TL Nia Adezaun Ba ASEAN Nu’udar Sentidu Gratidaun & Determinasaun

Imagen : Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Jakarta, Repúblika Indonézia (RI), kinta (11/12/2025). Foto : Média PM

SAP News TL, Jakarta : Durante vizita sekretariadu ASEAN, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão afirma, integrasaun Timor-Leste (TL) iha Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) ho sentidu haraik-an, gratidaun no determinasaun.

“𝐈𝐭𝐚 𝐭𝐚𝐊𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐡𝐚 𝐬𝐞𝐧𝐭𝐢𝐝𝐮 𝐡𝐚𝐫𝐚𝐢𝐀-𝐚𝐧, 𝐠𝐫𝐚𝐭𝐢𝐝𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐚 𝐝𝐞𝐭𝐞𝐫𝐊𝐢𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧,” dehan Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Jakarta, Repúblika Indonézia (RI), kinta (11/12/2025). Sita média PM

Tanba ne’e ohin hanesan onra ida bele mai iha-ne’e, nu’udár Xefe Governu Timor-Leste bá dala uluk vizita Sekretariadu ASEAN dezde integrasaun bá ASEAN.

Bá povu Timor-Leste, adezaun bá ASEAN nu’udár realizasaun bá mehi ne’ebé iha kleur ona. Ida-ne’e mós hanesan afirmasaun maka’as ida bá povu ne’e nia viajen nu’udár nasaun, hosi reziliénsia no determinasaun, bá esperansa no promesa.

Primeiru-Ministru fahe Timor-Leste nia perspetiva kona-bá responsabilidade no oportunidade sira ne’ebé membru ASEAN aprezenta.

Xefe Governu ne’e laiha dúvida, katak iha dékada sira tuir-mai, istoriadór no komentadór futuru sira sei deskreve Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN nu’udár momentu pivotal ida iha dezenvolvimentu TL nian.

Momentu pivotal ida ne’ebé muda povu nia matan hosi pasadu sira ne’ebé difísil, hodi hateke bá liur no rekoñese katak povu Timor-Leste ne’e parte ida hosi totál ida ne’ebé bo’ot liu. TL nia viajen bá momentu importante ida-ne’e naruk no dala barak mesak.

Portugés sira to’o iha tinan 1515. Iha sékulu barak nia laran, ukun koloniál define TL nian fatin iha mundu. Iha tinan 1975, bainhira Portugál husik nia kolónia sira, timoroan sira deklara independénsia.

“𝐇𝐚’𝐮 𝐥𝐢𝐝𝐞𝐫𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐟𝐚𝐫𝐬𝐚 𝐫𝐞𝐳𝐢𝐬𝐭𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐟𝐚𝐡𝐚 𝐧𝐚 𝐯𝐚𝐥𝐞 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐫𝐚𝐢𝐧 𝐧𝐢𝐚𝐧, 𝐝𝐚𝐥𝐚 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐀 𝐀𝐚’𝐚-𝐚𝐧 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐊𝐮𝐧𝐝𝐮, 𝐊𝐚𝐢𝐛𝐞́ 𝐧𝐮𝐧𝐀𝐚 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐀𝐚𝐧𝐯𝐢𝐀𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐀𝐚𝐭𝐚𝐀 𝐚𝐮𝐭𝐚𝐝𝐞𝐭𝐞𝐫𝐊𝐢𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐊𝐚𝐀 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐝𝐢𝐫𝐞𝐢𝐭𝐮. 𝐃𝐮𝐫𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐝𝐞́𝐀𝐚𝐝𝐚 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐀 𝐚𝐊𝐢 𝐬𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐡𝐚𝐥𝐮𝐡𝐚 𝐭𝐢𝐡𝐚,” PM Xanana hateten.

Depois Krize Finanseira Aziátika hamosu movimentu polítiku Reformasi ne’ebé oferese esperansa bá povu Timor-Leste. Iha inísiu tinan 1999, Prezidente Indonézia foun, B.J. Habibie, aseita atu husik timoroan sira vota bá sira-nia futuru.

Iha Agostu 1999, Timoroan sira ho aten-barani ezerse direitu bá autodeterminasaun no vota ho maioria bo’ot bá independénsia.

