantíl nian. Komité ne’e mós nu’udar fatin ba ajitasaun, edukasaun no konsolidasaun atu hala’o ajenda luta universitáriu nian agora no ba oin.

Presiza mobiliza partisipante asaun-masa durante ne’e atu konsolida-an iha Komité Asaun hodi avalia esperiénsia sira no formula sai konseitu luta estudantil ba oin. Ema ida-idak esperiente asaun-masa no liuhusi komité nia bele avalia no diskute ninia esperiénsia rasik. Komité Asaun eziste no funsiona ba rezisténsia ida sustentável no prolongada.

Espasu demokrátiku ne’e atu akumula estudante hotuhotu nia ideia hodi kontinua lori ajenda no ezijénsia sira ba oin. Sein Komité Asaun maka movimentu estudantíl sei rahun fila-fali! Komité Asaun mak fatin ba hahoris konseitu no ideia movimentu estudantíl.

Komité Asaun maka nu’udar xave ba rezisténsia sustentável no prolongada.
Rezisténsia sustentável katak Komité Asaun mak baze permanente no sentru konsentrasaun estudante sira-nian atu kontinua peskiza, estudu, análize, debate no diskusaun ba interese povu nian. Rezisténsia prolongada katak Komité Asaun lori nafatin ezijénsia povu nian hodi halo kampaña iha lurón hodi kontra ukun elite nian iha tempu ohin-loron no iha futuru.

Bainhira ita hotu organiza-an iha Komité Asaun maka asaun-masa iha tempu oin mai la’ós bazeia de’it ba emosaun espontánea, maibé asaun-masa ne’ebé mosu puramente hosi konxiénsia masa oprimidu nian.

Nune’e, asaun-masa sei dezenvolve di’ak tebes ho kriatividade oioin no posibilidade boot atu ita halo mudansa ida-ne’ebé planeadu no konsolidadu ba objetivu libertasaun povu Maubere ba total, kondisionál no kompleta.

Porta voz EUTL José da Costa Sure haktuir, ba Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) Presidente República no Parlamentu Nasional kumpre nia devér konstitusionál. “Ita nunka bele agradese ba ema-ne’ebé kumpre nia devér iha funsaun públiku”.

Kontráriu ho ida-ne’e, agradese ba povu Maubere no estudante sira be hamahan-an iha EUTL. Tanba povu mak inisia luta ba halakon Lei Pensaun Mensal Vitalísia (LPMV).

Enkuantu, Órgaun Soberania sira formalmente ezerse de’it funsaun. Ideia ne’e bazeia ba teze katak podér iha povu [demokrasia], kuandu povu la organiza-an no hahú halo mudansa maka povu sai nafatin objetu no sai nafatin atan.

Bainhira povu organiza-an no sai forsa ida maka mudansa saida de’it bele akontese iha sosiedade. Istória prova ona, revolusaun no mudansa boboot sira sempre hahú hosi oinsá povu organiza-an. Hanesan ita-nia istória, “ita konsege manán invazór sira tanba povu organiza-an ho diresaun ne’ebé klaru”.

Maski nune’e, istória mós hatudu katak determinadu elite no grupu bele manipula istória hodi afavór ba sira-nia interese. Hanesan agora, istória nia sentidu depende ba sé mak iha podér iha tempu prezente. Ida-ne’e mak akontese daudaun ba luta povu no EUTL nian.

EUTL konsege realiza asaun-masa hodi kansela sosa karreta foun iha 2025, liuliu konsege obriga PN hodi halo lei ba revogasaun totál pensaun vitalísia, no ikusmai PR promulga.

Narrativa ne’ebé mosu daudaun mak elite sira-nian liuliu bankada Governu iha PN, ne’ebé dehan katak sira maka inisia hodi halakon LPMV tanba nu’udar sira-nia kompromisu polítika. Istória atu hatudu fali kona-ba oinsá elite sira manipula povu nia luta ba sira-nia interese partikulár. Narrativa ne’e prodús hosi elite sira iha PN, no reprodús fila-fila hosi intelektuál tradisionál, burgés no partidu sira.

“Ita tenke mantein no halo defeza katak istória no mudansa sempre akontese nu’udar obra hosi masa ka povu. Mudansa nunka akontese tanba morál, étika no neon-di’ak hosi elite”.