Iha loron 20 Maiu 2002, Repúblika Demokrátika Timor-Leste moris filafali nu’udár nasaun independente no soberanu.

Hori uluk kedas, Timoroan sira komprende katak Timor-Leste nasaun ki’ik nia susesu depende bá amizade no kooperasaun iha rejiaun ne’e nia laran.

“𝐀𝐊𝐢 𝐟𝐚́ 𝐩𝐫𝐢𝐚𝐫𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐚́ 𝐫𝐞𝐀𝐚𝐧𝐬𝐢𝐥𝐢𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐡𝐚 𝐈𝐧𝐝𝐚𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚. 𝐀𝐊𝐢 𝐀𝐚𝐊𝐩𝐫𝐞𝐧𝐝𝐞 𝐀𝐚𝐭𝐚𝐀 𝐢𝐧𝐝𝐞𝐩𝐞𝐧𝐝𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚, 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐧𝐚𝐀𝐚𝐧𝐮 𝐡𝐚 𝐥𝐚𝐫𝐚𝐧-𝐊𝐚𝐫𝐚𝐬 𝐧𝐚 𝐥𝐚𝐫𝐚𝐧-𝐊𝐚𝐫𝐚𝐬, 𝐬𝐞𝐢 𝐥𝐚 𝐟𝐚́ 𝐞𝐬𝐭𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐀𝐚 𝐚𝐩𝐚𝐫𝐭𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐚́ 𝐚𝐊𝐢 𝐧𝐢𝐚 𝐩𝐚𝐯𝐮. 𝐀𝐊𝐢 𝐀𝐚𝐊𝐩𝐫𝐞𝐧𝐝𝐞 𝐀𝐚𝐭𝐚𝐀 𝐢𝐡𝐚 𝐑𝐞𝐟𝐚𝐫𝐊𝐚𝐬𝐢 𝐧𝐢𝐚 𝐥𝐚𝐫𝐚𝐧, 𝐞𝐊𝐚 𝐈𝐧𝐝𝐚𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐊𝐚́𝐬 𝐊𝐚𝐫𝐢𝐬 𝐢𝐡𝐚 𝐩𝐞𝐫𝐢́𝐚𝐝𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐧𝐚𝐀𝐚𝐧𝐮 𝐡𝐚 𝐩𝐞𝐫𝐭𝐮𝐫𝐛𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐚 𝐛𝐮𝐀𝐚 𝐟𝐮𝐭𝐮𝐫𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐣𝐮𝐬𝐭𝐮 𝐧𝐚 𝐝𝐞𝐊𝐚𝐀𝐫𝐚́𝐭𝐢𝐀𝐮 𝐥𝐢𝐮. 𝐑𝐞𝐟𝐚𝐫𝐊𝐚𝐬𝐢 𝐟𝐚́ 𝐊𝐚𝐢 𝐚𝐊𝐢 𝐬𝐞𝐧𝐭𝐢𝐝𝐮 𝐬𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐫𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐣𝐞𝐧𝐮𝐢́𝐧𝐮 𝐡𝐚 𝐩𝐚𝐯𝐮 𝐈𝐧𝐝𝐚𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚,” Xanana Gusmão subliña.

Tan neÊŒe, duké monu bá pasadu, Timoroan sira deside atu hateke ba oin. Povu TL rekoñese ninia istória ketak, no fahe, depois avansa hamutuk iha parseria ida ne’ebé bazeia bá respeitu, kooperasaun no interese mútuo sira.

Rekonsiliasaun ho Indonézia permite nasaun foun ne’e atu harii futuru hamutuk ho viziñu boot liu lahó tauk ka

“𝐈𝐝𝐚-𝐧𝐞’𝐞 𝐊𝐚𝐀𝐚 𝐬𝐚𝐬𝐢𝐧 𝐛𝐚́ 𝐬𝐮𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐚𝐊𝐢-𝐧𝐢𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐬𝐞𝐫𝐢𝐚 𝐀𝐚𝐭𝐚𝐀 𝐡𝐚’𝐮 𝐧𝐢𝐚 𝐛𝐞𝐥𝐮𝐧 𝐝𝐚𝐛𝐞𝐧, 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐝𝐚𝐡𝐮𝐥𝐮𝐀 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐞𝐥𝐞𝐢𝐭𝐮 𝐝𝐢𝐫𝐞𝐭𝐚𝐊𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐈𝐧𝐝𝐚𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚, 𝐒𝐮𝐬𝐢𝐥𝐚 𝐁𝐚𝐊𝐛𝐚𝐧𝐠 𝐘𝐮𝐝𝐡𝐚𝐲𝐚𝐧𝐚, 𝐊𝐚𝐀𝐚 𝐞𝐧𝐀𝐚𝐫𝐚𝐣𝐚 𝐮𝐥𝐮𝐀 𝐚𝐊𝐢 𝐚𝐭𝐮 𝐚𝐩𝐥𝐢𝐀𝐚 𝐛𝐚́ 𝐚𝐝𝐞𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚́ 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐢𝐡𝐚 𝟐𝟎𝟏𝟏. 𝐎𝐡𝐢𝐧 𝐥𝐚𝐫𝐚𝐧, 𝐫𝐞𝐥𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐊𝐞𝐭𝐢𝐧 𝐧𝐚 𝐚𝐊𝐢𝐳𝐚𝐝𝐞 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞 𝐈𝐧𝐝𝐚𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚 𝐧𝐚 𝐓𝐢𝐊𝐚𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐧𝐮’𝐮𝐝𝐚́𝐫 𝐞𝐳𝐞𝐊𝐩𝐥𝐮 𝐫𝐞𝐀𝐚𝐧𝐬𝐢𝐥𝐢𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐥𝐚𝐥𝐚𝐚𝐬 – 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐚𝐊𝐢 𝐟𝐢𝐚𝐫 𝐟𝐚́ 𝐊𝐚𝐝𝐞𝐥𝐮 𝐢𝐝𝐚, 𝐥𝐚’𝐚́𝐬 𝐝𝐞’𝐢𝐭 𝐛𝐚́ 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐫𝐞𝐣𝐢𝐚𝐮𝐧, 𝐊𝐚𝐢𝐛𝐞́ 𝐛𝐚 𝐊𝐮𝐧𝐝𝐮 𝐭𝐚𝐊𝐚𝐀,” nia hatutan.

Realizasaun bá Timor-Leste nia mehi kleur ona atu adere bá ASEAN lori responsabilidade no oportunidade sira. Nu’udár membru ASEAN, TL iha responsabilidade atu respeita no adota valór prinsipál sira ASEAN nian.

Hirak-ne’e inklui:
•𝐊𝐚𝐚𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐩𝐚𝐬𝐢́𝐟𝐢𝐀𝐚
• 𝐑𝐞𝐬𝐩𝐞𝐢𝐭𝐮 𝐛𝐚 𝐬𝐚𝐛𝐞𝐫𝐚𝐧𝐢𝐚
• 𝐔𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐢𝐡𝐚 𝐝𝐢𝐯𝐞𝐫𝐬𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞
• 𝐒𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐫𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐫𝐞𝐣𝐢𝐚𝐧𝐚́𝐥
• 𝐑𝐞𝐬𝐩𝐚𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐀𝐚𝐥𝐞𝐭𝐢𝐯𝐚 𝐛𝐚́ 𝐡𝐚𝐬𝐚’𝐞 𝐝𝐚𝐊𝐞 𝐫𝐞𝐣𝐢𝐚𝐧𝐚́𝐥
• 𝐆𝐚𝐯𝐞𝐫𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐝𝐢’𝐚𝐀, 𝐧𝐚
• 𝐏𝐫𝐢𝐧𝐬𝐢́𝐩𝐢𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐝𝐞𝐊𝐚𝐀𝐫𝐚𝐬𝐢𝐚 𝐧𝐢𝐚𝐧, 𝐫𝐞𝐬𝐩𝐞𝐢𝐭𝐮 𝐛𝐚́ 𝐥𝐢𝐛𝐞𝐫𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐟𝐮𝐧𝐝𝐚𝐊𝐞𝐧𝐭𝐚́𝐥 𝐬𝐢𝐫𝐚, 𝐩𝐫𝐚𝐊𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐭𝐞𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚́ 𝐝𝐢𝐫𝐞𝐢𝐭𝐮𝐬 𝐮𝐊𝐚𝐧𝐮𝐬 𝐧𝐚 𝐬𝐞𝐧𝐭𝐫𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐧𝐢𝐚𝐧.