“Iha sorin-ida, povu moris ki’ak, terus no susar. Sorin-seluk, elite sira hakarak sa’e karreta luxuozu, simu pensaun mensál vitalísia no simu benefísiu seluk tan. Kontradisaun ne’e rezulta vitória istórika ne’ebé nu’udar obra povu nian, no ita hotu iha devér atu halo defeza”.

Defeza ba obra istórika povu nian signifika reziste hasoru narrativa elite iha sorin-ida, no sorin-seluk defeza nafatin ba vitória eínsí.

“Dahuluk, Ita hotu-hotu tenke halo kampaña beibeik atu esklarese ba ema hotu katak povu liuhusi EUTL maka halakon LPMV, la’ós elite sira. Ita tenke halo defeza no reziste hasoru narrativa hosi elite ne’ebé sei mosu iha laloran polítika kampaña eleitorál”.

Tanba tendénsia boot tebes atu elite sira halo kampaña ba sira-nia neon-di’ak iha eleisaun. Bainhira elite polítiku ida manipula istória maka tenke aten-barani hodi hasoru. “Ita tenke halo defeza ba povu nia interese no esplika ba sira iha sira-nia leet”. Sublinha José Sure

Imagem : Presidente da República José Ramos Horta em Palácio Presidêncial Nicolau Lobato, 29/09/2025. Fotografia : Media GPR

Rekorda katak, Presidénçia da Repúblika de Timor-Leste promulga lei refere hanesan momentu importante tanba nia konsidera momentu signifikativu ida iha prosesu demokrátiku Timor-Leste.

“Ida ne’e mak momentu signifikativu ida iha ita-nia demokrasia foun. La’ós de’it tanba nia iha dimensia edukativu no korretivu tanba nia korrige lei sira anteriór ne’ebé violenta prinsipiu ekidade, maibé mós signifikativu tanba konsekuénsia umanu no sosiál ne’ebé lei ida ne’e sei fó ba moris família timorense balun,” Dehan PR Ramos, Iha Palasiu Prezidensial, Segunda-feira, (29/09/2025).

Xefe Estadu hatutan, promulgasaun lei ne’e aprovadu ho unanimidade absoluta iha Parlamentu Nasionál, faktu ne’ebé raríssimu iha 23 tinan independénsia. Nia mós dehan lei ida ne’e “reflete forma inequívoka vontade hosi representante povu hotu-hotu no IX Governu Konstitusionál”

“Ha’u hatene katak lei ida ne’e sei afeta moris lider no militante sira ne’ebé luta naruk ba independénsia. Maibé lei ida ne’e la hasai direitus sira nu’udar veteranu, no direitus ida-ne’ebé garante ba reforma dignu no justu”.

Prezidente Repúblika mós husu Governu atu konsidera transisaun rasional no justu bainhira lei implementa hodi garante solusaun dignu ba sira ne’ebé afeta.

Durante preparasaun promulgasaun lei, Prezidente konfirma katak nia diskute asuntu ne’e ho Primeiru-Ministru, Prezidente Tribunal Recurso, Prokurador-Jerál Repúblika, Provedor Direitus Umanu no Justisa, Ministru Assuntu Veteranu, komandu F-FDTL, estudante universidáriu sira no elementu resisténsia.

“Dalan demokrasia ho eskolha difísil sira, grandeza nasaun ida mesmu la’ós de’it iha korajem atu halo reforma, maibé mòs iha humanidade ne’ebé nia trata ba sidadaun sira, inklui mós sira ne’ebé servisu ba Estadu,” nia reforsa.

Molok remata Prezidente finaliza ho reafirma konfiansa ba maturidade polítika povu Timorense no kapasidade kolektivu atu enfrenta dezafiu iha kada etapa.

Desizaun polítika no demokrátika ne’e mosu tanba mai hosi protestu estudante Universitáriu Timor-Leste ho kamada sosial sira iha loron 15-17 Setembru 2025, nune’e Parlamentu Nasional deside halo plenária hodi aprova ho unanimidade (62 votus afavor) iha loron 26 Setembru 2025.

Durante Konferensia imprensa, Estudante sira mós hakerek iha panfletu kona ba Estrada aat iha Munisipiu Lautem (Lautem, Lore, Luro & Iliomar), Ermera (Letefoho, Atsabe, Hatulia A no Hatulia B), Ainaro no Viqueque (Ossu Villa).

TAGS
Share This