Ba Timor-Leste, hirak ne’e la’ós ideál abstratu. Sira reflete Timoroan sira-nia esperiénsia moris nu’udár nasaun ida – luta, rekonsiliasaun no harii nasaun. No agora, nu’udár membru ASEAN nian, iha responsabilidade atu garante katak ideál no valór sira-ne’e reflete iha lei sira, polítika no instituisaun sira.

“𝐍𝐮’𝐮𝐝𝐚𝐫 𝐏𝐫𝐢𝐊𝐞𝐢𝐫𝐮-𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮, 𝐡𝐚’𝐮 𝐊𝐚𝐀 𝐥𝐢𝐝𝐞𝐫𝐚 𝐫𝐞𝐟𝐚𝐫𝐊𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐭𝐞𝐧𝐀𝐞 𝐡𝐚𝐥𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐠𝐚𝐫𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐢𝐧𝐭𝐞𝐠𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐭𝐚𝐊𝐚𝐀 𝐢𝐡𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍. 𝐈𝐭𝐚 𝐚𝐝𝐚𝐭𝐚 𝐚𝐧𝐚 𝐚𝐩𝐫𝐚𝐬𝐢𝐊𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 ‘𝐠𝐚𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐭𝐚𝐊𝐚𝐀’ 𝐛𝐚́ 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐢𝐬𝐢𝐩𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐢𝐡𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐡𝐚𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐥𝐚 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞’𝐞 𝐬𝐚𝐢 𝐫𝐞𝐬𝐩𝐚𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐠𝐚𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐭𝐚𝐊𝐚𝐀 𝐧𝐢𝐚𝐧 – 𝐥𝐚’𝐚́𝐬 𝐊𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐞́𝐫𝐢𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐝𝐞’𝐢𝐭. 𝐈𝐊𝐩𝐚𝐫𝐭𝐚𝐧𝐭𝐞, 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐠𝐚𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐀𝐚𝐧𝐬𝐢𝐝𝐞𝐫𝐚 𝐀𝐚𝐭𝐚𝐀 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐢𝐬𝐢𝐩𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐢𝐡𝐚 𝐞𝐬𝐭𝐫𝐮𝐭𝐮𝐫𝐚 𝐧𝐚 𝐞𝐧𝐀𝐚𝐧𝐭𝐫𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐥𝐚’𝐚́𝐬 𝐝𝐞𝐬𝐩𝐞𝐳𝐚 𝐢𝐝𝐚 – 𝐧𝐞’𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐊𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐢𝐡𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐫𝐚𝐢𝐧 𝐧𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐫𝐞𝐣𝐢𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐢𝐚 𝐟𝐮𝐭𝐮𝐫𝐮,” PM Xanana afirma.

TL servisu hamutuk ho Sekretariadu ASEAN no Estadu-membru sira ASEAN nian atu kumpre kompromisu hotu-hotu hafoin adezaun no hamutuk ho akordu ekonómiku sira ASEAN nian.

Governu TL sei hametin lei nasionál sira, regulamentu sira, no instituisaun sira hodi asegura integrasaun ne’ebé di’ak iha pilár tolu ASEAN nian hotu – Polítika-Seguransa, Ekonómiku no Sósio-Kulturál.

Governu TL moderniza hela ninia sistema alfándega sira no rasionaliza regras no padraun sira komérsiu no investimentu nian.

TL mós konxiente katak adezaun bá ASEAN lori ho nia responsabilidade atu kontribui ho pozitivu bá solidariedade rejionál. La’ós ona Timor-Leste hamriik mesak – agora halo parte iha arkitetura polítika no ekonómika rejionál. ASEAN kria espasu bá diálogu, konfiansa no amizade entre líder sira no entre nasaun sira.

Timor-Leste agora iha responsabilidade atu kontribui ho signifikativu bá diálogu ne’e, hodi harii relasaun ne’ebé metin liu-tán iha rejiaun ne’e no fó apoiu bá harii konfiansa no dame.

“𝐇𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 𝐢𝐝𝐚 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐀𝐚𝐊𝐩𝐫𝐚𝐊𝐢𝐬𝐮 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞’𝐞, 𝐢𝐡𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟔 𝐡𝐚’𝐮 𝐡𝐞𝐢𝐧 𝐚𝐭𝐮 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐯𝐢𝐳𝐢𝐭𝐚 𝐊𝐚𝐢𝐚𝐫𝐢𝐚 𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐡𝐚𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐊𝐞𝐭𝐢𝐧 𝐥𝐚𝐬𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐚𝐊𝐢𝐳𝐚𝐝𝐞 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐚𝐠𝐫𝐞𝐬𝐮 𝐢𝐧𝐭𝐞𝐠𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐚 𝐀𝐚𝐚𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐫𝐞𝐣𝐢𝐚𝐧𝐚́𝐥. 𝐇𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐚𝐝𝐞𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚́ 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐀𝐫𝐢𝐚 𝐫𝐞𝐬𝐩𝐚𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞, 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞’𝐞 𝐊𝐚́𝐬 𝐚𝐩𝐫𝐞𝐳𝐞𝐧𝐭𝐚 𝐚𝐩𝐚𝐫𝐭𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐚𝐚𝐭 𝐛𝐚 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐫𝐚𝐢𝐧. 𝐎𝐛𝐫𝐢𝐠𝐚𝐝𝐮 𝐛𝐚́ 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐚𝐝𝐞𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚́ 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍, 𝐓𝐢𝐊𝐚𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐚𝐫𝐚𝐬 𝐧𝐞’𝐞 𝐡𝐚𝐥𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 𝐢𝐡𝐚 𝐀𝐚𝐊𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐫𝐞𝐣𝐢𝐚𝐧𝐚́𝐥 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐝𝐢𝐧𝐚́𝐊𝐢𝐀𝐮 𝐧𝐚 𝐢𝐧𝐚𝐯𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐡𝐚 𝐞𝐊𝐚 𝐥𝐢𝐮 𝐊𝐢𝐥𝐥𝐚𝐮𝐧 𝟔𝟕𝟎,” Xanana Gusmão hateten tán.

Integrasaun ho ekonomia ASEAN nian sei fó oportunidade boot bá povu TL, hodi apoia investimentu, dezenvolvimentu no kriasaun empregu. Ida-ne’e sei ajuda hodi diversifika ekonomia no fornese ideia no inspirasaun bá joven sira no negósiu sira.

Liu 60% hosi Timor-oan sira ho idade menus hosi tinan 30, no sira-nia futuru sei forma beibeik hosi ASEAN nia rede rejionál ne’ebé luan ba edukasaun, oportunidade serbisu no inovasaun. Joven sira sei hetan benefísiu hosi inisiativa sira ASEAN nian hodi aselera konetividade dijitál, kapasitasaun no partisipasaun iha ekonomia dijitál.

Adezaun bá ASEAN mós fó konfiansa bá investidór potensiál sira. Ida-ne’e fó sinál katak Timor-Leste tama ona bá nia rejiaun no aliña ona ho nia regra no norma sira. Nia koloka Timor-Leste atu sai sentru xave bá enerjia no mineiru iha Sudeste Aziátiku.

TL riku ho rekursu jeolójiku sira, tantu iha rai-maran no iha tasi-laran, no iha kompromisu atu dezenvolve sira hodi fornese fundasaun ida ne’ebé metin bá TL nia futuru ekonómiku.

Fundasaun bá dezenvolvimentu indústria enerjia no minerál sira maka sentru petrolíferu ida iha parte kosta súl ne’ebé koñesidu hanesan projetu Tasi Mane. Ida-ne’e sei metin iha dezenvolvimentu Greater Sunrise nian – ida husi kampu gás ne’ebé seidauk dezenvolve ne’ebé iha valór liu iha rejiaun ne’e.

Governu TL iha konfiansa katak adezaun bá ASEAN no integrasaun iha rejiaun sei apoia dezenvolvimentu projetu Tasi Mane. Hanesan mós ho enerjia no minerál sira, Timor-Leste harii hela indústria turizmu ida. Timor-Leste hetan bensaun ho tasi-ibun tropikál sira no ambiente tasi nian ne’ebé riku ho biodiversidade. TL iha beleza boot iha ninia foho sira no patrimóniu, istória no kultura ne’ebé kle’an.

Interkonetividade ne’ebé di’ak liu ne’ebé povu goza iha ASEAN tomak haburas daudaun indústria turizmu no hakarak asegura katak ida-ne’e kria empregu bá ema Timoroan sira no harii relasaun no ligasaun sira ho viziñu sira ASEAN nian.

“𝐇𝐚’𝐮 𝐡𝐮𝐬𝐮 𝐛𝐚́ 𝐢𝐭𝐚-𝐛𝐚𝐚𝐭 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐡𝐚𝐭𝐮 𝐚𝐭𝐮 𝐯𝐢𝐳𝐢𝐭𝐚 𝐓𝐢𝐊𝐚𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐢𝐡𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐡𝐚’𝐮 𝐡𝐚𝐭𝐞𝐧𝐞 𝐀𝐚𝐭𝐚𝐀 𝐢𝐭𝐚-𝐛𝐚𝐚𝐭 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐬𝐞𝐢 𝐬𝐢𝐊𝐮 𝐡𝐚 𝐥𝐚𝐫𝐚𝐧-𝐊𝐚𝐧𝐚𝐬 𝐭𝐞𝐛𝐞𝐬. 𝐓𝐢𝐊𝐚𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐊𝐚́𝐬 𝐡𝐚𝐀𝐮𝐚𝐀 𝐚𝐩𝐚𝐫𝐭𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐟𝐚𝐫𝐧𝐞𝐬𝐞 𝐡𝐚𝐝𝐢 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐥𝐯𝐞 𝐀𝐚𝐥𝐞𝐭𝐢𝐯𝐚𝐊𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐢𝐡𝐚 𝐭𝐞𝐊𝐩𝐮 𝐊𝐮𝐝𝐚𝐧𝐬𝐚 𝐧𝐚 𝐢𝐧𝐬𝐞𝐫𝐭𝐞𝐳𝐚 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞’𝐞,” nia husu.

Iha mundu ida ne’ebé nakfera – ho konflitu no deskonfiansa ne’ebé buras – ASEAN opera ho konviksaun katak kooperasaun internasionál importante nafatin.

Iha kompromisu hamutuk bá sentralidade ASEAN nian, TL iha benefísiu solidariedade rejionál no apoiu no respeitu mútuo.

Iha tempu hanesan, TL rekoñese katak solidariedade ida-ne’e hetan hela teste. Klaru, ema hotu preokupa ho funu ne’ebé hafoun iha fronteira Kamboja-Tailándia. Maski iha Akordu Dame Kuala Lumpur nian iha Outubru 2025, dame hatudu frájil. Iha momentu sira hanesan ne’e, prinsípiu prinsipál sira ASEAN nian tenke orienta ninia membru sira.

“𝐀𝐊𝐢 𝐡𝐮𝐬𝐮 𝐛𝐚́ 𝐠𝐚𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐫𝐮𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐞𝐳𝐞𝐫𝐬𝐞 𝐫𝐞𝐬𝐭𝐫𝐢𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐊𝐚́𝐬𝐢𝐊𝐮 𝐧𝐚 𝐟𝐢𝐥𝐚 𝐟𝐚𝐥𝐢 𝐛𝐚́ 𝐝𝐢𝐚́𝐥𝐚𝐠𝐮 𝐥𝐢𝐮𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐀𝐚𝐧𝐚́𝐥 𝐛𝐢𝐥𝐚𝐭𝐞𝐫𝐚́𝐥 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐞𝐳𝐢𝐬𝐭𝐞 𝐧𝐚 𝐊𝐞𝐀𝐚𝐧𝐢𝐳𝐊𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐧𝐢𝐚𝐧, 𝐀𝐚𝐧𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐡𝐚 𝐊𝐚𝐫𝐭𝐚 𝐀𝐒𝐄𝐀𝐍 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐧𝐚 𝐓𝐫𝐚𝐭𝐚𝐝𝐮 𝐀𝐊𝐢𝐳𝐚𝐝𝐞 𝐧𝐚 𝐊𝐚𝐚𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐢𝐚𝐧,” nia hateten tán.

PM Xanana alerta katak, prioridade imediata tenke proteje ema sivíl sira no prevene dezlokasaun sira seluk, enkuantu kria espasu bá diálogu no diplomasia. Rejiaun ne’e labele permite atu disputa ida-ne’e sai kle’an liután ka atu ida-ne’e desvia ninia ema sira hosi ajenda integrasaun, dezenvolvimentu no estabilidade ne’ebé fahe.

Tanba ne’e mak ASEAN tenke metin no proativu nafatin. ASEAN tenke halo buat hotu ne’ebé nia bele atu apoia esforsu sira ne’ebé efetivu iha de-eskalasaun no akordu negosiadu ida ne’ebé fornese fundasaun ida ba dame ba tempu naruk.

Nu’udár ASEAN serbisu atu kaer metin estabilidade no progresu, Timor-Leste hahú nia kapítulu foun nu’udár membru família nian.

Bá ASEAN, TL hein katak ninia adezaun lori jerasaun foun no istória foun, reforsa sentidu kompartilladu kona-bá objetivu no unidade. Istória TL hanorin ona katak laiha nasaun ida ne’ebé ki’ik liu atu halo diferensa, atu tane aas dignidade, justisa no direitu atu moris iha dame nia laran.

Hodi simu Timor-Leste durante tempu inserteza no konflitu globál, ASEAN hatudu ona ba mundu katak solidariedade maka’as liu duke divizaun. Mai hotu-hotu kontinua hamriik hamutuk bá unidade, ba kooperasaun no ba dame.

Iha oportunidade ne’e mós PM Xanana hato’o sentiment tristeza ne’ebé kle’an bá inundasaun no rai-halai ne’ebé estraga tebes iha Aceh, Sumatra Norte no Sumatra Osidentál no ba inundasaun maka’as ne’ebé afeta parte sira seluk iha Indonézia.

“𝐋𝐚𝐫𝐢 𝐆𝐚𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐧𝐚 𝐏𝐚𝐯𝐮 𝐓𝐢𝐊𝐚𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐧𝐢𝐚 𝐧𝐚𝐫𝐚𝐧, 𝐡𝐚’𝐮 𝐡𝐚𝐭𝐚’𝐚 𝐚𝐊𝐢-𝐧𝐢𝐚 𝐬𝐞𝐧𝐭𝐢𝐝𝐮 𝐀𝐚𝐧𝐝𝐚𝐥𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐛𝐚́ 𝐞𝐊𝐚 𝐡𝐚𝐭𝐮 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐥𝐚𝐀𝐚𝐧 𝐞𝐊𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐡𝐚𝐝𝐚𝐊𝐢 𝐧𝐚 𝐚𝐊𝐢-𝐧𝐢𝐚 𝐬𝐢𝐊𝐩𝐚𝐭𝐢𝐚 𝐛𝐚 𝐟𝐚𝐊𝐢́𝐥𝐢𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐝𝐞𝐳𝐥𝐚𝐀𝐚𝐝𝐮. 𝐈𝐡𝐚 𝐭𝐞𝐊𝐩𝐮 𝐭𝐫𝐢𝐬𝐭𝐞𝐳𝐚 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐓𝐢𝐊𝐚𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐡𝐚𝐊𝐫𝐢𝐢𝐀 𝐡𝐚𝐊𝐮𝐭𝐮𝐀 𝐡𝐚 𝐈𝐧𝐝𝐚𝐧𝐞́𝐳𝐢𝐚 𝐧𝐚 𝐡𝐚𝐊𝐮𝐭𝐮𝐀 𝐡𝐚 𝐀𝐚𝐊𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐡𝐚𝐬𝐚𝐫𝐮 𝐢𝐊𝐩𝐚𝐀𝐭𝐮 𝐡𝐮𝐬𝐢 𝐭𝐫𝐚𝐣𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞,” PM Xanana hato’o solidariedade.

Iha fatin hanesan Sekretáriu-Jerál ASEAN, Dr. Kao Kim Hourn subliña Timor-Leste nia papél importante no kompromisu metin bá harii no integrasaun Komunidade ASEAN nian.

Sekretáriu-Jerál Dr. Kao reafirma kontinuasaun Sekretariadu ASEAN nian bá Timor-Leste iha nia integrasaun tomak iha ASEAN.

TAGS
Share This

COMMENTS